U organizaciji Franjevačkog samostana u Vukovaru, Ogranka Matice hrvatske Vukovar, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Područnog centra Vukovar i Udruge Nijemaca i Austrijanaca grada Vukovara, održan je Spomen-dan žrtvama komunističkog terora u Vukovaru (12. travnja 1945.)
- Na taj dan prije 71 godina, u poslijepodnevnim satima, bez borbe, u Vukovar su probojem Srijemskog fronta ušle postrojbe Jugoslavenske armije, a s njima i politički i represivni organi nove vlasti. Već prvih dana po dolasku Jugoslavenske armije i OZNE u Vukovar, prema unaprijed izrađenim popisima, iz svojih je domova odvedeno i bez ikakvoga procesa i ispitivanja likvidirano 119 Vukovaraca. Narednih tjedana toj su se brojci pridružili i drugi, uglavnom Hrvati i Nijemci, koji su sa suđenjem ili bez njega, bili likvidirani ili osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne uz oduzimanje imovine i svih građanskih prava - ispričao je Dražen Živić demograf s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Živić je podsjetio da su mnogi Vukovarci stradali na Križnom putu ili u ratnim operacijama, od Hrvatske, preko BiH do istočnoga bojišta. - Prema do sada obavljenim istraživanjima, dostupnim dokumentima i naročito svjedočanstvima, postoje vrlo jasne indicije o postojanju najmanje 7 masovnih grobnica u Vukovaru i njegovoj neposrednoj okolici u kojima se nalaze žrtve komunističkog terora iz travnja 1945. godine, međutim do sada nije bilo, rekao bih političke volje da se krene u otkrivanje masovnih grobnica i identifikaciju posmrtnih ostataka - zaključio je Živić.
Lidija Miletić predsjednica Ogranka Matice hrvatske Vukovar podsjetila je na strašne zločine komunističkog režima. - S velikom tugom i nakon 71 godine, s pijetetom se prisjećamo nevino stradalih Vukovaraca, za čije posljednje počivalište do danas ne znamo - rekla je Miletić.
Temeljem arhivske građe o "Vukovarskoj kristalnoj noći" s 12. na 13. travnja 1945., koju je u svojoj knjizi "U potrazi za istinom" iznio prof. Mirko Kovačić iz Vukovara, te noći likvidirano je 290 ljudi mahom obrazovanih, uglednih i imućnih Vukovaraca, a još 290 građana i pripadnika Hrvatske vojske tijekom idućih mjesec dana. Ubijani su na dva salaša na širem vukovarskom području i lokacijama oko Stare klaonice, pored kapelice sv. Ivana Nepomuka i na Adici.
Informacije o postojanju masovne grobnice žrtava komunističkog terora u Vukovaru iz 1945. godine na Adici čuo je i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. - Strašna je to sudbina, strašnog vremena komunizma i totalitarističkog režima. Potraga naših sugrađana za posmrtnim ostacima njihovih najmilijih i nakon 71 godine je jednako bolna, jer do danas nije dala nikakve rezultate, nažalost za neke se nikada neće ni saznati - rekao je gradonačelnik Penava.
Penava je povukao paralelu i sa velikim stradavanjem Vukovaraca u Domovinskom ratu. - 1945. godine ljudi koji su možda i nešto znali o posljednjim počivalištima žrtava, nisu smjeli govoriti ništa zbog sustava u kojemu su živjeli te zbog straha za njihove obitelji, u konačnici i njih same. Danas smo u demokratskom društvu, no živimo li uistinu u demokraciji kada znamo da se povijest ponavlja. Kada znamo da u Vukovaru i danas žive brojni sugrađani koji znaju gdje se kriju masovne grobnice sa žrtvama iz 1991. godine, a i dalje šute - komentirao je Penava.
Obilježavanje Spomen-dana počelo je polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom kod Spomen-križa ispred crkve sv. Filipa i Jakova. Molitvu je predvodio biskup varaždinski, msgr. Josip Mrzljak, rođeni Vukovarac, čiji je otac odveden i također ubijen odmah po ulasku Jugoslavenske armije u grad. - To je spomenik koji poziva na sjećanje i molitvu za mnoge od vas kojima ne znamo za grob. Ne znamo gdje počivaju vaši zemni ostaci, ali znamo i vjerujemo da niste "nestali", nego da živite u našim sjećanjima i da živite u Životu - rekao je biskup Mrzljak, koji je predvodio i svečanu spomen-misu u crkvi sv. Filipa i Jakova.
Po završetku svečane spomen-mise uslijedilo je sjećanje na žrtve komunističkog terora uz projekciju filma "Neprijatelj naroda" - autorice Višnje Starešine. Riječ je o filmu koji kroz obiteljske osobne sudbine žrtva daje svjedočanstva o komunističkim zločinima te pojašnjava teme popu masovnih poslijeratnih likvidacija, ciljane eliminacije inteligencije i građanske klase pa sve do današnje šutnje.
