Vlatka Revald Radolić iz Konzervatorskog odjela u Osijeku Ministarstva kulture i medija, koordinatorica projekta upisa dunavskog Limesa u UNESCO, održala je predavanje "Dunavski Limes i antička Mursa, spomenik svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a - prošla vremena i budući izazov". Rekla je da bi Osijek ušao na listu UNESCO-a kao dio sustava granice Rimskog Carstva, a Mursa je jedan od 16 manjih i većih rimskih utvrda koje se upisuju na UNESCO-ovu listu materijalne svjetske baštine. Arheološki lokalitet Mursa kod nas je zaštićen od 1972. godine. Predaja nominacije trebala bi biti dovršena do kraja ove godine te upis na listu početkom 2026. godine.
Arheolog Tino Leleković iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održao je predavanje "Skrivena baština uz granice Rimskog Carstva: Mursa kroz vrijeme". Naveo je da je Mursa postojala oko 400 godina, a važnost je upisa na UNESCO-v popis u postizanju vidljivosti.
- Kada svojima u Dalmaciji objašnjavam da u Osijeku postoji rimski grad, čudno me gledaju, a što tek onda možemo očekivati od stranaca koji još slabije poznaju našu zemlju. Stoga je ovo velika prilika jer bi uvrštavanje na UNESCO-ov popis pridonijelo većoj vidljivosti, pogotovo kada ste dio sustava kao što je dunavski Limes - rekao je Leleković.
Dodao je kako će 2033. godine biti 1900 godina od osnutka Murse kao kolonije, što znači isto toliko godina urbaniteta na ovom mjestu.
- Ne znamo precizno kada je propala, no Mursa je postojala oko 400 godina. Bila je jedna od ključnih točaka na ovom dijelu granice jer je bila jedino mjesto gdje je bilo moguće prijeći Dravu najbliže Dunavu, koji je bio granica. Ona je, dakle, bila jedina moguća komunikacija između sjevera i juga. Sljedeći je most bio tek u Ptuju u Sloveniji. Zbog toga je Mursa bila i mjesto nekoliko važnih bitaka, a jedna je bila Konstancijeva u 4. stoljeću, po kojoj znamo da je Mursa imala i amfiteatar koji tražimo posljednjih 15 godina. Bile su dvije moguće pozicije. Kolegica Slavica Filipović iz Arheološkog muzeja odbacila je jednu od njih tako da je za sada ostala ona na današnjem Novogradskom groblju što ćemo pokušati provjeriti ove godine geotermalnim snimanjem - dodao je Leleković i najavio nastavak arheoloških istraživanja kod KBC-a. Rekao je i kako su pronašli figuricu Venere.
Panelu su se pridružiti i predstavnici Instituta za razvoj i međunarodne odnose koji su kratko predstavili metodologiju izrade plana te zamjenica gradonačelnika Osijeka Jasenka Crnković.
- Panel je završna faza plana koji provodi vrlo kvalificirana kulturna institucija koja je radila na razvoju kulture mnogih velikih gradova i županija u Hrvatskoj. Drago nam je da će treća strana, koja dolazi izvan našeg kulturnog obujma, dati ocjenu cjelokupne kulturne slike i plana kulturnog razvoja od 2025. do 2030. godine što je zapravo preduvjet za povlačenje što više europskih sredstava iz novog financijskog razdoblja, koje je također upravo krenulo, ali i nužna pretpostavka kako bismo pozicionirali Osijek na europsku kartu kulture - rekla je Crnković.
U Plan razvoja uključeni su svi dionici u kulturi, i institucionalni i izvaninstitucionalni, a Kulturni centar Osijek koordinator je cjelokupnog razvoja koji bi trebao biti usmjeren prema kulturnom turizmu.
