Nasilje je u svakom kutku, od uličnog do onog unutar četiri zida koje je, nažalost, sve češće. Nasilje u obitelji nad ženama te muškarcima ozbiljan je globalni javnozdravstveni problem o kojem treba progovarati, a nerijetko se o tome šuti. Možda baš netko u vašoj blizini trenutno proživljava svoju kalvariju od strane zlostavljača, a da toga niste niti svjesni. One koje se odvaže i prijave zlostavljače, svoje utočište, podršku te bijeg od nasilja pronalaze u Sigurnoj kući, a kakvo je stanje u našoj županiji po pitanju popunjenosti te općenito nasilja, doznali smo od voditeljice županijskog tima za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obitelji Ivane Sučić iz B.a.B.e.

PRAVNA I PSIHOLOŠKA POMOĆ
Sigurna kuća Vukovarsko-srijemske županije otvorena je u srpnju 2008. godine u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom. Ured Sigurne kuće čine pet djelatnica, četiri stručne suradnice (socijalna radnica, 2 psihologinje i sociologinja) te domaćica. Sučić ističe kako, osim što omogućavaju smještaj ženama žrtvama obiteljskog nasilja te njihovoj djeci, u sklopu Sigurne kuće nalazi se Savjetovalište u kojem naše stručnjakinje pružaju usluge psihosocijalne i pravne pomoći. Pravno savjetovanje u Sigurnoj kući vodi odvjetnica pravnog tima B.a.B.e. Kuća je u potpunosti opremljena i vrhunski osigurana što uvelike doprinosi osjećaju egzistencijalne sigurnosti korisnica i djece, koji je neophodan. Cilj programa Sigurne kuće je osigurati održivost usluga i stabilnost njihova funkcioniranja koja, osim smještaja za žene i djecu, uključuje i savjetovališta za pravnu i psihološku pomoć žrtvama nasilja te komplementarne usluge socijalno-ekonomskog osnaživanja na području Vukovarsko-srijemske županije.

- Smještaj u Sigurnoj kući osiguravamo posredstvom nadležnog Centra za socijalnu skrb, policije, a žene žrtve obiteljskog nasilja nam se mogu i direktno obratiti za pomoć/smještaj putem naših telefona, e-mail adrese ili Facebook stranice. U Sigurnoj kući do danas je boravilo ukupno 527 žena i djece. Vrste nasilja su uglavnom kombinacija psihičkog, fizičkog, ekonomskog i seksualnog. U 95 posto slučajeva nasilnici su bračni ili izvanbračni partneri. Žrtve su u 95 posto u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Glede obrazovnog statusa žrtve su u 50 posto slučajeva s nezavršenom ili završenom osnovnom školom i u 50 posto slučajeva sa završenom srednjom školom. Većinom su nezaposlene u 50 posto slučajeva, 30 posto korisnica je na rodiljnom/roditeljskom dopustu, a 20 posto ih je u radnom odnosu. Trajanje boravka u prosjeku traje oko 3 mjeseca. Stopa povratka zlostavljačima je približno 30 posto - ispričala je Sučić.

PORAST NASILJA ZA 25 POSTO
U Sigurnoj kući pruža se istovremeno smještaj za do dvanaest žena i osmero djece s područja čitave Hrvatske te se nalazi na području Vukovarsko-srijemske županije u kojoj djeluje od 2008. godine. Trenutno u kući boravi šest žena i četvero djece.

- Prema analizama našeg pravnog i psihološkog savjetovališta te smještaja u Sigurnu kuću, broj savjetovanja i smještaja je od početka pandemije povećan za oko 25 posto i, shodno tome, pojačali smo naš tim. Tijekom lockdown-a naše su savjetnice pomoć pružale putem telefona i maila, online usluga je ostala neovisno o poboljšanju pandemijske situacije, dok je Sigurna kuća neometano funkcionirala. Zanimljivo je da bilježimo sve veći broj korisnica iz inozemstva. Najčešće su to hrvatske državljanke koje žive u Austriji, Njemačkoj, Irskoj, pa čak i strane državljanke, što dovodimo u vezu s povećanim korištenjem Skype-a i drugih kanala online komunikacije tijekom pandemije – komentirala je, a kada su im kapaciteti popunjeni, tada nadležni Centar za socijalnu skrb žrtve obiteljskog nasilja premješta u neko drugo sklonište koje raspolaže slobodnim mjestima.

BORAVAK GODINU DANA
Prema rješenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, od 2008. godine utvrđeno je da Udruga B.a.B.e., na adresi tajnog skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, ispunjava uvjete za pružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji u pogledu prostora, opreme, stručnih i drugih radnika, u okviru kojih se korisnicima pružaju usluge smještaja, prehrane, njege i brige o zdravlju, psihosocijalne potpore i savjetodavnog rada, za 16 odraslih osoba i djece starije od 7 godina te za četvero djece predškolskog uzrasta – žrtve obiteljskog nasilja. Maksimalno trajanje boravka u Sigurnoj kući je godinu dana. Sučić je naglasila kako u Sigurnoj kući imaju širok spektar djelatnosti koje obavljaju te navodi koje su.

- Socijalna skrb i psihosocijalna rehabilitacija podrazumijeva otpust korisnika, opservaciju, izradu individualnog plana i programa, evaluaciju i praćenje, psihosocijalni tretman, radne i radno-okupacijske aktivnosti, post-institucionalni tretman itd. Vodimo brigu o zdravlju što podrazumijeva praćenje općeg zdravstvenog stanja i organiziranje pružanja zdravstvenih usluga, potom održavanje prostora, financijsko poslovanje, izrađujemo projekte, surađujemo intenzivno s institucijama i organizacijama - nabrojala je te dodala još i ostale aktivnosti, kao što je pružanje besplatne pravne pomoći i psihosocijalne pomoći i podrške žrtvama obiteljskog nasilja, ali i drugim potrebitim građanima bez obzira na spol iz cijele Hrvatske, osobno (u dislociranom uredu ili drugoj raspoloživoj lokaciji izvan skloništa), putem SOS telefona, e-pošte ili Facebook stranice. Provode radionice s građankama i građanima Vukovara na temu nenasilne komunikacije i rodne ravnopravnosti. Organiziraju i sudjeluju na okruglim stolovima, radnim sastancima, javnim tribinama, panel diskusijama i sl. s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave, organizacija, udruga i javnih ustanova koji se u svom radu susreću s problematikom obiteljskog nasilja, s ciljem jačanja međuresorne suradnje i pospješivanja kvalitete usluga na koje žrtve obiteljskog nasilja imaju prava i poboljšanje njihove kvalitete života.

- Rad Sigurne kuće evaluiramo i unaprjeđujemo putem anonimnih evaluacijskih listova koje korisnice ispunjavaju pri napuštanju Sigurne kuće. Radno vrijeme stručnih radnica skloništa organizirano je radnim danima u dvije smjene, od 8 do 15 h i od 14 do 21h. Neradnim danima (vikendom, blagdanima i praznicima) aktivno je dežurstvo od 8 do 14 h. Pasivno dežurstvo stručnih radnica je svakim danom od 0 do 24 h – navodi.

CRNE BROJKE
Trenutno je 25 skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, a u našoj županiji je jedno sklonište za žrtve obiteljskog nasilja. S obzirom na ukupan broj stanovništva u Vukovarsko-srijemskoj županiji, smatra se da ovo podmiruje potrebe.

- Unazad dvije godine otvoreno je šest skloništa u skladu s Europskim standardima i Konvenciji vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Točan broj žena koje trenutno koriste uslugu smještaja u kriznim situacijama ima nadležno Ministarstvo kojem dva puta mjesečno sva skloništa dostavljaju ovu vrstu podataka, u svrhu što jednostavnijeg smještaja. Generalno, na razini Republike Hrvatske imamo porast stope ozbiljnijih oblika obiteljskog nasilja i potpuno se slažemo s pravobraniteljicom Višnjom Ljubičić kada kaže da ovi zastrašujući podaci upućuju na činjenicu da odgovor sustava na nasilje nikako nije učinkovit. Ovaj trend smanjenja prekršajno-pravne zaštite, uz istodobni porast broja počinjenih kaznenih djela, ukazuje kako naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i ne prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične - kazala je. Smatra kako ove crne brojke ubojstava žena govore kako sustav ne ispunjava svoju preventivnu prirodu i ne nudi učinkovit i brz odgovor na nasilje. Nepostojanje učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja, ističe, oslanjanje isključivo na pravosudni sustav, nedovoljno ulaganje u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja te svođenje sustava zaštite od nasilja isključivo na kažnjavanje, nije učinkovit model. Potrebno je daleko snažnije i sveobuhvatnije „umrežiti“ sva nadležna tijela, policiju, pravosuđe, sustav socijalne skrbi, državno odvjetništvo, obrazovni sustav te svakako i medije, u cilju promjene ovih negativnih trendova.

TEŠKE ŽIVOTNE PRIČE
Svaki slučaj obiteljskog nasilja iznimno je potresan i svakoj žrtvi obiteljskog nasilja je njezin problem najveći, no određene situacije ipak su nešto teže. Stručne suradnice ulažu velike napore kako bi u tom, relativno kratkom razdoblju, žrtvama nasilja pružile odgovarajuću pomoć u prevladavanju proživljenih trauma i vraćanju samopouzdanja.
- U svakom slučaju, kad žena sa ili bez djece završi u skloništu za žrtve obiteljskog nasilja, podrazumijeva se da je slučaj kompliciran i da će se problematika rješavati na teži način, jer da nije tako, smještaj u Sigurnu kuću sigurno ne bi bio opcija – pojašnjava.

PORAST NASILJA NAD MUŠKARCIMA
Uslugu smještaja pružaju samo ženama i djeci, a usluge besplatnog pravnog i psihosocijalnog savjetovanja pružamo svim građanima i građankama u potrebi.

- Iako je Udruga B.a.B.e. prvenstveno orijentirana prema ženama, jer je nasilje nad ženama rodno uvjetovan fenomen i oko 90 posto naših korisnica su žene, bilježimo trend porasta muškaraca koji prijavljuju nasilje, ali se javljaju i zbog raznih drugih problematika. Njihov broj se u proteklih godinu dana, prema našim statistikama, povećao za dva posto. Iako nikada ne smijemo zaboraviti na rodnu uvjetovanost nasilja, nepravedno bi bilo reći da počinitelj nasilja ne može biti i žena, iako moramo naglasiti da se nasilje od strane žena događa u puno manjoj mjeri, a karakteristika značajnog broja slučajeva „ženskog nasilja“ jest da je ono zapravo reaktivno, odnosno odgovor na raniju izloženost nasilju, dugogodišnje trpljenje, a vrlo često i samoobranu – kaže Sučić.

OSUDA
Postoje predrasude među ljudima koji, srećom, nisu imali iskustva s obiteljskim nasiljem, a to je da se obiteljsko nasilje nikako ne može dogoditi njima, što je mit, kaže Sučić, jer se obiteljsko nasilje može dogoditi baš svakome bez obzira na obrazovanje, socijalni status i slično. Ono je globalni društveni problem. Problem je i društvena prihvatljivost nasilja u obitelji prema ženama i djeci te se nerijetko žene susreću s osudom šire obitelji i okoline.

- Važno je znati da i u najgorim trenucima postoji netko tko nam je spreman pružiti podršku. Nismo same ni sami. Čak i kada se čini da okolina ne primjećuje i ne mari za naše nevolje, tu su organizacije poput Udruge B.a.B.e. koje su svoje znanje i iskustvo posvetile zaštiti najranjivijih.

Projekt uređenja obaloutvrde rijeke Vuke kapitalni je projekt koji Hrvatske vode izvode u suradnji s Gradom Vukovarom. Koja se faza od ukupno sedam trenutno dovršava, doznajemo od Maria Spajića, vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu, zamjenika direktora Hrvatskih voda.

Načelnik općine Stari Mikanovci, Mario Milinković, rekao je kako su uspješno aplicirali na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i time ostvarili pravo na sufinanciranje izgradnje solarne elektrane na objektu dvorane Šahovskog doma. 

Već treću godinu za redom u čast svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu i u spomen vojno redarstvene akcije Oluja od 01. do 05. kolovoza održava se biciklistički maraton Vukovar – Knin, u organizaciji sedmorice biciklista.

Udruga Slavonsko Brodski Biciklisti organizirala je i ove godine 13. Memorijalni biciklistički ultramaraton Vukovar-Knin-Dubrovnik koji je u ponedjeljak u jutarnjim satima krenuo s Ovčare.

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku pokreće novi studijski program, preddiplomski sveučilišni studij Edukacijske rehabilitacije.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranja poslao je upozorenje građanima da ne nasjedaju na prevare osoba koji se lažno predstavljaju kao njihovi djelatnici.