Mladi, znanje i nove tehnologije oblikuju njezin daljnji razvoj
Postoje škole čiju povijest ne čine samo godine upisane u ljetopisima, nego prije svega generacije učenika koje su u njima odrastale, stjecale znanje, otkrivale vlastite interese i oblikovale put prema budućnosti. Jedna od takvih ustanova je Gimnazija Vukovar, koja ove godine obilježava 135 godina postojanja i rada. Iza nje je dugo obrazovno nasljeđe, ali i odgovornost da se u vremenu brzih društvenih i tehnoloških promjena prilagodi novim generacijama, a pritom sačuva vrijednosti na kojima je izgrađena.
O tome kako Gimnazija danas živi, s kojim se izazovima suočava, što nudi svojim učenicima i kakvu budućnost priželjkuje razgovarali smo s ravnateljicom Gianom Marović Zeko, koja je bila gošća jutarnjeg showa „Tko rano rani?” kod Mire i Robija.
Obilježavanje 135. obljetnice bilo je prilika za prisjećanje na bogatu povijest škole, ali i za promišljanje o njezinoj ulozi u današnjem društvu. Svečanom akademijom, prigodnim programom i izložbom posvećenom povijesti Gimnazije Vukovar obilježen je veliki jubilej. Izložba, koja je u početku bila postavljena u školskim hodnicima, prerasla je u stalni postav, čime je dio povijesti ustanove trajno približen učenicima, djelatnicima i posjetiteljima.
Za ravnateljicu Marović Zeko obljetnica je mnogo više od obilježavanja brojke. Ona predstavlja potvrdu kontinuiteta i odgovornosti prema svim generacijama koje su gradile školu i njezinu prepoznatljivu kulturu.
– Rekla bih da je to bila potvrda kontinuiteta i odgovornosti prema svim onim generacijama i ljudima koji su gradili školu, ali i kulturu naše Gimnazije koju danas živimo i nadograđujemo – istaknula je, te dodala kako je upravo u ljudima, a ne samo u zidovima i učionicama, sadržana najveća vrijednost jedne obrazovne ustanove. Škola je živa zajednica koju oblikuju učenici, nastavnici i svi koji u njoj sudjeluju. Uz znanje i obrazovanje, važno mjesto zauzimaju odnos prema učenju, međusobno povjerenje i osjećaj pripadnosti.
Oko 240 učenika i izazov demografskih promjena
Gimnazija Vukovar danas ima oko 240 učenika. Kao i brojne druge škole u Slavoniji i Baranji, suočava se s posljedicama nepovoljnih demografskih kretanja. Sve manji broj djece u osnovnim školama postupno se odražava i na upise u srednje škole, a dodatni utjecaj imaju iseljavanje obitelji te odlazak mladih u druge gradove radi školovanja.
Ravnateljica smatra kako je smanjenje broja učenika ponajprije posljedica demografskih promjena, ali ističe i da se interesi učenika i roditelja mijenjaju. Današnja ponuda srednjoškolskih programa raznovrsnija je nego prije, a škole se trude predstaviti svoje mogućnosti i privući učenike kojima odgovara njihov obrazovni pristup.
Kako bi bolje razumjela kretanje broja učenika, Marović Zeko ranijih je godina pratila podatke o broju rođenih i uspoređivala ih s kasnijim upisima. Takve su projekcije, kaže, pokazivale povezanost između smanjenog broja rođenih i manjeg broja učenika koji dolaze u srednje škole. Unatoč tome, u Gimnaziji su zadovoljni popunjenošću razreda u nastavi na hrvatskom jeziku.
– Kada je riječ o interesu za pojedine programe, tradicionalno najveći interes postoji za opći gimnazijski program, slijedi jezični, dok se posljednjih godina povećava zanimanje za prirodoslovno-matematički smjer. Upravo je ove godine interes za taj program bio posebno izražen, pa je razred gotovo popunjen. U školi se nastava organizira i za učenike koji se obrazuju prema programu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu – ispričala je Marović Zeko.
Što, međutim, gimnazijsko obrazovanje nudi mladima u vremenu kada se od njih očekuje da što ranije odaberu svoje buduće zanimanje? Prema riječima ravnateljice, jedna od njegovih najvećih prednosti upravo je široka obrazovna osnova koja učenicima ostavlja mogućnost nastavka školovanja na različitim fakultetima.
No, gimnazija nije samo priprema za državnu maturu i upis na fakultet. Učenicima pruža priliku da kroz projekte, natjecanja, istraživački rad, međunarodne aktivnosti i izvannastavne programe otkriju što ih zanima i u čemu su dobri. U takvom okruženju mogu razvijati sposobnosti koje će im trebati i nakon završetka formalnog obrazovanja.
Znanje je važno, ali jednako su važne vještine za život
U Gimnaziji Vukovar učenici se mogu uključiti u brojne aktivnosti, od debatnog kluba, literarne skupine, školskog zbora i rada mladih informatičara do volonterskih aktivnosti, učeničke zadruge i školskog sportskog kluba. Sudjeluju i u različitim natjecanjima, od onih iz znanja i sporta do aktivnosti koje zahtijevaju istraživanje, pisanje radova, argumentiranje i javno predstavljanje vlastitih zaključaka.
Ravnateljica ističe kako je iza svakog dobrog rezultata mnogo rada i truda, ne samo učenika nego i nastavnika i mentora koji ih prate i usmjeravaju. Ipak, vrijednost tih aktivnosti ne mjeri se samo osvojenim mjestima i priznanjima. Jednako je važno ono što učenici tijekom priprema i sudjelovanja nauče o sebi, drugima i vlastitim mogućnostima.
– Možda nije toliko važno koliko aktivnosti imamo, koliko je važno da stvaramo prostor u kojem će učenici prepoznati sebe i svoje interese te pronaći svoje mjesto u školi – naglasila je Marović Zeko.
Upravo takav pristup može pomoći mladima da razviju samopouzdanje, komunikacijske vještine, kreativnost i osjećaj odgovornosti. Pritom važnu ulogu imaju nastavnici, koji nisu samo prenositelji znanja nego i mentori, motivatori i osobe na koje se učenici mogu ugledati.
Prepoznavanje vlastitih interesa i odabir budućeg zanimanja proces je koji počinje mnogo prije završetka srednje škole. U tome učenicima pomažu nastavnici kroz svakodnevnu nastavu, stručna služba škole kroz profesionalnu orijentaciju i usmjeravanje, ali i susreti s bivšim učenicima koji su već zakoračili u studentski život.
– Takvi susreti mladima omogućuju da iz prve ruke čuju iskustva onih koji su prošli sličan put, upoznaju različite fakultete i dobiju konkretniju sliku o tome što ih očekuje nakon srednjoškolskog obrazovanja. Iskustva bivših gimnazijalaca mogu biti dodatni poticaj učenicima koji još nisu sigurni u svoj budući izbor – pojasnila je.
Važan dio školskog života čini i međunarodna suradnja. Kroz program Erasmus+ učenici i nastavnici sudjeluju u mobilnostima, razmjenjuju iskustva i upoznaju obrazovne sustave drugih europskih zemalja. Nastavnici imaju mogućnost pratiti nastavu u drugim školama, usavršavati se i upoznavati nove metode poučavanja, dok učenici kroz putovanja i susrete razvijaju samostalnost, otvorenost i spremnost na prihvaćanje različitosti.
Takva iskustva ne mogu se uvijek u cijelosti prenijeti u svakodnevni rad škole, ali pružaju mogućnost odabira dobrih praksi i ideja koje se mogu prilagoditi vlastitom obrazovnom okruženju.
Digitalno doba traži odgovorne i kritički usmjerene učenike
Jedan od najvećih izazova suvremenog obrazovanja svakako je promjena načina na koji mladi dolaze do informacija, uče i komuniciraju. Mobiteli, društvene mreže i digitalni sadržaji postali su dio njihove svakodnevice, a to se neizbježno odražava i na školu.
Marović Zeko, koja je i sama godinama radila u nastavi, kaže kako iz neposrednog iskustva može usporediti današnje generacije s onima od prije deset ili dvadeset godina. Uočava da učenici danas žele informacije dobiti brzo, dok je njihova pozornost često kraća nego ranije. To pred nastavnike postavlja zahtjev da budu fleksibilni, prilagode načine rada i pronađu ravnotežu između korištenja tehnologije i razvijanja temeljnih sposobnosti.
Među vještinama koje smatra posebno važnima izdvaja komunikaciju, argumentiranje, čitanje i čitalačku pismenost. Upravo bi te sposobnosti, upozorava, mogle ostati u drugom planu u vremenu u kojem se sve češće očekuje brz odgovor i trenutačna dostupnost informacija.
Poseban izazov predstavlja umjetna inteligencija, koju škole više ne mogu ignorirati. Njezina primjena otvara brojne mogućnosti, ali i pitanja o tome kako učenike naučiti da je koriste odgovorno, kao pomoć u učenju, a ne kao zamjenu za vlastito razmišljanje, istraživanje i zalaganje.
Ravnateljica smatra da je kontinuirana edukacija nužna ne samo za učenike nego i za nastavnike te cijelo društvo. Umjetna inteligencija može ubrzati mnoge zadatke i olakšati dolazak do informacija, ali njezini odgovori ne smiju se prihvaćati bez provjere.
– Ono na što ih mi vraćamo kroz nastavu i različite školske projekte jest važnost zaštite osobnih podataka, istraživanja i provjeravanja informacija. Ne smiju samo prepisivati ono što im alat ponudi – poručila je, dodajući kako je učenike potrebno poticati da postavljaju precizna pitanja, provjeravaju dobivene podatke i kritički vrednuju sadržaj. Uz tehnološke mogućnosti, jednako je važno razvijati svijest o etičnosti i odgovornosti u korištenju digitalnih alata.
Unatoč svim promjenama, ravnateljica pozitivno ocjenjuje angažman učenika i njihovu spremnost da se uključe u školske aktivnosti. Iako se ponekad na početku pojavi nesigurnost ili dvojba zbog dodatnih obveza, iskustvo pokazuje da učenici prihvaćaju izazove, ostvaruju rezultate i ostavljaju trag u zajednici.
Kada govori o budućnosti Gimnazije Vukovar, Marović Zeko uz modernizaciju opreme, daljnje razvijanje međunarodne suradnje i unapređenje postojećih programa posebno ističe važnost ljudi. Želi sačuvati kvalitetne nastavnike, graditi odnose povjerenja i stvarati školu u kojoj će se svaki učenik osjećati sigurno, prihvaćeno i potaknuto na razvoj.
Jer, kako poručuje, obrazovanje nije samo usvajanje gradiva i postizanje dobrih rezultata. Ono je i izgradnja samopouzdanja, sposobnosti donošenja odluka i spremnosti za životne izazove.
Na pitanje što bi željela da učenici ponesu iz Gimnazije nakon završetka školovanja, ravnateljica je istaknula kako se nada da će, uz stečeno znanje, ponijeti i vjeru u vlastite sposobnosti.
– Ne trebaju iz škole ponijeti samo znanje, nego i sigurnost u sebe koju su gradili tijekom školovanja. Želim da budu čvrsti u donošenju odluka, baš onako kako su nam mnogi od njih u školi pokazali da mogu biti – zaključila je.
Nakon 135 godina Gimnazija Vukovar tako nastavlja graditi svoju obrazovnu priču između nasljeđa i promjena. Njezina budućnost neće ovisiti samo o suvremenoj opremi, novim tehnologijama i projektima, nego ponajprije o ljudima koji u njoj uče, poučavaju i stvaraju zajednicu. Upravo će spoj znanja, kritičkog razmišljanja, odgovornosti i otvorenosti prema novim iskustvima biti jedan od ključnih temelja njezinih sljedećih poglavlja.
SNIMKU gostovanja Giane Marović Zeko u jutarnjem showu “Tko rano rani?” poslušajte u playeru ispod članka.
