Zaboravljeni velikan iz Srijema ponovno u središtu pozornosti: Ilok, Golubinci i Ruma povezuju se u njegovu čast
U Muzeju grada Iloka predstavljen je međunarodni kulturno-znanstveni projekt „Dani Julija Adamovića 2027.”, posvećen jednom od manje poznatih, ali iznimno značajnih hrvatskih intelektualaca rođenih u Srijemu. Riječ je o Juliju Adamoviću (1857. – 1940.), jezikoslovcu, romanistu, prevoditelju, leksikografu i sveučilišnom profesoru koji je svojim radom povezivao hrvatsku i europsku kulturnu sredinu, osobito onu francusku.
Adamović je rođen u Golubincima, nedaleko od Stare Pazove, a čak 37 godina predavao je francuski jezik na Sveučilištu u Zagrebu. Iza sebe je ostavio 18 knjiga, među kojima su udžbenici, rječnici i prijevodi. Njegov rad i stručnost prepoznati su i za života, o čemu svjedoče i visoka priznanja koja je primio, među njima i francuski orden Legije časti. Unatoč tome, njegovo ime danas je gotovo nepoznato široj javnosti.
„Jednostavno smo ga zaboravili”
Inicijator projekta Andrija Matić zadovoljan je odazivom na predstavljanje, na kojem su sudjelovali predstavnici kulturnih i znanstvenih institucija te društava iz Hrvatske i Srijema.
Matić smatra kako je odabir Julija Adamovića kao središnje osobe projekta važan korak prema boljem vrednovanju hrvatske kulturne i intelektualne baštine u Srijemu. Ističe kako je riječ o čovjeku koji je svojim znanjem i djelovanjem bio značajan autoritet u europskom Srijemu, a posebno u povezivanju hrvatske i francuske kulture.
-Ako je netko 37 godina predavao francuski jezik na Sveučilištu u Zagrebu, onda je riječ o doista velikoj osobi. Adamović je bio vrhunski poznavatelj francuskog jezika, iznimno produktivan i značajan, a nakon smrti 1940. godine jednostavno smo ga zaboravili. To je grijeh svih nas zajedno – istaknuo je Matić.
Dodaje kako Adamovićevo djelo još uvijek nije dovoljno istraženo ni predstavljeno javnosti. Njegovih 18 knjiga, svjedoče o širokom znanju, stručnosti i iznimnoj stvaralačkoj produktivnosti. Upravo zato organizatori smatraju da je potrebno ponovno otvoriti prostor za istraživanje i vrednovanje njegova rada.
Osobnost koja povezuje hrvatsku i europsku baštinu Srijema
Odabir Adamovića za središnju osobu manifestacije nije slučajan. Projektom se, uz predstavljanje njegova života i rada, želi dodatno osvijetliti položaj i doprinos Hrvata u Srijemu te bolje razumjeti njihovu povijest i kulturni identitet.
Matić podsjeća kako je Adamović bio cijenjen i za života te je primio više odlikovanja, među kojima se posebno ističe francuski orden Legije časti. Njegov životni put završio je 1940. godine, a pokopan je na zagrebačkom Mirogoju, u kapeli Krista Kralja, među istaknutim hrvatskim osobama.
Za organizatore, njegova biografija i rad predstavljaju važan dokaz snažne povezanosti Srijema s europskim kulturnim i znanstvenim prostorom. Upravo tu povezanost žele približiti široj javnosti, ali i potaknuti daljnja istraživanja Adamovićeve ostavštine.
Tri dana programa u Iloku, Golubincima i Rumi
Središnji dio projekta bit će trodnevna manifestacija planirana za proljeće 2027. godine, koja će povezati Ilok, Golubince i Rumu. Program će obuhvatiti znanstvena predavanja, kulturne sadržaje, filmsku projekciju i predstavljanje Adamovićeva života i rada.
Prvi dan održavat će se u Iloku, a bit će posvećen njegovu životu, djelu i postignućima, uz širi pogled na europsku dimenziju Srijema kroz Adamovićev rad. Drugi dan planiran je u Golubincima, njegovu rodnom mjestu, gdje organizatori pripremaju i filmsku projekciju povezanu s njegovim prevoditeljskim radom. Treći dan programa trebao bi povezati sudionike i kulturne ustanove u Rumi.
Matić najavljuje kako će manifestacija nastojati pokazati i manje poznate tragove francuskog jezika u svakodnevnom govoru Srijemaca. Prema njegovim riječima, u lokalnom se govoru mogu pronaći brojne riječi francuskog podrijetla koje se danas često ne prepoznaju kao takve.
-Želimo pokazati koliko su se jezici i kulture međusobno prožimali te koliko je Srijem bio povezan s europskim prostorom. Često govorimo o turcizmima i germanizmima u našem govoru, a manje smo svjesni francuskih riječi koje također koristimo – pojasnio je Matić.
Projekt „Dani Julija Adamovića 2027.” tako ne želi biti samo podsjetnik na jednog zaboravljenog intelektualca, nego i prilika za ponovno otkrivanje bogate kulturne baštine Hrvata u Srijemu. Povezivanjem Iloka, Golubinaca i Rume organizatori žele vratiti Adamovića u javni i znanstveni prostor te pokazati da su ljudi i djela iz ovog dijela Srijema odavno bili dio šire europske kulturne priče.
