Unatoč upozorenjima pučke pravobraniteljice na težak položaj starijih građana, Vlada smatra da trenutačno nema prostora za dodatno povećanje nacionalne naknade ni njezino dvostruko usklađivanje tijekom godine. Istodobno najavljuje novi zakon kojim bi se sustavnije uredila prava starijih osoba.
Vlada Republike Hrvatske očitovala se na Posebno izvješće pučke pravobraniteljice o pravima starijih osoba, pritom odbacivši mogućnost dodatnog povećanja nacionalne naknade za starije osobe i njezina dvostrukog usklađivanja unutar iste godine. Kao razlog navodi povećane troškove i ekonomsku neizvjesnost, ali i činjenicu da se naknada već redovito usklađuje s rastom troškova života.
„S obzirom na to kako je od 1. siječnja 2024. nacionalna naknada povećana na 150 eura, a dalje se usklađuje s rastom troškova života (od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura), u uvjetima povećanih troškova i ekonomske globalne neizvjesnosti nema prostora za dodatno povećanje i dvostruko usklađivanje unutar iste godine”, poručili su iz Vlade.
Pritom podsjećaju da se visina nacionalne naknade određuje uzimajući u obzir gospodarske i fiskalne mogućnosti države, iznos zajamčene minimalne naknade te najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža.
Vlada također ističe da nacionalna naknada nije institut mirovinskog osiguranja pa se ne može usklađivati na isti način kao mirovine, koje se prvenstveno određuju na temelju mirovinskog staža i visine plaća ostvarenih tijekom radnog vijeka.
Vlada ističe rast mirovina i smanjenje materijalne oskudice
U obrazloženju svojeg stava Vlada se poziva na rast dohotka kućanstava u razdoblju od 2016. do 2025. godine, zbog čega je porastao i prag rizika od siromaštva. Za jednočlano kućanstvo povećan je s 3.471 na 9.034 eura, a za četveročlanu obitelj sa 7.290 na 18.972 eura.
Zbog takvog kretanja statistički se povećao i broj starijih osoba koje se nalaze u kategoriji rizika od siromaštva, no iz Vlade naglašavaju kako to ne znači nužno da su se njihovi stvarni životni uvjeti pogoršali.
Kao jedan od pokazatelja poboljšanja materijalnog položaja starijih navode rast prosječne mirovine s 358 eura u 2016. godini na oko 767 eura u 2026., što predstavlja povećanje od 114,5 posto.
Istodobno se udio starijih osoba koje si ne mogu priuštiti osnovne životne potrebe smanjio s devet posto u 2016. na 3,6 posto u 2025. godini.
Vlada podsjeća i na niz dosad provedenih mjera u mirovinskom sustavu: povećane su obiteljske i invalidske mirovine, više su puta prilagođavane najniže mirovine, uveden je godišnji dodatak na mirovinu, povećan je dodani staž po djetetu za majke, redefinirana je formula usklađivanja mirovina, a ukinuta je i penalizacija za korisnike prijevremene starosne mirovine.
Za mirovine i mirovinska primanja u ovogodišnjem je državnom proračunu osigurano 10,2 milijarde eura, što je više nego dvostruko u odnosu na 4,88 milijardi eura izdvojenih 2016. godine.
Odgovarajući na preporuku pučke pravobraniteljice o ukidanju poreza na mirovine, Vlada najavljuje povećanje porezne olakšice za umirovljenike na 100 posto. Za tu je mjeru predviđeno dodatnih oko 180 milijuna eura.
Novi zakon trebao bi sustavnije urediti prava starijih osoba
Jedna od važnijih najava iz Vladina očitovanja odnosi se na donošenje posebnog zakona o pravima starijih osoba. Njime bi se, prema najavama, trebalo unaprijediti uvjete za dostojanstven život starijih građana, njihovu društvenu uključenost i institucionalnu zaštitu.
Uz to se priprema Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti do 2027. godine.
U području zaštite od nasilja nad starijim osobama planira se izmjena pravilnika kako bi starije osobe bile posebno evidentirane u statističkim podacima o kaznenim djelima nasilja u obitelji.
Vlada ističe i ulaganja u infrastrukturu za skrb o starijima. Za izgradnju 20 centara za starije osobe osigurano je gotovo 200 milijuna eura. Novi centri trebali bi imati smještajne kapacitete za 1.947 korisnika, dok će izvaninstitucijske usluge moći koristiti njih 4.921.
Posebna pozornost trebala bi se posvetiti i neformalnim njegovateljima, među kojima su brojne obitelji koje skrbe o osobama s demencijom. Planirana je sveobuhvatna analiza njihovih potreba i razvoj različitih oblika pomoći, za što je potrebno osigurati dodatna tri milijuna eura.
Usto, Vlada najavljuje nastavak potpore razvoju bolničkih i izvanbolničkih kapaciteta palijativne skrbi kroz ulaganja u izgradnju, obnovu i opremanje.
Hoće li najavljeni poseban zakon donijeti konkretnije i sveobuhvatnije odgovore na probleme starijih osoba, osobito onih s najnižim primanjima i bez odgovarajuće obiteljske ili institucionalne podrške, pokazat će tek njegovo donošenje i provedba.
