NAJNOVIJE
Ministrica Bedeković u Vukovaru održala sastanak sa županom i ravnateljima Centara za socijalnu skrb

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izv.prof.dr.sc.Vesna Bedeković posjetila je Vukovarsko-srijemsku županiju i održala radni sastanak sa županom Božom Galićem, njegovim suradnicima te ravnateljima socijalnih ustanova s našeg područja.

(Petak, 20 Rujan 2019 16:06)
U Vinkovcima obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Odlukom Hrvatskoga sabora, dan 22.rujna u Hrvatskoj se obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tim povodom sazvana je zajednička sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Vukovarsko-srijemske županije i Županijske koordinacija za ljudska prava, a na kojoj je obilježen ovaj važan datum u znak sjećanja na tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskome sudu 22. rujna 1999. godine.

(Petak, 20 Rujan 2019 15:54)
U Vinkovcima predstavljen Crni sendvič

U Vinkovcima upriličena promocija crnog sendviča.

(Petak, 20 Rujan 2019 15:02)
Neispričane priče: Mladi o suočavanju s prošlošću

U Gradskom muzeju Vukovar završena je dvodnevna konferencija „Neispričane priče: mladi o suočavanju s prošlošću“ koju su organizirali Njemačka zaklada Friedrich Ebert  i Europski dom Vukovar u suradnji s Inicijativom mladih za ljudska prava. Konferencija je bila namijenjena mladima, njihovom pogledu na bližu prošlost te na njihovu ulogu u društvu. Tijekom konferencije razgovaralo se kako mladi vide noviju povijest, koji su im zajednički narativi te je otvorena javna rasprava. Uz interaktivne metode rada mladi su mijenjajući prostore i teme imali priliku vidjeti grad, sresti se s građanima Vukovara te osjetiti djelić života u Vukovaru.

Putem javne rasprave „Mladi i svijest o povijesti“ otvoren je prostor za dijalog mladih iz Republike Hrvatske, Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine gdje se moglo čuti kako mladi nemaju mogućnosti objektivno sagledati povijesne činjenice i tako kreirati svoje stavove. Stoga se javlja potreba za upoznavanjem s više različitih narativa povijesti. Javna diskusija sastavni je dio konferencije iz ciklusa Vukovarskih konferencija (podržane od Zaklade Friedrich Ebert) te programa Društveni kapital u zajednici (podržanog od Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva)

– Zaključci mladih su da je vrlo važno mijenjati obrazovne politike u svim državama regije kako bi obrazovanje prošlosti nosilo neku vrstu vrijednosti koji se tiču ljudskih prava, stvaranja povjerenja, kreiranja društva povjerenja i efektivnog suočavanja s prošlošću. Mladi više ne žele da je prošlost ono što nas razdvaja, da postoje bilo kakve barijere u vidu suradnje mladih na ovim prostorima. Oni žele da zajedno rade, da surađuju, da se upoznaju, da mogu putovati i to je nekakva ideja koja stoji iza svega – rekao je Nikola Puharić programski direktor Inicijativa mladih za ljudska prava.

-Uvijek je zadovoljstvo raditi s mladima a posebno s mladima koji imaju svoju viziju, koji imaju svoje želje, koji jednostavno afirmativno razmišljaju i koji pozitivno razmišljaju kako bi doprinijeli ne samo svom osobnom razvitku nego i razvitku lokalne zajednice. Ovi mladi ljudi ne razmišljaju samo u kontekstu poboljšanja uvjeta življenja u svojoj lokalnoj zajednici nego doista žele sudjelovati na široj regionalnoj zajednici.

Jedan od zaključaka je da i dalje treba raditi na razvijanju dijaloga, da treba čuti drugu generaciju mladih. I kako često mladi kažu, oni nisu budućnost, oni su sadašnjost tako da ih treba aktivno uključiti u djelovanje i rad jer su puni ideja, puni su entuzijazma i svakako da treba spojiti međugeneracijski ideje i onda to uvijek urodi pozitivnim napretkom u zajednici – rekla je Dijana Antunović Lazić Izvršna direktorica Europskog doma Vukovar.

(Petak, 20 Rujan 2019 14:55)
Na otvaranje Vinkovačkih jeseni dolazi premijer Andrej Plenković

Svečanim otvaranjem večeras u Vinkovcima počinju tri završna dana 54. po redu Vinkovačkih jeseni dok je mimohod sudionika u nedjelju kada će posjetitelji moći vidjeti konjanike i konjske zaprege.

(Petak, 20 Rujan 2019 14:34)
Izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije u radnom je posjetu Vukovarsko-srijemskoj županiji

Na radnom sastanku čelnika Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije održanom u Palači Sarijem u Vukovaru  bilo je riječi o svim oblicima suradnje između dviju prijateljskih županija, posebice o povezivanju zelene i plave Hrvatske.

- Mislim da već imamo vrlo dobre rezultate i da smo počeli trasirati zeleno-plavu magistralu - rekao je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Obojica župana vjeruju da će se uz gospodarsku razvijati i turistička suradnja za koju se, složili su se, treba poboljšati prometna infrastruktura.
-  Pokušavamo povećati broj avio-linija prema Osijeku iz Dubrovnika jer to je preduvjet za veći broj turista, a također očekujemo i izgradnju autoputa preko BiH koji će prepoloviti put od Dubrovnika do Osijeka. Ono što je objektivno moguće to i postižemo, a naravno da prostora ima još više i na tome ćemo raditi - rekao je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić podsjetivši na ljetos otvorenu trgovinu Vrhunsko vukovarsko u Dubrovniku.
-Imamo i simboličnu suradnju, svake godine poklanjamo vašim najmlađima 10 tona mandarina i time pokazujemo da imamo osjećaje jedni za druge – dodao je Dobroslavić.

Vukovarsko-srijemska županija i Dubrovačko-neretvanska županija Sporazum o suradnji potpisale su 1996.godine.

(Petak, 20 Rujan 2019 14:24)
Ministrica Vesna Bedeković održala sastanak s gradonačelnikom Ivanom Penavom

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Vesna Bedeković posjetila je Vukovar.

(Petak, 20 Rujan 2019 13:29)

Tko god spomene otpor Vukovaraca srbočetničkoj agresiji 1991. potakne i sjećanje na hrabri glas Siniše Glavaševića, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar koji je uporno do posljednjeg dana slao okrutno realna izvješća iz opkoljenog grada. Uz izvješća, kako se obruč stezao, slao je i optužbe na račun hrvatske vlasti jer je brzo shvatio da je Hrvatska prepustila Vukovar sudbini.

Radio Vukovar postao je Hrvatski radio Vukovar 2. svibnja 1991. u 16.30 sati kada je skupina ogorčenih Vukovaraca upala u prostorije radija s namjerom da ovaj lokalni medij konačno stave pod hrvatski nadzor. Toga dana u selu Borovo dogodio se masakr hrvatskih redarstvenika, a na radiju su emitirane turbo folk pjesme. Hrvatima Vukovarcima prekipjelo je. Sutradan je iz Ministarstva informiranja Republike Hrvatske stigla odluka kojom se tadašnji dugogodišnji direktor Mirko Stanković i glavni i odgovorni urednik Milan Čorak razrješavaju dužnosti, a  na njihova mjesta postavljaju novi ljudi. Radijska postaja dobiva novo ime: Hrvatski radio Vukovar.

Novim direktorom imenovan je Zdravko Šeremet, dotadašnji novinar Siniša Glavašević postaje urednik, a za prvog glavnog i odgovornog urednika imenovan je Ivan Šlafhauzer da bi ga ubrzo naslijedio Josip Esterajher. Novi upravljački kadar odredio je i novi način funkcioniranja radija tako da nitko od zaposlenih nije ostao bez posla, ali je dio njih samostalno odlučio prestati raditi.

Na radiju je bilo uposleno 12 ljudi, tehničari Branimir Polovina i Dejan Dušanić, spikerice Mirjana Hrpka i Zvezdana Polovina, administrativne djelatnice Gordana Oljača i Dragica Jakumetović, te novinari Siniša Glavašević, Stjepan Penić, Josip Esterajher, Zdravko Šeremet, Danilo Hardi, Vladimir Levar, Roman Varenica i Karmen Brlić Jovanović. Tijekom lipnja 1991. nakon obavljene audicije zaposlene su i Vesna Vuković, Alenka Mirković, Marija Mataruga, Marija Sesler, Margareta Toth Arvaj i Tanja Novaković.

Kako se agresija pojačavala, dio djelatnika prestao je redovito dolaziti na posao, dio je otišao, a na kraju se iskristalizirala ekipa koja je ostala raditi na radiju. Bili su to Siniša Glavašević, Vesna Vuković, Alenka Mirković, Josip Esterajher, Branimir i Zvezdana Polovina te Mirjana Hrpka, koja je nakon ranjavanja zajedno s konvojem ranjenika napustila grad.

Značaj Hrvatskoga radija Vukovar odmah po dolasku na mjesto zapovjednika obrane grada prepoznao je Mile Dedaković Jastreb te je našoj medijskoj kući dao status službe od posebnog značaja. Dobili smo agregat od vatrogasaca kako bismo imali osiguran vlastiti izvor električne energije, imali redovitu opskrbu namirnicama, cigaretama i gorivom, a i kvalitetne informacije relevantnih izvora kao što su zapovjednik obrane ili ravnateljica bolnice. Nikada do tada ratni izvjestitelji nisu bili u središtu zbivanja kao što su to bili novinari Hrvatskog radija Vukovar, a vrijednost istine, koju su iznosili u svijet, bila je neprocjenjiva.

Veliki radijski studio, iz kojeg je emitiran program uživo i koji se nalazio u potkrovlju Radničkoga doma, nakon granatiranja 25. kolovoza 1991. više nije bio upotrebljiv pa se ekipa povukla u manji i stari studio u tadašnjoj Ulici maršala Tita, a kada su granatiranja postala cjelodnevna, Polovina je uredio sklonište za nužnu opremu i boravak ljudi na dnu stubišta zgrade jer je podrum te zgrade bio poplavljen. U takvim su uvjetima novinari Hrvatskog radija Vukovar radili sve do sredine listopada 1991. od kada ni to više nije bilo moguće. Novu su redakciju pronašli u podrumu kurije preko puta dvorca Eltz, a iz tog su prostora ubrzo morali preseliti u manji jer su ovaj prvi naselili civili čije su kuće i skloništa bili razrušeni. Polovina je morao instalirati opremu i odašiljač neophodne za emitiranje programa vani za vrijeme žestokog granatiranja.

Zapravo je nevjerojatno da su novinari HRV-a uspjeli ostati živima, nije bilo težih ranjavanja, nije bilo odavanja lokacija usprkos psihičkom opterećenju zbog uvjeta u kojima smo radili, a imali smo i osobne brige i gubitke. Siniša Glavašević bio je ranjen krhotinom granate 4. studenog 1991. na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari kao i naš drugi kolega Branimir Polovina, a Vladimir Levar još se vodi nestalim. Stjepan Penić ubijen je u Dalju još u kolovozu 1991., a Alenka Mirković, Josip Esterajher i Zdravko Šeremet izašli su u proboju. Vesna Vuković, Zvezdana Polovina, Dragica Jakumetović i Gordana Oljača dočekale su okupatorsku vojsku u gradu i iz njega izašle s konvojem civila.

- Kad smo mi honorarci došli raditi na radio, u početku nismo mislili da ćemo tu ostati, a nije nam padalo na pamet da će se to pretvoriti u ono što se pretvorilo. Nije to mogao svatko raditi, a u konačnici je to pomagalo i nama jer kad sjedite u podrumu i ne znate ništa, a vani gruva i gruva, to je užasno deprimirajuće i frustrirajuće, zapravo se čovjek više boji. Meni je to bio nekakav smisao da ujutro ustanem i da se natjeram da istrčim van jer ono što radim, važno je ne samo meni, nego mom bratu, obitelji, prijateljima, mnoštvu ljudi, njih 16.000 koji su tada ostali u opkoljenom Vukovaru - prisjetila se Alenka Mirković, dodajući kako ju je najviše frustriralo jer je imala osjećaj da ju nitko ne čuje, ali se svejedno svako jutro ustajala i već u 8 davala prvo izvješće za Sky News.

Novinari su često tražili smisao svega što su radili jer nisu mogli zamisliti ništa izvan ratnih zbivanja pa ni slušatelje koji su s nestrpljenjem iščekivali izvješća iz opkoljenog grada. Siniša Glavašević bio je taj koji ih je stalno bodrio da ustraju i nastave jer istina Vukovara izlazi u svijet, a tek kasnije postalo je jasno koliko je bio dalekovidan.

- Program Hrvatskog radija Vukovara ostvarivali su Zvezdana i Branko dok smo Siniša, Josip, Alenka i ja preuzeli izvještavanje Hrvatske, a Alenka i strane javnosti. Siniša je bio lider tima, silno je vjerovao u ono što radimo. Optimizam i pozitivnu energiju širio je oko sebe. Kako je podrum Kapljice bio sklonište, Siniša je često oko sebe okupljao djecu, pričao im priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata. Vjerojatno je svatko od nas u opkoljenom Vukovaru u nizu užasnih dana imao neki užasniji, meni je to bio 4. studenoga. Taj dan pamtim jer je moj sadašnji suprug, tadašnji dečko, bio teško ranjen na Trpinjskoj cesti. Odlazeći u bolnicu ranjen je i Siniša, a ja nikada nisam bila bliže smrti i u preostala dva tjedna do pada grada nisam se usudila ni pomisliti da se u ratu može dogoditi nešto drugo osim rata - prepričava Vesna Vuković.

Zvezdana Polovina podsjeća sve, koji to žele priznati, da se rat nije dogodio preko noći, nego je dugo pripreman:- Mi nismo išli u rat, svi na radiju bili smo Vukovarci i rat je došao k nama. Rat je počeo ubojstvom hrvatskih policajaca u selu Borovo (tadašnjem Borovu Selu). Posljednji dan rada radija bio je 18. studenoga i sve to vrijeme bilo ga je i lagano i teško organizirati. Lagano jer nas je bilo malo, a teško zbog uvjeta rada. Zbog nemogućnosti kretanja rad je postao naš novi dom. Posljednje izvješće Siniša je poslao iz bolnice 18. studenog navečer. Iz bolnice smo morali izići 20. studenoga ujutro, na vratima je stajao Veselin Šljivančanin i razdvajao muškarce od žena - pojašnjava Zvezdana Polovina posljednje trenutke provedene sa suprugom Brankom i vjenčanim kumom Sinišom.

U veljači 1997. identifikacijom je potvrđeno da su Branimir Polovina, radijski tehničar, i Siniša Glavašević, novinar i urednik, ubijeni na Ovčari. Dva iznimno hrabra čovjeka, zahvaljujući čijoj sposobnosti je vukovarska istina došla do svih koji su ju željeli čuti, sahranjeni su jedan pokraj drugog na Mirogoju u Zagrebu.

Medij

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija