NAJNOVIJE
Vlak usmrtio muškarca

U naletu putničkog vlaka, na željezničkoj pruzi Vinkovci-Ivankovo, jutros je smrtno stradao muškarac, izvijestila je Policijska uprava vukovarsko-srijemska.

(Subota, 20 Srpanj 2024 12:45)
Slavi se Dan grada Vinkovaca

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća u Vinkovcima je obilježen Dan grada i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Ilije.

Na sjednici održanoj u Gradskom kazalištu Joza Ivakić gradonačelnik Ivan Bosančić pohvalio se, kako je rekao, iznimnim gospodarskim rastom te podsjetio na brojne projekte koji su završeni ili su u tijeku na području grada.
-Prošle godine svečanu sjednicu u povodu Dana grada održali smo u novoj zgradi Gradske knjižnice i čitaonice, a ovu odražavamo u novoobnovljenoj zgradi Gradskog kazališta Joze Ivakića. Da ne govorim o brojnim drugim projektima koje smo realizirali, ali moram reći da nismo zadovoljni jer želimo još jače napredovati i razvijati se - poručio je Bosančić te naglasio kako su u 2023. godini Vinkovci zabilježili 19 posto više zaposlenih, čiji su prihodi rasli za više od 34 posto.
-U ovom trenutku u privatnom sektoru u Vinkovcima radi gotovo 9.000 zaposlenih, a to je u odnosu na prošlu godinu gotovo 1300 ljudi više - istaknuo je te zahvalio poduzetnicima što dobrim radom Vinkovce čine uspješnim gradom.

Dan grada Vinkovaca čestitao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić prisjetivši se uloge koju su Vinkovci imali u stvaranju hrvatske države u vrijeme Domovinskog rata.
Vinkovci imaju nevjerojatnu kulturnu i arheološku baštinu. Nevjerojatno zvuči podatak da ovdje 8.000 godina bez prestanka raste i buja život koji ovdašnji naraštaji nastavljaju. Drago mi je da danas slavimo Dan grada Vinkovaca uz dobre i kvalitetne projekte i dužnost nam je nastaviti s njima - poručio je. 

(Petak, 19 Srpanj 2024 15:13)
U Dalju otvoreno 19.Županijsko natjecanje u oranju

U Dlaju je danas otvoreno 19. Županijsko natjecanje u oranju, a po riječima predsjednika Udruge natjecatelja u oranju Osječko-baranjske županije Juraja Klarića, odvija se u dvije kategorije – plugu ravnjaku i plugu premetnjaku. Organizaciju natjecanja ocijenio je vrhunskom kao i suradnju poljoprivrednih srednjih škola Dalj i Donji Miholjac te sudjelovanje Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

(Petak, 19 Srpanj 2024 14:43)
Prosječna neto plaća za svibanj iznosila 1324 eura

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini - izvijestili su iz Državnog zavoda za statistiku. 

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. 

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1122 eura, a medijalna bruto plaća 1520 eura.

(Petak, 19 Srpanj 2024 12:52)
Grad Vukovar objavio poziv za prijavu učenika na dječje ljetovanje na otoku Čiovu

Grad Vukovar objavio je Javni poziv za prijavu učenika na dječje ljetovanje na otoku Čiovu u 2024. godini.

U sklopu programa dječjeg ljetovanja na otoku Čiovu boravit će 47 učenika i 3 voditelja/pratitelja u terminu od 07. 08. do 14.08. 2024. godine.

Na dječjem ljetovanju na otoku Čiovu mogu sudjelovati učenici od završenog 2. do završenog 5. razreda osnovne škole s područja grada Vukovara i sa prebivalištem u gradu Vukovaru, a prema sljedećim kriterijima:
prosjek ocjena u školskoj godini 2022/2023.

- Djeca koja imaju loše vladanje temeljem svjedodžbe o završenom razredu bit će izuzeta iz daljnje evidencije na navedeno ljetovanje bez obzira na prosjek ocjena, a nepotpune i nepravovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.

Ukoliko učenici imaju isti prosjek ocjena, prednost imaju učenici:

- s uzornim vladanjem,

- iz obitelji korisnika zajamčene minimalne naknade,

- iz obitelji korisnika prava na dječji doplatak,

- učenici koji nisu bili na ljetovanju u organizaciji Grada Vukovara u 2023. godini.

Prijava učenika na dječje ljetovanje na otoku Čiovu podnosi se na standardiziranom obrascu (u privitku) u UO za društvene djelatnosti Grada Vukovara, dr. Franje Tuđmana 1, Vukovar ili na e-mail adresu:  [email protected].

Uz ispunjeni standardizirani obrazac za prijavu potrebno je priložiti i presliku osobne iskaznice jednog roditelja, svjedodžbe učenika za šk. god. 2022/2023. te presliku rodnog lista ili osobne iskaznice učenika.

Dodatna dokumentacija (samo za korisnike) rješenje o pravu na zajamčenu minimalnu naknadu ili dokaz o pravu na dječji doplatak.

Prijave se zaprimaju od 19. srpnja 2024.- do 26. srpnja 2024. godine.

Odluka o odabiru učenika za ljetovanje na otoku Čiovo biti će objavljena na službenoj web stranici Grada Vukovara, najkasnije do 31. srpnja 2024. godine.

Za sve dodatne informacije u svezi ovog Javnog poziva zainteresirani se mogu obratiti na broj telefona: 032/456-503 ili osobno u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Vukovara.

(Petak, 19 Srpanj 2024 11:23)
Ljetni sportski kamp u Osijeku

U organizaciji Školskog sportskog saveza Grada Osijeka tijekom lipnja i srpnja je proveden Ljetni sportski kamp, na kojem su policijski službenici za poslove prevencije Ureda načelnika Policijske uprave osječko-baranjske sudjelovali kroz edukativne aktivnosti lokalnih preventivnih projekata „Biciklirajmo, biciklističkom“ i „Sigurnost u cestovnom prometu“ koje su provedene i u okviru obilježavanja „Svjetskog dana biciklista“ - izvijestili su iz PU osječko-baranjske. 

Polaznicima Ljetnog sportskog kampa posebno je skrenuta pozornost da tijekom vožnje bicikala zakon propisuje da su kada se kreću preko obilježenog pješačkog prijelaza dužni sići s bicikla, obratiti pažnju na udaljenost i brzinu kretanja vozila koja im se približavaju, te gurati bicikl preko kolnika, nakon što se uvjere da to mogu učiniti na siguran način. Također su upoznati da ova pravila vrijede jednako i za pješake kada prelaze preko obilježenog pješačkog prijelaza, da ga mogu preći nakon što se uvjere da to mogu učiniti na isti način. 

Pravila za vožnju preko biciklističkog prijelaza su ista, osim što se usporavanjem bicikla i nakon izvršene provjere da na siguran način mogu preći kolnik, bicikl može nastaviti voziti. 

Tijekom predavanja govora je bilo o nedozvoljenoj vožnji biciklom bez ruku na upravljaču, osim u slučajevima kada daju znakove drugim sudionicima u prometu, nedozvoljenom korištenju za vrijeme vožnje mobitela i slušalica na oba ili u oba uha ovisno o vrsti slušalica, kao i vožnju više osoba na biciklu za koji je propisano da se smije voziti samo jedna osoba.

Polaznici su upoznati da je osim poznavanja propisa i pravila, za sigurno sudjelovanje u prometu tijekom vožnje biciklom važno održavanje ravnoteže, ispravnost bicikla kao i davanje znakova rukama drugim sudionicima u prometu, bez obzira kreću li se biciklističkim stazama, biciklističkim trakama ili kolnikom kada ih nema, jer time pridonose poboljšanju vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih sudionika u prometu.

Kako djeca često u prometu sudjeluju s romobilom koji se pokreće vlastitom snagom, rolama, koturaljkama, skejtovima informirani su i da se takva sredstva nazivaju pomoćna pješačka sredstva, a s njima se kreću pješačkom stazom ili u pješačkoj zoni vozeći brzinom čovjekovog hoda.

(Petak, 19 Srpanj 2024 10:59)
Ministar Dabro na sastanku s predstavnicima Udruženja drvno-prerađivačke industrije

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro je u četvrtak 18. srpnja 2024. godine održao sastanak u nazočnosti državnog tajnika Mladena Pavića, ravnateljice Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renate Ojurović te s predstavnicima Udruženja drvno-prerađivačke industrije - izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. 

Prerada drva i proizvodnja namještaja od strateškog su interesa za gospodarstvo Republike Hrvatske, a osim gospodarske važnosti imaju i socijalno značenje zapošljavajući stanovnike u lokalnim sredinama. Ministarstvo je prepoznalo važnost drvne industrije te kontinuirano kroz godišnje programe financira ulaganja poduzetnika. S obzirom na interes poduzetnika za osiguranje likvidnosti putem kreditne linije HBOR-a za obrtna sredstva, za subvenciju kamatne stope i premiju osiguranja po policama osiguranja kredita, Ministarstvo je osiguralo iznos od 3.000.000 eura - istaknuto je na sastanku. 

Do danas je, prema procjeni Ministarstva, utrošeno oko 2 milijuna eura sredstava. Vlada Republike Hrvatske je kroz Nacionalni plan prepoznala važnost ovog sektora za gospodarstvo te je za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja RH za razdoblje od 2023. do 2030. osigurala preko 60 milijuna eura. Nastavak iste politike ogleda se i za buduće razdoblju do 2027. te je nacionalnim strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike osigurano preko 40 milijuna eura za modernizaciju tehnologija, promociju prerade drva i proizvodnje namještaja. Jedna od tema sastanka bila je i drvna sirovina, odnosno pitanje tehničke iskoristivosti iste nakon proteka određenog vremena.

Između ostalog naglašeno je kako je potrebno kontinuirano unapređivati industriju prerade drva kao jedne od bitnijih grana hrvatskog gospodarstva. Ministarstvo u suradnji s Vladom Republike Hrvatske nastavit će s mjerama i aktivnostima za poticanje održivog razvoja i konkurentnosti prerade, priopćili su iz resornog ministarstva.

(Petak, 19 Srpanj 2024 08:24)

Tko god spomene otpor Vukovaraca srbočetničkoj agresiji 1991. potakne i sjećanje na hrabri glas Siniše Glavaševića, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar koji je uporno do posljednjeg dana slao okrutno realna izvješća iz opkoljenog grada. Uz izvješća, kako se obruč stezao, slao je i optužbe na račun hrvatske vlasti jer je brzo shvatio da je Hrvatska prepustila Vukovar sudbini.

Radio Vukovar postao je Hrvatski radio Vukovar 2. svibnja 1991. u 16.30 sati kada je skupina ogorčenih Vukovaraca upala u prostorije radija s namjerom da ovaj lokalni medij konačno stave pod hrvatski nadzor. Toga dana u selu Borovo dogodio se masakr hrvatskih redarstvenika, a na radiju su emitirane turbo folk pjesme. Hrvatima Vukovarcima prekipjelo je. Sutradan je iz Ministarstva informiranja Republike Hrvatske stigla odluka kojom se tadašnji dugogodišnji direktor Mirko Stanković i glavni i odgovorni urednik Milan Čorak razrješavaju dužnosti, a  na njihova mjesta postavljaju novi ljudi. Radijska postaja dobiva novo ime: Hrvatski radio Vukovar.

Novim direktorom imenovan je Zdravko Šeremet, dotadašnji novinar Siniša Glavašević postaje urednik, a za prvog glavnog i odgovornog urednika imenovan je Ivan Šlafhauzer da bi ga ubrzo naslijedio Josip Esterajher. Novi upravljački kadar odredio je i novi način funkcioniranja radija tako da nitko od zaposlenih nije ostao bez posla, ali je dio njih samostalno odlučio prestati raditi.

Na radiju je bilo uposleno 12 ljudi, tehničari Branimir Polovina i Dejan Dušanić, spikerice Mirjana Hrpka i Zvezdana Polovina, administrativne djelatnice Gordana Oljača i Dragica Jakumetović, te novinari Siniša Glavašević, Stjepan Penić, Josip Esterajher, Zdravko Šeremet, Danilo Hardi, Vladimir Levar, Roman Varenica i Karmen Brlić Jovanović. Tijekom lipnja 1991. nakon obavljene audicije zaposlene su i Vesna Vuković, Alenka Mirković, Marija Mataruga, Marija Sesler, Margareta Toth Arvaj i Tanja Novaković.

Kako se agresija pojačavala, dio djelatnika prestao je redovito dolaziti na posao, dio je otišao, a na kraju se iskristalizirala ekipa koja je ostala raditi na radiju. Bili su to Siniša Glavašević, Vesna Vuković, Alenka Mirković, Josip Esterajher, Branimir i Zvezdana Polovina te Mirjana Hrpka, koja je nakon ranjavanja zajedno s konvojem ranjenika napustila grad.

Značaj Hrvatskoga radija Vukovar odmah po dolasku na mjesto zapovjednika obrane grada prepoznao je Mile Dedaković Jastreb te je našoj medijskoj kući dao status službe od posebnog značaja. Dobili smo agregat od vatrogasaca kako bismo imali osiguran vlastiti izvor električne energije, imali redovitu opskrbu namirnicama, cigaretama i gorivom, a i kvalitetne informacije relevantnih izvora kao što su zapovjednik obrane ili ravnateljica bolnice. Nikada do tada ratni izvjestitelji nisu bili u središtu zbivanja kao što su to bili novinari Hrvatskog radija Vukovar, a vrijednost istine, koju su iznosili u svijet, bila je neprocjenjiva.

Veliki radijski studio, iz kojeg je emitiran program uživo i koji se nalazio u potkrovlju Radničkoga doma, nakon granatiranja 25. kolovoza 1991. više nije bio upotrebljiv pa se ekipa povukla u manji i stari studio u tadašnjoj Ulici maršala Tita, a kada su granatiranja postala cjelodnevna, Polovina je uredio sklonište za nužnu opremu i boravak ljudi na dnu stubišta zgrade jer je podrum te zgrade bio poplavljen. U takvim su uvjetima novinari Hrvatskog radija Vukovar radili sve do sredine listopada 1991. od kada ni to više nije bilo moguće. Novu su redakciju pronašli u podrumu kurije preko puta dvorca Eltz, a iz tog su prostora ubrzo morali preseliti u manji jer su ovaj prvi naselili civili čije su kuće i skloništa bili razrušeni. Polovina je morao instalirati opremu i odašiljač neophodne za emitiranje programa vani za vrijeme žestokog granatiranja.

Zapravo je nevjerojatno da su novinari HRV-a uspjeli ostati živima, nije bilo težih ranjavanja, nije bilo odavanja lokacija usprkos psihičkom opterećenju zbog uvjeta u kojima smo radili, a imali smo i osobne brige i gubitke. Siniša Glavašević bio je ranjen krhotinom granate 4. studenog 1991. na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari kao i naš drugi kolega Branimir Polovina, a Vladimir Levar još se vodi nestalim. Stjepan Penić ubijen je u Dalju još u kolovozu 1991., a Alenka Mirković, Josip Esterajher i Zdravko Šeremet izašli su u proboju. Vesna Vuković, Zvezdana Polovina, Dragica Jakumetović i Gordana Oljača dočekale su okupatorsku vojsku u gradu i iz njega izašle s konvojem civila.

- Kad smo mi honorarci došli raditi na radio, u početku nismo mislili da ćemo tu ostati, a nije nam padalo na pamet da će se to pretvoriti u ono što se pretvorilo. Nije to mogao svatko raditi, a u konačnici je to pomagalo i nama jer kad sjedite u podrumu i ne znate ništa, a vani gruva i gruva, to je užasno deprimirajuće i frustrirajuće, zapravo se čovjek više boji. Meni je to bio nekakav smisao da ujutro ustanem i da se natjeram da istrčim van jer ono što radim, važno je ne samo meni, nego mom bratu, obitelji, prijateljima, mnoštvu ljudi, njih 16.000 koji su tada ostali u opkoljenom Vukovaru - prisjetila se Alenka Mirković, dodajući kako ju je najviše frustriralo jer je imala osjećaj da ju nitko ne čuje, ali se svejedno svako jutro ustajala i već u 8 davala prvo izvješće za Sky News.

Novinari su često tražili smisao svega što su radili jer nisu mogli zamisliti ništa izvan ratnih zbivanja pa ni slušatelje koji su s nestrpljenjem iščekivali izvješća iz opkoljenog grada. Siniša Glavašević bio je taj koji ih je stalno bodrio da ustraju i nastave jer istina Vukovara izlazi u svijet, a tek kasnije postalo je jasno koliko je bio dalekovidan.

- Program Hrvatskog radija Vukovara ostvarivali su Zvezdana i Branko dok smo Siniša, Josip, Alenka i ja preuzeli izvještavanje Hrvatske, a Alenka i strane javnosti. Siniša je bio lider tima, silno je vjerovao u ono što radimo. Optimizam i pozitivnu energiju širio je oko sebe. Kako je podrum Kapljice bio sklonište, Siniša je često oko sebe okupljao djecu, pričao im priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata. Vjerojatno je svatko od nas u opkoljenom Vukovaru u nizu užasnih dana imao neki užasniji, meni je to bio 4. studenoga. Taj dan pamtim jer je moj sadašnji suprug, tadašnji dečko, bio teško ranjen na Trpinjskoj cesti. Odlazeći u bolnicu ranjen je i Siniša, a ja nikada nisam bila bliže smrti i u preostala dva tjedna do pada grada nisam se usudila ni pomisliti da se u ratu može dogoditi nešto drugo osim rata - prepričava Vesna Vuković.

Zvezdana Polovina podsjeća sve, koji to žele priznati, da se rat nije dogodio preko noći, nego je dugo pripreman:- Mi nismo išli u rat, svi na radiju bili smo Vukovarci i rat je došao k nama. Rat je počeo ubojstvom hrvatskih policajaca u selu Borovo (tadašnjem Borovu Selu). Posljednji dan rada radija bio je 18. studenoga i sve to vrijeme bilo ga je i lagano i teško organizirati. Lagano jer nas je bilo malo, a teško zbog uvjeta rada. Zbog nemogućnosti kretanja rad je postao naš novi dom. Posljednje izvješće Siniša je poslao iz bolnice 18. studenog navečer. Iz bolnice smo morali izići 20. studenoga ujutro, na vratima je stajao Veselin Šljivančanin i razdvajao muškarce od žena - pojašnjava Zvezdana Polovina posljednje trenutke provedene sa suprugom Brankom i vjenčanim kumom Sinišom.

U veljači 1997. identifikacijom je potvrđeno da su Branimir Polovina, radijski tehničar, i Siniša Glavašević, novinar i urednik, ubijeni na Ovčari. Dva iznimno hrabra čovjeka, zahvaljujući čijoj sposobnosti je vukovarska istina došla do svih koji su ju željeli čuti, sahranjeni su jedan pokraj drugog na Mirogoju u Zagrebu.

Medij

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija