-I dok su stradalnici i njihove obitelji gurnuti u drugi plan, pozornost se nepotrebno i zlonamjerno skreće na one koje za koje ovaj zakon nije ni rađen niti predviđen. Upravo su se civilni stradalnici Domovinskog rata na samom početku izrade ovog Zakona jasno izjasnili kako nikada ne bi sudjelovali u izradi niti bi podržali zakon koji bi omogućio ostvarivanje prava onima koju su izvršili agresiju na Hrvatsku - navodi se u priopćenju resornog ministarstva.
Pojašnjavaju i kako pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na RH kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, ne mogu ostvariti statuse i prava iz toga Zakona. To nije moguće niti prema važećem zakonu, a novim je prijedlogom još jasnije propisano, poručuju iz Ministarstva.
Da bi se utvrdilo tko može, a tko ne može ostvarivati statuse i prava iz Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koristit će se svi raspoloživi resursi i podaci institucija RH, a činjenice za ostvarivanje prava po ovom Zakonu utvrđivat će se kroz upravni postupak na temelju dokumentacije izdane isključivo od nadležnih tijela Republike Hrvatske.
U Ministarstvu napominju kako ni u dosadašnjoj praksi nije bilo poteškoća s utvrđivanjem zapreka za pripadnike, pomagače ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija te ih stoga ne može biti ni primjenom novog Zakona gdje je ta odredba još preciznije definirana.
-Točno je da postoje civilni stradalnici koji ni nakon 25 godina od završetka rata nisu ostvarili svoja prava zbog zapreka koje će ovim Zakonom biti otklonjene. To se ponajprije odnosi na roditelje poginule djece koji zbog zaposlenja ili mirovine nisu mogli ostvariti pravo na invalidninu i obitelji nestalih civila koje nisu mogle ostvariti prava ako nisu proglasili nestalog člana obitelji umrlim - stoji među ostalim u priopćenju.
Sabor je prošlog tjedna raspravio i u drugo čitanje uputio Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.
Uoči glasovanja Most, Suverenisti i Domovinski pokret zatražili su njegovu doradu, a sporno im je to što ne postoji registar agresora pa bi se, tvrde, moglo dogoditi da prava iz zakona dobiju oni koji su napadali Hrvatsku.
