Obilježja reljefa i voda zavičaja, tradicijske regije i županije te prirodnogeografskih regija Hrvatske, ali i životni uvjeti, međudjelovanja živih bića i životnih uvjeta, poremećaji ravnoteže u prirodi, zaštita prirode i prirodne baštine kao i prirodni ciklusi temelj su poučavanja nastavnih predmeta Prirodoslovlje i Društvo i zajednica.
Predmet Prirodoslovlje, koji integrira spoznaje biologije, fizike, kemije i fizičke geografije, izvodit će se ukupno 70 sati godišnje.
Svrha učenja tog nastavnog predmeta je, kako je istaknuto, razumijevanje svijeta u kojem živimo, važnosti raznolikosti koje ga čine održivom cjelinom, obrazaca koji omogućavaju životne procese i nužnosti energije za funkcioniranje svih procesa na Zemlji.
Kurikulum Prirodoslovlja organiziran je u tri makrokoncepta koji su međusobno prožimaju i nadopunjuju: Organiziranost prirode, Procesi i međudjelovanja te Energija.
U makrokonceptu Organiziranost prirode objašnjava se ustrojstvo prirode kako bi učenici razumjeli da u svim njenim dijelovima postoji sklad i red, ističe se u nacrtu.
Osnovne zakonitosti prirode moguće je objasniti samo uz proučavanje prirodnih pojava i procesa koje povezuju neživu i živu prirodu, a koji se objašnjavaju kao dio makrokoncepta Procesi i međudjelovanja.
Sve u prirodi pokreće energija, koja uvjetuje i njenu organiziranost, pa se spoznaje iz makrokoncepta Energija povezuju s procesima i međudjelovanjima koji se odvijaju unutar ustrojstvenih razina i među njima.
Za predmet Društvo i zajednica predviđeno je, prema nacrtu kurikuluma, ukupno 35 sati godišnje.
Predmetnim kurikulumom obuhvaćena su tri ključna koncepta: Društvo i zajednica u prostoru, Društvo i zajednica u vremenu te Pojedinac u društvu i zajednici.
Koncept Društvo i zajednica u prostoru pridonosi, kako je navedeno u nacrtu kurikuluma, razvoju prostornoga mišljenja, a time i stjecanju temeljnih kompetencija potrebnih za život i snalaženje u prostoru te za organizaciju prostora.
Konceptom Društvo i zajednica u vremenu učenik stječe kompetencije važne za snalaženje u vremenu i organizaciju određenih vremenskih intervala te za razumijevanje društvenih događanja u prošlosti i sadašnjosti.
Treći koncept, Pojedinac u društvu i zajednici usmjeren je prije svega na razumijevanje uloge pojedinca u društvu i zajednici, njihove međuovisnosti i međusobnih utjecaja.
