NAJNOVIJE
Predstavljena monografija “1991.“ autora Zorana Filipovića

U Gradskom muzeju Vukovar predstavljena je monografija “1991.“ autora Zorana Filipovića.  

Osim autora na predstavljanju knjige sudjelovali su, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić,  Dražen Kobašević, pročelnik upravnog odjela za društvene djelatnosti u gradu Vukovaru te akademik Pavao Pavličić.

Na početku predstavljanja okupljenima se obratio pročelnik Kobašević koji je rekao kako ova knjiga govori o tome što se događalo u Vukovaru 1991. godine te kako njegovanje istine o Domovinskom ratu za sve treba biti svetinja.
Knjiga sadrži oko 150 fotografija koje je autor snimio za vrijeme Domovinskog rata diljem Hrvatske, a mnoge od tih fotografija snimljene su i u Vukovaru.

- Fotografije i knjiga govore samo o događajima kojima sam isključivo ja svjedočio. Isto tako ja sam grafički uredio knjigu jer teško bi netko mogao uroniti u sadržaj na način na koji sam ja proživljavao događaje iz 1991. godine, rekao je autor Zoran Filipović.

Vukovarski akademik, Pavao Pavlićić komentirao je tekstualni dio knjige koji je kako kaže osobito zanimljiv. -Autor je na odličan način iz individualne perspektive bez političkog konteksta objasnio događanja kojima je svjedočio i ova knjiga je vrijedno umjetničko djelo koje ostaje mlađim generacijama, rekao je Pavličić.

Uz predstavljanje knjige upriličena je i izložba ratnih fotografija koje je snimio Zoran Filipović.

(Petak, 15 Studeni 2019 19:08)
Okrugli stol o izvaninstitucionalnoj skrbi za stare i nemoćne u Vukovaru

Članovi Lions kluba Vukovar održali su s partnerima Okrugli stol na kojemu su razmijenili informacije i rezultate projekta Halo pomoć.

(Petak, 15 Studeni 2019 19:06)
Gradska tvrtka Komunalac organizirala smotru vozila

Gradonačelnik Ivan Penava i njegovi zamjenici Marijan Pavliček i Ivana Mujkić te direktor tvrtke Komunalac Igor Štrangarević i njegovi suradnici predstavili su na Trgu Republike Hrvatske moderniziran vozni park tvrtke.

(Petak, 15 Studeni 2019 15:42)
Održan 10. Po redu Sat povijesti iz Vukovara

U okviru programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine u vukovarskoj Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića održan je 10.-ti po redu Sat povijesti iz Vukovara pod nazivom „Novinari u Domovinskom ratu – riječ i slika glasniji od tenkova“.

(Petak, 15 Studeni 2019 14:17)
Krenuo biciklistički maraton Zagreb - Vukovar

U znak sjećanja na žrtve Vukovara, Dobrovoljno biciklističko društvo Potepuh iz Zagreba osmu godinu organizira Biciklistički maraton za Vukovar u razdoblju od 15. do 18. studenog. Pedeset četvero rekreativnih biciklistica i biciklista iz cijele Hrvatske u tri dana prijeći će oko 350 km na putu od Zagreba do Vukovara, obilježavajući tako obljetnicu sloma obrane Grada heroja, te odajući počast hrvatskim braniteljima i civilima ubijenima tijekom opsade i razdoblja okupacije.

Biciklisti su krenuli s Jelačićevog trga u Zagrebu i tog prvoga dana vozi se do Kutine. Drugoga dana biciklisti voze od Kutine do Orubice, živopisnog sela na obali rijeke Save. Trećega dana sudionike očekuje najduža etapa – 155 kilometara od Orubice do Vukovara. Četvrti dan, 18. studenog, dakle na samu obljetnicu, sudionici će se podijeliti u dvije skupine – oni koji dosad nisu bili u Vukovaru na biciklima će posjetiti Memorijalno groblje i Ovčaru, a preostali će se kod Bolnice priključiti Koloni sjećanja. Istoga dana u popodnevnim satima sudionici se vraćaju vlakom prema Zagrebu.

Tijekom proteklih sedam godina Potepuhov vukovarski maraton narastao je od grupne vožnje sedamnaestero prijatelja do najvećeg rekreativnog biciklističkog događaja kojim se obilježava neka obljetnica Domovinskog rata. Od 2014. cijelim putem vozi se pod policijskom pratnjom, a petu godinu zaredom i pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske. Iako ista udruga već nekoliko godina zaredom organizira i skupne biciklističke vožnje u povodu vojno-redarstvenih operacija „Bljesak“ i „Oluja“ (1. svibnja i 5. kolovoza), ova vukovarska redovito je najbrojnija, unatoč tome što se vozi u hladnom dijelu godine, izvan biciklističke sezone.

Biciklistički maraton za Vukovar nije utrka, sudionici ne nose startne brojeve i ne mjeri im se vrijeme, nego se svi kreću istim umjerenim tempom. Na biciklima voze sve potrebne stvari za četverodnevno izbivanje od kuće – podlogu i vreću za spavanje, biciklističku odjeću za više dana, „civilnu“ odjeću za sudjelovanje u Koloni sjećanja, opremu za noćnu vožnju i vožnju po kiši,… Unatoč tim pomalo spartanskim uvjetima, niskim temperaturama po kojima se vozi i nezanemarivom iznosu za kotizaciju, većina sudionika su „povratnici“, koji su već sudjelovali na jednom ili više dosadašnjih Potepuhovih biciklističkih maratona.

(Petak, 15 Studeni 2019 13:16)
Održano predstavljanje knjige "Oteti od zaborava - 91 heroj Domovinskog rata"

U kongresnoj dvorani Ružičkine kuće u Vukovaru održana je promocija knjige “Oteti od zaborava – 91 heroj Domovinskog rata“. Autorica ove knjige je mlada Osječanka i kćer hrvatskog branitelja Roberta Kljenak, a knjiga donosi 91 priču o herojima Domovinskog rata, o njihovim patnjama i stradavanjima za vrijeme rata.

Na promociji knjige uz autoricu bili su i Ivica Krnjak, politički emigrant i hrvatski vojni zapovjednik, predsjednik Hrvatskog društva Logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak, predsjednik Savjeta za branitelje gradonačelnika grada Vukovara Tomislav Josić, Marijan Živković, otac dvojice poginulih hrvatskih branitelja te hrvatski branitelj Ivica Jurčan.

- Nisam htjela da naši heroji, koji su dali veliki doprinos u stvaranju Hrvatske države, budu zaboravljeni. Danas djeca ne znaju nabrojati niti pet imena heroja Domovinskog rata i mislim da je vrijeme da se to promijeni. Sa svakim sudionikom ove priče razgovarala sam osobno i ti razgovori su bili potresni.  Ljudi s kojima sam razgovarala plakali su i tresli se dok su mi svjedočili strahote kroz koje su prošli, rekla je Kljenak te izrazila nadu da će ova knjiga ući u sustav hrvatskog školstva kao obvezno štivo iz kojeg će djeca učiti o događajima u Domovinskom ratu.

- Drago mi je da se djeca branitelja bave temom Domovinskog rata, jer stalno govorimo da nam je povijest iskrivljena, zato je ova knjiga dobra kako bi se svjedočanstva o Domovinskom ratu sačuvala od zaborava i kako se tako nešto nikada ne bi ponovilo,rekao je Tomislav Josić.

- U knjizi su jako dobro opisane strahote koje su prošli svi oni koji su dali svoj obol u stvaranju Hrvatske i jako je dobro da ovo ostane kao povijesni dokument koji će govoriti o temama vezanim za Domovinski rat, rekao je Danijel Rehak.

Prije promocije u Vukovaru ova knjiga promovirana je u još četiri grada, Đakovu, Varaždinu, Kaštelima i Kninu.
  

(Četvrtak, 14 Studeni 2019 19:18)
Održan sastanak o održavanju javnih cesta u zimskom razdoblju

Hrvatske ceste d.o.o. Poslovna jedinica Osijek, Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije i Cesting d.o.o. održali su 14. studenog uobičajeni sastanak o održavanju javnih cesta u zimskom razdoblju 2019./2020. godine za područje Vukovarsko-srijemske županije, u skladu sa zakonskim obavezama i odredbama Pravilnika o održavanju cesta.

Obaveza Cestinga je na vrijeme obaviti sve pripreme, koje uključuju izradbu operativnih planova, osiguranje mehanizacije i ljudstva, kako bi se mogla osigurati prohodnost na javnim cestama na području županije te spremno dočekale snježne padaline ili kiša koja se ledi na kolniku.
Cesting na području Vukovarsko-srijemske županije održava 273 kilometra državnih cesta i 420 kilometara županijskih i lokalnih cesta, odnosno brine za održavanje prohodnosti u zimskim uvjetima na ukupno 693 kilometra cesta- istaknuo je direktor Cestinga Dubravko Kučinac te dodao da su spremni za zimsko razdoblje kao i sve izazove koji ih čekaju.

-Pripremljene su dovoljne količine soli, u ovom trenutku na zalihi je 1.730 tona soli. U planu je nabavka 2.530 tona soli. Također, kao i za svaku zimu, osigurana je i određena količina kamene sitneži te kalcijevog klorida koji se koristi kada sol ne djeluje – rekao je Kučinac te istaknuo podatak kako u prošloj godini policija nije evidentirala niti jednu prometnu nesreću koja bi za uzrok imala neprohodnu ili loše očišćenu cestu.

Za ovu sezonu osigurana su vozila opremljena posipačima i ralicama: u Nadcestariji Vinkovci 8, Vukovar 7 i Županja 7, ukupno 22 vozila. Iz Cestinga ističu i da su nabavljena i 2 nova vozila: vozilo Unimog i jedan posipač. Investicija je vrijedna milijun i petsto tisuća kuna, ali je i jamstvo da će i ove godine zimska služba biti učinkovita. Sa sastanka je poslana i poruka vozačkima kako je od 15. Studenog na snazi zabrana prometovana zimskim dionicama vozilima koja nemaju zimsku opremu te je ukazano na važnost zimskih guma za sigurnost u prometu.

-Od sutra, pa sve do 15. Travnja iduće godine obavezna je zimska oprema na motornim vozilima. U trenutku padanja snijega i njegovog zadržavanja na kolniku svi vozači moraju imati zimsku opremu. Kada je cesta prekrivena snijegom vozači moraju imati zimske gume ili lance na ljetnim gumama. Kada nema snijega na kolniku tada je dovoljno imati zimske gume ili ljetne gume s utorom 4 milimetra i pripremljene lance - rekao je Boris Klinec, službenik za preventivu u cestovnom prometu PU Vukovarsko-srijemske i dodao kako je novčana kazna 700 kuna za sve vozače koji nemaju zimsku opremu na vozilima. Nakon završenog sastanka održano je postrojavanje vozila i strojeva za zimsko održavanje u sezoni 2019./2020. godine. Nakon završenog sastanka održano je postrojavanje vozila i strojeva za zimsko održavanje u sezoni 2019./2020. godine.

(Četvrtak, 14 Studeni 2019 17:56)

Tko god spomene otpor Vukovaraca srbočetničkoj agresiji 1991. potakne i sjećanje na hrabri glas Siniše Glavaševića, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar koji je uporno do posljednjeg dana slao okrutno realna izvješća iz opkoljenog grada. Uz izvješća, kako se obruč stezao, slao je i optužbe na račun hrvatske vlasti jer je brzo shvatio da je Hrvatska prepustila Vukovar sudbini.

Radio Vukovar postao je Hrvatski radio Vukovar 2. svibnja 1991. u 16.30 sati kada je skupina ogorčenih Vukovaraca upala u prostorije radija s namjerom da ovaj lokalni medij konačno stave pod hrvatski nadzor. Toga dana u selu Borovo dogodio se masakr hrvatskih redarstvenika, a na radiju su emitirane turbo folk pjesme. Hrvatima Vukovarcima prekipjelo je. Sutradan je iz Ministarstva informiranja Republike Hrvatske stigla odluka kojom se tadašnji dugogodišnji direktor Mirko Stanković i glavni i odgovorni urednik Milan Čorak razrješavaju dužnosti, a  na njihova mjesta postavljaju novi ljudi. Radijska postaja dobiva novo ime: Hrvatski radio Vukovar.

Novim direktorom imenovan je Zdravko Šeremet, dotadašnji novinar Siniša Glavašević postaje urednik, a za prvog glavnog i odgovornog urednika imenovan je Ivan Šlafhauzer da bi ga ubrzo naslijedio Josip Esterajher. Novi upravljački kadar odredio je i novi način funkcioniranja radija tako da nitko od zaposlenih nije ostao bez posla, ali je dio njih samostalno odlučio prestati raditi.

Na radiju je bilo uposleno 12 ljudi, tehničari Branimir Polovina i Dejan Dušanić, spikerice Mirjana Hrpka i Zvezdana Polovina, administrativne djelatnice Gordana Oljača i Dragica Jakumetović, te novinari Siniša Glavašević, Stjepan Penić, Josip Esterajher, Zdravko Šeremet, Danilo Hardi, Vladimir Levar, Roman Varenica i Karmen Brlić Jovanović. Tijekom lipnja 1991. nakon obavljene audicije zaposlene su i Vesna Vuković, Alenka Mirković, Marija Mataruga, Marija Sesler, Margareta Toth Arvaj i Tanja Novaković.

Kako se agresija pojačavala, dio djelatnika prestao je redovito dolaziti na posao, dio je otišao, a na kraju se iskristalizirala ekipa koja je ostala raditi na radiju. Bili su to Siniša Glavašević, Vesna Vuković, Alenka Mirković, Josip Esterajher, Branimir i Zvezdana Polovina te Mirjana Hrpka, koja je nakon ranjavanja zajedno s konvojem ranjenika napustila grad.

Značaj Hrvatskoga radija Vukovar odmah po dolasku na mjesto zapovjednika obrane grada prepoznao je Mile Dedaković Jastreb te je našoj medijskoj kući dao status službe od posebnog značaja. Dobili smo agregat od vatrogasaca kako bismo imali osiguran vlastiti izvor električne energije, imali redovitu opskrbu namirnicama, cigaretama i gorivom, a i kvalitetne informacije relevantnih izvora kao što su zapovjednik obrane ili ravnateljica bolnice. Nikada do tada ratni izvjestitelji nisu bili u središtu zbivanja kao što su to bili novinari Hrvatskog radija Vukovar, a vrijednost istine, koju su iznosili u svijet, bila je neprocjenjiva.

Veliki radijski studio, iz kojeg je emitiran program uživo i koji se nalazio u potkrovlju Radničkoga doma, nakon granatiranja 25. kolovoza 1991. više nije bio upotrebljiv pa se ekipa povukla u manji i stari studio u tadašnjoj Ulici maršala Tita, a kada su granatiranja postala cjelodnevna, Polovina je uredio sklonište za nužnu opremu i boravak ljudi na dnu stubišta zgrade jer je podrum te zgrade bio poplavljen. U takvim su uvjetima novinari Hrvatskog radija Vukovar radili sve do sredine listopada 1991. od kada ni to više nije bilo moguće. Novu su redakciju pronašli u podrumu kurije preko puta dvorca Eltz, a iz tog su prostora ubrzo morali preseliti u manji jer su ovaj prvi naselili civili čije su kuće i skloništa bili razrušeni. Polovina je morao instalirati opremu i odašiljač neophodne za emitiranje programa vani za vrijeme žestokog granatiranja.

Zapravo je nevjerojatno da su novinari HRV-a uspjeli ostati živima, nije bilo težih ranjavanja, nije bilo odavanja lokacija usprkos psihičkom opterećenju zbog uvjeta u kojima smo radili, a imali smo i osobne brige i gubitke. Siniša Glavašević bio je ranjen krhotinom granate 4. studenog 1991. na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari kao i naš drugi kolega Branimir Polovina, a Vladimir Levar još se vodi nestalim. Stjepan Penić ubijen je u Dalju još u kolovozu 1991., a Alenka Mirković, Josip Esterajher i Zdravko Šeremet izašli su u proboju. Vesna Vuković, Zvezdana Polovina, Dragica Jakumetović i Gordana Oljača dočekale su okupatorsku vojsku u gradu i iz njega izašle s konvojem civila.

- Kad smo mi honorarci došli raditi na radio, u početku nismo mislili da ćemo tu ostati, a nije nam padalo na pamet da će se to pretvoriti u ono što se pretvorilo. Nije to mogao svatko raditi, a u konačnici je to pomagalo i nama jer kad sjedite u podrumu i ne znate ništa, a vani gruva i gruva, to je užasno deprimirajuće i frustrirajuće, zapravo se čovjek više boji. Meni je to bio nekakav smisao da ujutro ustanem i da se natjeram da istrčim van jer ono što radim, važno je ne samo meni, nego mom bratu, obitelji, prijateljima, mnoštvu ljudi, njih 16.000 koji su tada ostali u opkoljenom Vukovaru - prisjetila se Alenka Mirković, dodajući kako ju je najviše frustriralo jer je imala osjećaj da ju nitko ne čuje, ali se svejedno svako jutro ustajala i već u 8 davala prvo izvješće za Sky News.

Novinari su često tražili smisao svega što su radili jer nisu mogli zamisliti ništa izvan ratnih zbivanja pa ni slušatelje koji su s nestrpljenjem iščekivali izvješća iz opkoljenog grada. Siniša Glavašević bio je taj koji ih je stalno bodrio da ustraju i nastave jer istina Vukovara izlazi u svijet, a tek kasnije postalo je jasno koliko je bio dalekovidan.

- Program Hrvatskog radija Vukovara ostvarivali su Zvezdana i Branko dok smo Siniša, Josip, Alenka i ja preuzeli izvještavanje Hrvatske, a Alenka i strane javnosti. Siniša je bio lider tima, silno je vjerovao u ono što radimo. Optimizam i pozitivnu energiju širio je oko sebe. Kako je podrum Kapljice bio sklonište, Siniša je često oko sebe okupljao djecu, pričao im priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata. Vjerojatno je svatko od nas u opkoljenom Vukovaru u nizu užasnih dana imao neki užasniji, meni je to bio 4. studenoga. Taj dan pamtim jer je moj sadašnji suprug, tadašnji dečko, bio teško ranjen na Trpinjskoj cesti. Odlazeći u bolnicu ranjen je i Siniša, a ja nikada nisam bila bliže smrti i u preostala dva tjedna do pada grada nisam se usudila ni pomisliti da se u ratu može dogoditi nešto drugo osim rata - prepričava Vesna Vuković.

Zvezdana Polovina podsjeća sve, koji to žele priznati, da se rat nije dogodio preko noći, nego je dugo pripreman:- Mi nismo išli u rat, svi na radiju bili smo Vukovarci i rat je došao k nama. Rat je počeo ubojstvom hrvatskih policajaca u selu Borovo (tadašnjem Borovu Selu). Posljednji dan rada radija bio je 18. studenoga i sve to vrijeme bilo ga je i lagano i teško organizirati. Lagano jer nas je bilo malo, a teško zbog uvjeta rada. Zbog nemogućnosti kretanja rad je postao naš novi dom. Posljednje izvješće Siniša je poslao iz bolnice 18. studenog navečer. Iz bolnice smo morali izići 20. studenoga ujutro, na vratima je stajao Veselin Šljivančanin i razdvajao muškarce od žena - pojašnjava Zvezdana Polovina posljednje trenutke provedene sa suprugom Brankom i vjenčanim kumom Sinišom.

U veljači 1997. identifikacijom je potvrđeno da su Branimir Polovina, radijski tehničar, i Siniša Glavašević, novinar i urednik, ubijeni na Ovčari. Dva iznimno hrabra čovjeka, zahvaljujući čijoj sposobnosti je vukovarska istina došla do svih koji su ju željeli čuti, sahranjeni su jedan pokraj drugog na Mirogoju u Zagrebu.

Medij

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija