NAJNOVIJE
Učenici iz Zadra koji su izradili maketu Vukovarskog vodotornja boravili su u Vukovaru

 

Učenici Tehničke škole iz Zadra u pratnji ravnatelja Denisa Prusca, razrednice i nastavnice Hrvatskoga jezika boravili su u dvodnevnom posjetu Vukovaru.

Podsjetimo, četvorica učenika su u studenom povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje napravili repliku Vukovarskog vodotornja. Replika je visoka dva metra i dvadeset centimetara, teška je gotovo tonu, a u repliku je ugrađeno više od 1400 ručno izrezanih kockica od cigle, pojasnila je nastavnica Hrvatskog jezika iz Tehničke škola Zadar, Kristina Matošić
- Posjet Vukovaru nagrada je učenicima za izgradnju replike Vukovarskog vodotornja. Naime, riječ je o generaciji koja nije imala priliku posjetiti Vukovar, tako da smo im to sada omogućili. U studenome je izrađena replika, a potrebno im je bilo dva tjedna gdje su uložili puno truda. U našem posjetu obišli smo vukovarsku bolnicu, spomen Dom Ovčaru, Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar, Memorijalno groblje i na kraju smo posjetili Vukovarski vodotoranj gdje smo najviše uživali – pojasnila je Matošić.
Izradom makete te posjetom, htjeli su odati počast svim onima koji su svoje živote dali za obranu domovine, a u svrhu nezaboravljanja na žrtvu koju su Vukovar i Škabrnja podnijeli, u svojoj školi obilježavaju obljetnice stradavanja.

(Ponedjeljak, 04 Ožujak 2024 12:38)
Dodjelom nagrada završen 2. Festival slavonskih kazališta

Izvedbom predstave Slučaj maturanta Wagnera Gradskoga kazališta Požega i proglašenjem najboljih predstava i glumaca u dvorani Mladost u Županji završen je 2. Festival slavonskih kazališta na kome je sudjelovalo pet kazališta iz Virovitice, Županje, Osijeka, Vinkovaca i Požege.

(Ponedjeljak, 04 Ožujak 2024 11:44)
Dragana Papak iz vukovarske strukovne škole ide na državno natjecanje iz frizerstva

Na Međužupanijskom natjecanju WorldsSkills 2024. u disciplini Frizerstvo za regiju 2 – Slavonija, održanom protekloga petka  u Srednjoj strukovnoj školi „Marko Babić” u Vukovaru, natjecalo se šest strukovnih škola, a prvo je mjesto za svečanu frizuru osvojila Lea Raković iz Srednje strukovne škole Antuna Horvata iz Đakova pod mentorstvom Ksenije Spajić.

(Ponedjeljak, 04 Ožujak 2024 09:23)
Priručnik o udomiteljstvu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi

Udruga udomitelja Vukovarsko-srijemske županije "Zagrljaj" izradila je online Priručnik o udomiteljstvu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u suradnji sa Hrvatskim zavodom za socijalni rad, područni ured Vukovar u okviru trogodišnjeg programa "Za bolje sutra".


Ovaj priručnik donosi osnovne informacije o udomiteljstvu, pruža jasan pregled zakonske regulative u Republici Hrvatskoj, navodi uvjete za udomiteljstvo, te obrađuje prava i obveze udomitelja. Također, uključuje podršku i edukaciju za potencijalne udomitelje, te iskustva drugih udomitelja kako bi pružio dodatnu perspektivu. Na kraju, Priručnik nudi kontakte institucija za daljnju podršku i dodatne resurse za čitatelje koji su zainteresirani za više informacija.


Priručnik možete preuzeti na web stranici udruge: http://www.udrugazagrljaj.hr/?i=2


Program "Za bolje sutra" financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u sklopu Poziva „Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.“

(Ponedjeljak, 04 Ožujak 2024 09:00)
Akcijski plan protiv debljine, bolesti koja prijeti trećini građana Hrvatske

Ambulante za poremećaje prehrane, uključivanje kineziologa u nastavu, prehrambene smjernice od vrtića do radnoga mjesta, zdrava prehrana i tjelesna aktivnost dio su mjera u nacrtu Akcijskog plana za prevenciju debljine, bolesti od koje bi do 2030. mogla bolovati čak trećina Hrvata.

(Ponedjeljak, 04 Ožujak 2024 08:58)
Članovi podružnice HNS-a Vukovar u središtu grada dijelili maćuhice

Članice i članovi podružnice HNS-a Vukovar, dijeljenjem maćuhica u središtu grada, u subotu su čestitali svojim sugrađankama nadolazeći Dan žena, međunarodni praznik koji podsjeća na važnost i ulogu žene u društvu.

- Kao i svake godine, želimo reći da pripadnice ljepšeg spola možda nisu dovoljno uključene u društvo, a daju mu veliki doprinos. Ove godine dijelimo maćuhice, 500 sadnica. Svake godine to radimo subotu uoči samoga praznika zbog više ljudi koji se nalaze u središtu grada – pojasnio je predsjednik podružnice HNS-a Vukovar Nenad Bučko čestitajući svim Vukovarkama 8.ožujka - Međunarodni dan žena.

(Subota, 02 Ožujak 2024 11:00)
Centar za autizam Osijek obilježio petu godinu rada

Centar za autizam, čiji je osnivač Osječko-baranjska županija, obilježio je petu godinu rada. Tim povodom, a u suradnji s Gradom Osijekom, u petak prije podne je pred Kliničkim bolničkim centrom Osijek postavljena prva komunikacijska ploča za djecu i odrasle s poremećajem iz spektra autizma - izvijestili su iz Osječko-baranjske županije. 

(Subota, 02 Ožujak 2024 10:46)

Tko god spomene otpor Vukovaraca srbočetničkoj agresiji 1991. potakne i sjećanje na hrabri glas Siniše Glavaševića, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar koji je uporno do posljednjeg dana slao okrutno realna izvješća iz opkoljenog grada. Uz izvješća, kako se obruč stezao, slao je i optužbe na račun hrvatske vlasti jer je brzo shvatio da je Hrvatska prepustila Vukovar sudbini.

Radio Vukovar postao je Hrvatski radio Vukovar 2. svibnja 1991. u 16.30 sati kada je skupina ogorčenih Vukovaraca upala u prostorije radija s namjerom da ovaj lokalni medij konačno stave pod hrvatski nadzor. Toga dana u selu Borovo dogodio se masakr hrvatskih redarstvenika, a na radiju su emitirane turbo folk pjesme. Hrvatima Vukovarcima prekipjelo je. Sutradan je iz Ministarstva informiranja Republike Hrvatske stigla odluka kojom se tadašnji dugogodišnji direktor Mirko Stanković i glavni i odgovorni urednik Milan Čorak razrješavaju dužnosti, a  na njihova mjesta postavljaju novi ljudi. Radijska postaja dobiva novo ime: Hrvatski radio Vukovar.

Novim direktorom imenovan je Zdravko Šeremet, dotadašnji novinar Siniša Glavašević postaje urednik, a za prvog glavnog i odgovornog urednika imenovan je Ivan Šlafhauzer da bi ga ubrzo naslijedio Josip Esterajher. Novi upravljački kadar odredio je i novi način funkcioniranja radija tako da nitko od zaposlenih nije ostao bez posla, ali je dio njih samostalno odlučio prestati raditi.

Na radiju je bilo uposleno 12 ljudi, tehničari Branimir Polovina i Dejan Dušanić, spikerice Mirjana Hrpka i Zvezdana Polovina, administrativne djelatnice Gordana Oljača i Dragica Jakumetović, te novinari Siniša Glavašević, Stjepan Penić, Josip Esterajher, Zdravko Šeremet, Danilo Hardi, Vladimir Levar, Roman Varenica i Karmen Brlić Jovanović. Tijekom lipnja 1991. nakon obavljene audicije zaposlene su i Vesna Vuković, Alenka Mirković, Marija Mataruga, Marija Sesler, Margareta Toth Arvaj i Tanja Novaković.

Kako se agresija pojačavala, dio djelatnika prestao je redovito dolaziti na posao, dio je otišao, a na kraju se iskristalizirala ekipa koja je ostala raditi na radiju. Bili su to Siniša Glavašević, Vesna Vuković, Alenka Mirković, Josip Esterajher, Branimir i Zvezdana Polovina te Mirjana Hrpka, koja je nakon ranjavanja zajedno s konvojem ranjenika napustila grad.

Značaj Hrvatskoga radija Vukovar odmah po dolasku na mjesto zapovjednika obrane grada prepoznao je Mile Dedaković Jastreb te je našoj medijskoj kući dao status službe od posebnog značaja. Dobili smo agregat od vatrogasaca kako bismo imali osiguran vlastiti izvor električne energije, imali redovitu opskrbu namirnicama, cigaretama i gorivom, a i kvalitetne informacije relevantnih izvora kao što su zapovjednik obrane ili ravnateljica bolnice. Nikada do tada ratni izvjestitelji nisu bili u središtu zbivanja kao što su to bili novinari Hrvatskog radija Vukovar, a vrijednost istine, koju su iznosili u svijet, bila je neprocjenjiva.

Veliki radijski studio, iz kojeg je emitiran program uživo i koji se nalazio u potkrovlju Radničkoga doma, nakon granatiranja 25. kolovoza 1991. više nije bio upotrebljiv pa se ekipa povukla u manji i stari studio u tadašnjoj Ulici maršala Tita, a kada su granatiranja postala cjelodnevna, Polovina je uredio sklonište za nužnu opremu i boravak ljudi na dnu stubišta zgrade jer je podrum te zgrade bio poplavljen. U takvim su uvjetima novinari Hrvatskog radija Vukovar radili sve do sredine listopada 1991. od kada ni to više nije bilo moguće. Novu su redakciju pronašli u podrumu kurije preko puta dvorca Eltz, a iz tog su prostora ubrzo morali preseliti u manji jer su ovaj prvi naselili civili čije su kuće i skloništa bili razrušeni. Polovina je morao instalirati opremu i odašiljač neophodne za emitiranje programa vani za vrijeme žestokog granatiranja.

Zapravo je nevjerojatno da su novinari HRV-a uspjeli ostati živima, nije bilo težih ranjavanja, nije bilo odavanja lokacija usprkos psihičkom opterećenju zbog uvjeta u kojima smo radili, a imali smo i osobne brige i gubitke. Siniša Glavašević bio je ranjen krhotinom granate 4. studenog 1991. na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari kao i naš drugi kolega Branimir Polovina, a Vladimir Levar još se vodi nestalim. Stjepan Penić ubijen je u Dalju još u kolovozu 1991., a Alenka Mirković, Josip Esterajher i Zdravko Šeremet izašli su u proboju. Vesna Vuković, Zvezdana Polovina, Dragica Jakumetović i Gordana Oljača dočekale su okupatorsku vojsku u gradu i iz njega izašle s konvojem civila.

- Kad smo mi honorarci došli raditi na radio, u početku nismo mislili da ćemo tu ostati, a nije nam padalo na pamet da će se to pretvoriti u ono što se pretvorilo. Nije to mogao svatko raditi, a u konačnici je to pomagalo i nama jer kad sjedite u podrumu i ne znate ništa, a vani gruva i gruva, to je užasno deprimirajuće i frustrirajuće, zapravo se čovjek više boji. Meni je to bio nekakav smisao da ujutro ustanem i da se natjeram da istrčim van jer ono što radim, važno je ne samo meni, nego mom bratu, obitelji, prijateljima, mnoštvu ljudi, njih 16.000 koji su tada ostali u opkoljenom Vukovaru - prisjetila se Alenka Mirković, dodajući kako ju je najviše frustriralo jer je imala osjećaj da ju nitko ne čuje, ali se svejedno svako jutro ustajala i već u 8 davala prvo izvješće za Sky News.

Novinari su često tražili smisao svega što su radili jer nisu mogli zamisliti ništa izvan ratnih zbivanja pa ni slušatelje koji su s nestrpljenjem iščekivali izvješća iz opkoljenog grada. Siniša Glavašević bio je taj koji ih je stalno bodrio da ustraju i nastave jer istina Vukovara izlazi u svijet, a tek kasnije postalo je jasno koliko je bio dalekovidan.

- Program Hrvatskog radija Vukovara ostvarivali su Zvezdana i Branko dok smo Siniša, Josip, Alenka i ja preuzeli izvještavanje Hrvatske, a Alenka i strane javnosti. Siniša je bio lider tima, silno je vjerovao u ono što radimo. Optimizam i pozitivnu energiju širio je oko sebe. Kako je podrum Kapljice bio sklonište, Siniša je često oko sebe okupljao djecu, pričao im priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata. Vjerojatno je svatko od nas u opkoljenom Vukovaru u nizu užasnih dana imao neki užasniji, meni je to bio 4. studenoga. Taj dan pamtim jer je moj sadašnji suprug, tadašnji dečko, bio teško ranjen na Trpinjskoj cesti. Odlazeći u bolnicu ranjen je i Siniša, a ja nikada nisam bila bliže smrti i u preostala dva tjedna do pada grada nisam se usudila ni pomisliti da se u ratu može dogoditi nešto drugo osim rata - prepričava Vesna Vuković.

Zvezdana Polovina podsjeća sve, koji to žele priznati, da se rat nije dogodio preko noći, nego je dugo pripreman:- Mi nismo išli u rat, svi na radiju bili smo Vukovarci i rat je došao k nama. Rat je počeo ubojstvom hrvatskih policajaca u selu Borovo (tadašnjem Borovu Selu). Posljednji dan rada radija bio je 18. studenoga i sve to vrijeme bilo ga je i lagano i teško organizirati. Lagano jer nas je bilo malo, a teško zbog uvjeta rada. Zbog nemogućnosti kretanja rad je postao naš novi dom. Posljednje izvješće Siniša je poslao iz bolnice 18. studenog navečer. Iz bolnice smo morali izići 20. studenoga ujutro, na vratima je stajao Veselin Šljivančanin i razdvajao muškarce od žena - pojašnjava Zvezdana Polovina posljednje trenutke provedene sa suprugom Brankom i vjenčanim kumom Sinišom.

U veljači 1997. identifikacijom je potvrđeno da su Branimir Polovina, radijski tehničar, i Siniša Glavašević, novinar i urednik, ubijeni na Ovčari. Dva iznimno hrabra čovjeka, zahvaljujući čijoj sposobnosti je vukovarska istina došla do svih koji su ju željeli čuti, sahranjeni su jedan pokraj drugog na Mirogoju u Zagrebu.

Medij

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija