NAJNOVIJE
Nove mjere pomoći poljoprivrednicima

Odgoda povrata duga, otkup mlijeka i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, osnivanje digitalne tržnice, potpore biljnoj proizvodnji i stočarstvu nastavak su mjera pomoći hrvatskoj poljoprivredi, stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

(Četvrtak, 02 Travanj 2020 16:39)
Vukovar kao jedna od najjačih destinacija kontinentalnoga i riječnoga turizma

Gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava i direktorica Turističke zajednice grada Vukovara Marina Sekulić održali su ispred Radničkoga doma konferenciju za medije na kojoj su predstavili turističke podatke za 2019. godinu.

(Četvrtak, 02 Travanj 2020 15:48)
Gradonačelnik Penava najavio i nove mjere pomoći građanima i poslovnim subjektima

Gradski su vijećnici Vukovara prošloga tjedna usvojili gradonačelnikov prijedlog mjera pomoći građanima i poduzetnicima tijekom trajanja epidemije korona virusa, pa je Grad Vukovar među prvima u državi oslobodio plaćanja komunalne naknade sve poslovne subjekte koji su zbog krize prestali s radom, oslobodio plaćanja najma poslovne subjekte smještene na površine i prostore u vlasništvu grada koji su prestali s radom, oslobodio plaćanja obveze naknade zakupa javne površine sve poslovne subjekte koji su zatvoreni, a u turističkom sektoru oslobodio je obveze oplaćanja paušalnoga poreza sve djelatnosti iznamljivanja i smještaja za cijelu 2020. godinu. Također, naloženo je da grad stane s prisilnim mjerama naplate građanima i poslovnim subjektima. Roditelji čija djeca pohađaju vrtić oslobođeni su plaćanja naknade za vrijeme dok djeca nisu u vrtiću, odobrena je interventna mjera pomoći socijalnoj samoposluzi, a ni pučka kuhinja nije prestala s radom, štoviše trenutno korisnicima distribuira obroke na kućne adrese. Gradsko društvo Crvenoga križa Vukovar maksimalno je uključeno svojim humanitarnim radom dok traje ova kriza, njihovi volonteri starima i nemoćnima pomažu da dobiju osnovne životne potrepštine, a organiziran je i poseban dežurni telefon.

(Četvrtak, 02 Travanj 2020 14:58)
Novih 48 slučajeva zaraze koronavirusom u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata 48 novih slučajeva oboljelih od koronavirusa, objavio je ministar zdravstva Vili Beroš  na konferenciji za medije Nacionalnoga stožera civilne zaštite.

-Ukupno je pozitivnih 1011 osoba, a preminulih je sedam. U KB Dubrava preminuo je muškarac koji je bolovao od više kroničnih bolesti, dok je  35 ljudi  na respiratoru, a 88 ljudi se oporavilo. Razloga za optimizam ima, ali za opuštanje nema- rekao je Beroš. Dodao je kako je dobio informacije iz Dalmacije da se mladi i dalje okupljaju u kafićima sa zatamnjenim staklima i piju pića. Upozorio je da je to neodgovorno ponašanje.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da će se tek vidjeti kako ti događaji iz Dalmacije utječu na krivulju rasta zaraženih. Poručio je svima koji žele doći u Hrvatsku za Uskrs da nije pametno ići na put.

Ministar Davor Božinović je naglasio kako bez nužne potrebe nitko ne treba putovati, a to se odnosi i na putovanja unutar zemlje. Podsjetio da su od jučer u uporabi e-Propusnice, a do danas ih je izdano više od 12 tisuća.

(Četvrtak, 02 Travanj 2020 14:24)
U Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima šestero oboljelih od koronavirusa

U Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima nalazi se šestero oboljelih od koronavirusa od kojih je jedna u teškom stanju, potvrdio je ravnatelj te zdravstvene ustanove Krunoslav Šporčić, rekavši kako je do proboja koronavirusa došlo i među zdravstvenim djelatnicima te je dvoje liječnika pozitivno.

-Jedan se liječnik nalazi u bolnici zbog nezdravstvenih razloga, a drugi je na kućnom liječenju. Poduzeli smo mjere prevencije tako da imamo 18 liječnika u samoizolaciji, 16 liječnika koji su bili u kontaktima  i dva liječnika zbog obiteljske epidemiološke situacije, kazao je Šporčić.

Naveo je da se u samoizolaciji nalaze i 34 medicinske sestre, tehničara, fizoioterapeuta, gipsera i drugih djelatnika koji su bili u kontaktu s dvoje oboljelih liječnika te jedna spremačica i dvije osobe iz uprave. U Vukovarsko-srijemskoj županiji od koronavirusa oboljelo je do sada ukupno 14 osoba.

Na koronavirus do sada testirana 181 osoba, od kojih samo jučer 30 osoba.- rekla je Kata Krešić, ravnateljica vukovarsko-srijemskog zavoda za javno zdravstvo. Naglasila je kako moramo biti svjesni činjenice da je koronavirus među nama, u općoj populaciji. Ponovila je da se od 14 oboljelih osoba u županiji osam osoba nalazi u četiri obitelji s po dvije oboljele osobe dok su ostalo pojedinačni slučajevi za koje je u ovom trenutku iznimno teško, gotovo nemoguće odrediti izvor zaraze.

Građane je pozvala da se i dalje ponašaju odgovorno i poštuju preporuke epidemiologa te pridržavaju propisanih mjera. Kazala je i kako je razočarana s činjenicom da se bolesne osobe stigmatizira što je nedozvoljeno te istaknula kako se u teškim vremenima na testu nalazi i naša ljudskost, suosjećanje i spremnost na pomoć.

-U konačnici kada ovo prođe, a proći će, ocjena koliko smo uspjeli u ovome neće samo ovisiti o tome koliko je bilo oboljelih nego i kakvi smo bili jedni prema drugima i kako smo se odnosili jedni prema drugima- poručila je Krešić.

(Četvrtak, 02 Travanj 2020 12:41)
U Osječko-baranjskoj županiji 11 novooboljelih od koronavirusa

U Osječko-baranjskoj u četvrtak je zabilježeno 11 novoboljelih od koronavirusa,  a ukupno su dosad  oboljele 74 osobe, izvijestio je danas Županijski stožer Civilne zaštite.

(Četvrtak, 02 Travanj 2020 12:32)
U saborsku proceduru dopuna Zakona o putnim ispravama

Vlada je sa sjednice u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila dopune Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, Zakona o osobnoj iskaznici, Zakona o sigurnosti prometa na cestama te Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.- prenosi HINA.

-Tražimo svaku mogućnost kako bismo umanjili socijalne kontakte u ovoj situaciji i smanjili potrebu za kontaktima sa službenim osobama u policijskim upravama, vezano uz borbu za suzbijanje širenja koronavirusa- rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ministar je naveo da je, primjerice, u prošloj godini u policijskim upravama i postajama izdano 565.524 osobnih iskaznica i 284.559 vozačkih dozvola čije je izdavanje podrazumijevalo da građani dolaze dva puta na šalter upravnih poslova - prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje isprave i radi preuzimanja izrađene isprave.

Dopunama Zakona o osobnoj iskaznici stoga se predlaže da se građanima u situaciji nastaloj zbog epidemije koronavirusa omogući korištenje ranije izdane osobne iskaznice, koja bi se smatrala valjanom najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije te bi im se omogućilo u istom roku i preuzimanje izdanih osobnih iskaznica.

Dopunom Zakona o sigurnosti prometa na cestama predlaže se da vozači za vrijeme trajanja epidemije, a najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije, ne moraju podnositi zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole zbog prestanka važenja ranije izdane vozačke dozvole.

Ranije izdana vozačka dozvola smatrala bi se valjanom najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije te se predlaže da se omogući građanima i da pojedine radnje koje su dužni učiniti u određenom roku, kao što su odjava vozila kojeg privremeno ili trajno neće koristiti, preuzimanje izrađene vozačke dozvole, obavljanje izvanrednog nadzornog pregleda i dr. mogu poduzeti također najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije.

-Prijedlogom dopuna ovoga zakona nije obuhvaćen tehnički aspekt vozila, odnosno ispitivanje tehničke ispravnosti vozila i registracija vozila, koje će građani i gospodarski subjekti i dalje obavljati u propisanim rokovima iz razloga sigurnosti prometa na cestama odnosno nastojanja da u prometu sudjeluju tehnički pregledana i ispravna vozila- istaknuo je Božinović.

Dopunom Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana predlaže se da se građanima za vrijeme trajanja epidemije omogući korištenje putovnice kojoj je istekao rok važenja a najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije prvenstveno radi povratka u Hrvatsku hrvatskih državljana kojima putovnica istekne za vrijeme trajanja epidemije, a nalaze se u inozemstvu.

(Četvrtak, 02 Travanj 2020 11:58)

Tko god spomene otpor Vukovaraca srbočetničkoj agresiji 1991. potakne i sjećanje na hrabri glas Siniše Glavaševića, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar koji je uporno do posljednjeg dana slao okrutno realna izvješća iz opkoljenog grada. Uz izvješća, kako se obruč stezao, slao je i optužbe na račun hrvatske vlasti jer je brzo shvatio da je Hrvatska prepustila Vukovar sudbini.

Radio Vukovar postao je Hrvatski radio Vukovar 2. svibnja 1991. u 16.30 sati kada je skupina ogorčenih Vukovaraca upala u prostorije radija s namjerom da ovaj lokalni medij konačno stave pod hrvatski nadzor. Toga dana u selu Borovo dogodio se masakr hrvatskih redarstvenika, a na radiju su emitirane turbo folk pjesme. Hrvatima Vukovarcima prekipjelo je. Sutradan je iz Ministarstva informiranja Republike Hrvatske stigla odluka kojom se tadašnji dugogodišnji direktor Mirko Stanković i glavni i odgovorni urednik Milan Čorak razrješavaju dužnosti, a  na njihova mjesta postavljaju novi ljudi. Radijska postaja dobiva novo ime: Hrvatski radio Vukovar.

Novim direktorom imenovan je Zdravko Šeremet, dotadašnji novinar Siniša Glavašević postaje urednik, a za prvog glavnog i odgovornog urednika imenovan je Ivan Šlafhauzer da bi ga ubrzo naslijedio Josip Esterajher. Novi upravljački kadar odredio je i novi način funkcioniranja radija tako da nitko od zaposlenih nije ostao bez posla, ali je dio njih samostalno odlučio prestati raditi.

Na radiju je bilo uposleno 12 ljudi, tehničari Branimir Polovina i Dejan Dušanić, spikerice Mirjana Hrpka i Zvezdana Polovina, administrativne djelatnice Gordana Oljača i Dragica Jakumetović, te novinari Siniša Glavašević, Stjepan Penić, Josip Esterajher, Zdravko Šeremet, Danilo Hardi, Vladimir Levar, Roman Varenica i Karmen Brlić Jovanović. Tijekom lipnja 1991. nakon obavljene audicije zaposlene su i Vesna Vuković, Alenka Mirković, Marija Mataruga, Marija Sesler, Margareta Toth Arvaj i Tanja Novaković.

Kako se agresija pojačavala, dio djelatnika prestao je redovito dolaziti na posao, dio je otišao, a na kraju se iskristalizirala ekipa koja je ostala raditi na radiju. Bili su to Siniša Glavašević, Vesna Vuković, Alenka Mirković, Josip Esterajher, Branimir i Zvezdana Polovina te Mirjana Hrpka, koja je nakon ranjavanja zajedno s konvojem ranjenika napustila grad.

Značaj Hrvatskoga radija Vukovar odmah po dolasku na mjesto zapovjednika obrane grada prepoznao je Mile Dedaković Jastreb te je našoj medijskoj kući dao status službe od posebnog značaja. Dobili smo agregat od vatrogasaca kako bismo imali osiguran vlastiti izvor električne energije, imali redovitu opskrbu namirnicama, cigaretama i gorivom, a i kvalitetne informacije relevantnih izvora kao što su zapovjednik obrane ili ravnateljica bolnice. Nikada do tada ratni izvjestitelji nisu bili u središtu zbivanja kao što su to bili novinari Hrvatskog radija Vukovar, a vrijednost istine, koju su iznosili u svijet, bila je neprocjenjiva.

Veliki radijski studio, iz kojeg je emitiran program uživo i koji se nalazio u potkrovlju Radničkoga doma, nakon granatiranja 25. kolovoza 1991. više nije bio upotrebljiv pa se ekipa povukla u manji i stari studio u tadašnjoj Ulici maršala Tita, a kada su granatiranja postala cjelodnevna, Polovina je uredio sklonište za nužnu opremu i boravak ljudi na dnu stubišta zgrade jer je podrum te zgrade bio poplavljen. U takvim su uvjetima novinari Hrvatskog radija Vukovar radili sve do sredine listopada 1991. od kada ni to više nije bilo moguće. Novu su redakciju pronašli u podrumu kurije preko puta dvorca Eltz, a iz tog su prostora ubrzo morali preseliti u manji jer su ovaj prvi naselili civili čije su kuće i skloništa bili razrušeni. Polovina je morao instalirati opremu i odašiljač neophodne za emitiranje programa vani za vrijeme žestokog granatiranja.

Zapravo je nevjerojatno da su novinari HRV-a uspjeli ostati živima, nije bilo težih ranjavanja, nije bilo odavanja lokacija usprkos psihičkom opterećenju zbog uvjeta u kojima smo radili, a imali smo i osobne brige i gubitke. Siniša Glavašević bio je ranjen krhotinom granate 4. studenog 1991. na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari kao i naš drugi kolega Branimir Polovina, a Vladimir Levar još se vodi nestalim. Stjepan Penić ubijen je u Dalju još u kolovozu 1991., a Alenka Mirković, Josip Esterajher i Zdravko Šeremet izašli su u proboju. Vesna Vuković, Zvezdana Polovina, Dragica Jakumetović i Gordana Oljača dočekale su okupatorsku vojsku u gradu i iz njega izašle s konvojem civila.

- Kad smo mi honorarci došli raditi na radio, u početku nismo mislili da ćemo tu ostati, a nije nam padalo na pamet da će se to pretvoriti u ono što se pretvorilo. Nije to mogao svatko raditi, a u konačnici je to pomagalo i nama jer kad sjedite u podrumu i ne znate ništa, a vani gruva i gruva, to je užasno deprimirajuće i frustrirajuće, zapravo se čovjek više boji. Meni je to bio nekakav smisao da ujutro ustanem i da se natjeram da istrčim van jer ono što radim, važno je ne samo meni, nego mom bratu, obitelji, prijateljima, mnoštvu ljudi, njih 16.000 koji su tada ostali u opkoljenom Vukovaru - prisjetila se Alenka Mirković, dodajući kako ju je najviše frustriralo jer je imala osjećaj da ju nitko ne čuje, ali se svejedno svako jutro ustajala i već u 8 davala prvo izvješće za Sky News.

Novinari su često tražili smisao svega što su radili jer nisu mogli zamisliti ništa izvan ratnih zbivanja pa ni slušatelje koji su s nestrpljenjem iščekivali izvješća iz opkoljenog grada. Siniša Glavašević bio je taj koji ih je stalno bodrio da ustraju i nastave jer istina Vukovara izlazi u svijet, a tek kasnije postalo je jasno koliko je bio dalekovidan.

- Program Hrvatskog radija Vukovara ostvarivali su Zvezdana i Branko dok smo Siniša, Josip, Alenka i ja preuzeli izvještavanje Hrvatske, a Alenka i strane javnosti. Siniša je bio lider tima, silno je vjerovao u ono što radimo. Optimizam i pozitivnu energiju širio je oko sebe. Kako je podrum Kapljice bio sklonište, Siniša je često oko sebe okupljao djecu, pričao im priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata. Vjerojatno je svatko od nas u opkoljenom Vukovaru u nizu užasnih dana imao neki užasniji, meni je to bio 4. studenoga. Taj dan pamtim jer je moj sadašnji suprug, tadašnji dečko, bio teško ranjen na Trpinjskoj cesti. Odlazeći u bolnicu ranjen je i Siniša, a ja nikada nisam bila bliže smrti i u preostala dva tjedna do pada grada nisam se usudila ni pomisliti da se u ratu može dogoditi nešto drugo osim rata - prepričava Vesna Vuković.

Zvezdana Polovina podsjeća sve, koji to žele priznati, da se rat nije dogodio preko noći, nego je dugo pripreman:- Mi nismo išli u rat, svi na radiju bili smo Vukovarci i rat je došao k nama. Rat je počeo ubojstvom hrvatskih policajaca u selu Borovo (tadašnjem Borovu Selu). Posljednji dan rada radija bio je 18. studenoga i sve to vrijeme bilo ga je i lagano i teško organizirati. Lagano jer nas je bilo malo, a teško zbog uvjeta rada. Zbog nemogućnosti kretanja rad je postao naš novi dom. Posljednje izvješće Siniša je poslao iz bolnice 18. studenog navečer. Iz bolnice smo morali izići 20. studenoga ujutro, na vratima je stajao Veselin Šljivančanin i razdvajao muškarce od žena - pojašnjava Zvezdana Polovina posljednje trenutke provedene sa suprugom Brankom i vjenčanim kumom Sinišom.

U veljači 1997. identifikacijom je potvrđeno da su Branimir Polovina, radijski tehničar, i Siniša Glavašević, novinar i urednik, ubijeni na Ovčari. Dva iznimno hrabra čovjeka, zahvaljujući čijoj sposobnosti je vukovarska istina došla do svih koji su ju željeli čuti, sahranjeni su jedan pokraj drugog na Mirogoju u Zagrebu.

Medij

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija