NAJNOVIJE
Vrtićarci na prijemu kod gradonačelnika Penave
U povodu Dječjeg tjedna i Međunarodnog dana djeteta gradonačelnik Ivan Penava te njegovi suradnici susreli su se u gradskoj vijećnici Grada Vukovara s polaznicima Dječjeg vrtića Vukovar I i Dječjeg vrtića Vukovar II. Iako smo naviknuli da su političke teme i tekuća problematika ono što proizlazi iz gradske vijećnice, ovoga puta je bila obasjana iskrenim dječjim smijehom i žamorom, jer su u njoj boravili predškolci iz navedenih vrtića. Gradonačelnik Penava i njegovi suradnici uputili su im dobrodošlicu, a vrtićarci su nestrpljivo čekali da dobiju pokoju riječ te upute pitanja čelniku grada. Prije svega, zaželjeli su još igrala u svojim vrtićima te izrazili i zadovoljstvo izgledom svoga grada. -Ove godine brojimo 35 polaznika dječjih vrtića više te je to trend koji bilježimo nekoliko godina u nizu. Tome zasigurno doprinosi povoljna cijena vrtića koja se nije mijenjala godinama. Cijena vrtića za prvo dijete je 490 kuna, 441 kunu za drugo dijete te za treće i svako slijedeće dijete vrtić je besplatan. Također, i visoki standardi u objektima vrtića u koje godinama ulažemo značajna sredstva, koristeći i sredstva EU fondova, rezultiraju kontinuiranim povećanjem broja upisane djece, ali i zaposlenika vrtića – rekao je Penava. Ravnateljica Dječjeg Vrtića Vukovar I Mirjana Kulić pojasnila je kako im je želja skrenuti pozornost na dječja prava. - Već tradicionalno u Hrvatskoj se prvi tjedan u listopadu obilježava kao dječji tjedan, a u tim danima želja nam je skrenuti pozornost na dječja prava koja su zajamčena Konvencijom o pravima djeteta. Mi odrasli imamo obvezu i dužnost voditi brigu o djeci i naučiti ih njihovim pravima i obvezama, što u vrtiću svaki dan i činimo – istaknula je Kulić dodavši kako će se u okviru Dječjeg tjedna u srijedu na Trgu Republike Hrvatske biti organizirana centralna manifestacija te nastup vukovarske vrtićke djece. Na prijemu je zahvalila i ravnateljica Dječjeg vrtića Vukovar II, Marina Latinović. -Važno je čuti glas djece, a mi smo tu da im u tome pomognemo – zaključila je. Međunarodni tjedan djeteta tradicionalno se održava svake godine u prvom punom tjednu listopada, a njegova svrha je usmjeriti pozornost odraslih na potrebe i prava djeteta, položaj djeteta u zajednici u kojoj živi, raste i razvija se.
(Utorak, 04 Listopad 2022 07:19)
Na godišnjicu pogibije odana počast legendarnom zapovjedniku Petru Kačiću

Članovi Savjeta za branitelje gradonačelnika Grada Vukovara odali su počast polaganjem vijenca i paljenjem svijeće jednom od zapovjednika obrane Sajmišta pukovniku Petru Kačiću kod spomen obilježja na mjestu njegove pogibije.

(Nedjelja, 02 Listopad 2022 12:50)
Legendarni zapovjednici obrane Vukovara Ivo Šoljić i Velimir Đerek Sokol dobili mural na Mitnici

Na Mitnici je sinoć svečano otkriven mural posvećen dvojici poginulih vukovarskih heroja u obrani grada - pukovniku Ivi Šoljiću, zapovjedniku obrane Mitnice i pukovniku Velimiru Đereku-Sokolu, jednom od zapovjednika obrane Sajmišta. Ovaj mural, djelo bogdanovačkoga umjetnika Marija Matkovića, postavljen je preko puta vukovarskoga Vodotornja. Nastao je na inicijativu skupine hrvatskih branitelja iz Imotskoga i Dalmacije predvođenih umirovljenim pukovnikom i 100 postotnim hrvatskim ratnim vojnim invalidom Mirkom Čondićem.

(Nedjelja, 02 Listopad 2022 12:30)
U Đakovu promocija Sedlarovog filma 'Plavi kaputić - 30 godina poslije'

U Đakovu je u organizaciji Udruge veterana 3. gardijske brigade Kune održana promocija filma „Plavi kaputić – 30 godina poslije“ redatelja Jakova Sedlara, o djevojčici Željki Jurić čije je uplakano lice u koloni koja napušta Vukovar 19. studenoga 1991. na snimkama BBC-a obišlo svijet.

(Nedjelja, 02 Listopad 2022 10:02)
U Vukovarsko-srijemskoj županiji do škole putuje gotovo 3700 učenika

Od oko 460.000 učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, u školske klupe u Vukovarsko-srijemskoj županiji početkom rujna sjelo je njih 16.833, a mnogi od njih, poglavito srednjoškolci, do škole moraju u najbliži grad, radi se o gotovo 3700 učenika. 

(Nedjelja, 02 Listopad 2022 09:44)
Danom ružičaste vrpce ukazuje se na važnost ranog otkrivanja raka dojke

U organizaciji Lige protiv raka Vukovar u našem je gradu obilježen 23.dan ružičaste vrpce. Riječ je o humanitarnoj akciji koja za cilj ima upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke. Dan se obilježava u 30 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj svake prve subote u listopadu.

(Subota, 01 Listopad 2022 15:12)
U Vukovaru otvoreno 26.športsko natjecanje dragovoljaca i veterana, nastupa 800 branitelja iz cijele Hrvatske

Na trgu Republike Hrvatske u Vukovaru potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved svečano je otvorio 26.državno športsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata RH Vukovar 2022”.

(Subota, 01 Listopad 2022 13:59)

Sigurna kuća VSŽ bilježi porast nasilja za 25 posto

Ilustracija Ilustracija Foto: Žana Kunji

Nasilje je u svakom kutku, od uličnog do onog unutar četiri zida koje je, nažalost, sve češće. Nasilje u obitelji nad ženama te muškarcima ozbiljan je globalni javnozdravstveni problem o kojem treba progovarati, a nerijetko se o tome šuti. Možda baš netko u vašoj blizini trenutno proživljava svoju kalvariju od strane zlostavljača, a da toga niste niti svjesni. One koje se odvaže i prijave zlostavljače, svoje utočište, podršku te bijeg od nasilja pronalaze u Sigurnoj kući, a kakvo je stanje u našoj županiji po pitanju popunjenosti te općenito nasilja, doznali smo od voditeljice županijskog tima za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obitelji Ivane Sučić iz B.a.B.e.

PRAVNA I PSIHOLOŠKA POMOĆ
Sigurna kuća Vukovarsko-srijemske županije otvorena je u srpnju 2008. godine u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom. Ured Sigurne kuće čine pet djelatnica, četiri stručne suradnice (socijalna radnica, 2 psihologinje i sociologinja) te domaćica. Sučić ističe kako, osim što omogućavaju smještaj ženama žrtvama obiteljskog nasilja te njihovoj djeci, u sklopu Sigurne kuće nalazi se Savjetovalište u kojem naše stručnjakinje pružaju usluge psihosocijalne i pravne pomoći. Pravno savjetovanje u Sigurnoj kući vodi odvjetnica pravnog tima B.a.B.e. Kuća je u potpunosti opremljena i vrhunski osigurana što uvelike doprinosi osjećaju egzistencijalne sigurnosti korisnica i djece, koji je neophodan. Cilj programa Sigurne kuće je osigurati održivost usluga i stabilnost njihova funkcioniranja koja, osim smještaja za žene i djecu, uključuje i savjetovališta za pravnu i psihološku pomoć žrtvama nasilja te komplementarne usluge socijalno-ekonomskog osnaživanja na području Vukovarsko-srijemske županije.

- Smještaj u Sigurnoj kući osiguravamo posredstvom nadležnog Centra za socijalnu skrb, policije, a žene žrtve obiteljskog nasilja nam se mogu i direktno obratiti za pomoć/smještaj putem naših telefona, e-mail adrese ili Facebook stranice. U Sigurnoj kući do danas je boravilo ukupno 527 žena i djece. Vrste nasilja su uglavnom kombinacija psihičkog, fizičkog, ekonomskog i seksualnog. U 95 posto slučajeva nasilnici su bračni ili izvanbračni partneri. Žrtve su u 95 posto u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Glede obrazovnog statusa žrtve su u 50 posto slučajeva s nezavršenom ili završenom osnovnom školom i u 50 posto slučajeva sa završenom srednjom školom. Većinom su nezaposlene u 50 posto slučajeva, 30 posto korisnica je na rodiljnom/roditeljskom dopustu, a 20 posto ih je u radnom odnosu. Trajanje boravka u prosjeku traje oko 3 mjeseca. Stopa povratka zlostavljačima je približno 30 posto - ispričala je Sučić.

PORAST NASILJA ZA 25 POSTO
U Sigurnoj kući pruža se istovremeno smještaj za do dvanaest žena i osmero djece s područja čitave Hrvatske te se nalazi na području Vukovarsko-srijemske županije u kojoj djeluje od 2008. godine. Trenutno u kući boravi šest žena i četvero djece.

- Prema analizama našeg pravnog i psihološkog savjetovališta te smještaja u Sigurnu kuću, broj savjetovanja i smještaja je od početka pandemije povećan za oko 25 posto i, shodno tome, pojačali smo naš tim. Tijekom lockdown-a naše su savjetnice pomoć pružale putem telefona i maila, online usluga je ostala neovisno o poboljšanju pandemijske situacije, dok je Sigurna kuća neometano funkcionirala. Zanimljivo je da bilježimo sve veći broj korisnica iz inozemstva. Najčešće su to hrvatske državljanke koje žive u Austriji, Njemačkoj, Irskoj, pa čak i strane državljanke, što dovodimo u vezu s povećanim korištenjem Skype-a i drugih kanala online komunikacije tijekom pandemije – komentirala je, a kada su im kapaciteti popunjeni, tada nadležni Centar za socijalnu skrb žrtve obiteljskog nasilja premješta u neko drugo sklonište koje raspolaže slobodnim mjestima.

BORAVAK GODINU DANA
Prema rješenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, od 2008. godine utvrđeno je da Udruga B.a.B.e., na adresi tajnog skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, ispunjava uvjete za pružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji u pogledu prostora, opreme, stručnih i drugih radnika, u okviru kojih se korisnicima pružaju usluge smještaja, prehrane, njege i brige o zdravlju, psihosocijalne potpore i savjetodavnog rada, za 16 odraslih osoba i djece starije od 7 godina te za četvero djece predškolskog uzrasta – žrtve obiteljskog nasilja. Maksimalno trajanje boravka u Sigurnoj kući je godinu dana. Sučić je naglasila kako u Sigurnoj kući imaju širok spektar djelatnosti koje obavljaju te navodi koje su.

- Socijalna skrb i psihosocijalna rehabilitacija podrazumijeva otpust korisnika, opservaciju, izradu individualnog plana i programa, evaluaciju i praćenje, psihosocijalni tretman, radne i radno-okupacijske aktivnosti, post-institucionalni tretman itd. Vodimo brigu o zdravlju što podrazumijeva praćenje općeg zdravstvenog stanja i organiziranje pružanja zdravstvenih usluga, potom održavanje prostora, financijsko poslovanje, izrađujemo projekte, surađujemo intenzivno s institucijama i organizacijama - nabrojala je te dodala još i ostale aktivnosti, kao što je pružanje besplatne pravne pomoći i psihosocijalne pomoći i podrške žrtvama obiteljskog nasilja, ali i drugim potrebitim građanima bez obzira na spol iz cijele Hrvatske, osobno (u dislociranom uredu ili drugoj raspoloživoj lokaciji izvan skloništa), putem SOS telefona, e-pošte ili Facebook stranice. Provode radionice s građankama i građanima Vukovara na temu nenasilne komunikacije i rodne ravnopravnosti. Organiziraju i sudjeluju na okruglim stolovima, radnim sastancima, javnim tribinama, panel diskusijama i sl. s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave, organizacija, udruga i javnih ustanova koji se u svom radu susreću s problematikom obiteljskog nasilja, s ciljem jačanja međuresorne suradnje i pospješivanja kvalitete usluga na koje žrtve obiteljskog nasilja imaju prava i poboljšanje njihove kvalitete života.

- Rad Sigurne kuće evaluiramo i unaprjeđujemo putem anonimnih evaluacijskih listova koje korisnice ispunjavaju pri napuštanju Sigurne kuće. Radno vrijeme stručnih radnica skloništa organizirano je radnim danima u dvije smjene, od 8 do 15 h i od 14 do 21h. Neradnim danima (vikendom, blagdanima i praznicima) aktivno je dežurstvo od 8 do 14 h. Pasivno dežurstvo stručnih radnica je svakim danom od 0 do 24 h – navodi.

CRNE BROJKE
Trenutno je 25 skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, a u našoj županiji je jedno sklonište za žrtve obiteljskog nasilja. S obzirom na ukupan broj stanovništva u Vukovarsko-srijemskoj županiji, smatra se da ovo podmiruje potrebe.

- Unazad dvije godine otvoreno je šest skloništa u skladu s Europskim standardima i Konvenciji vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Točan broj žena koje trenutno koriste uslugu smještaja u kriznim situacijama ima nadležno Ministarstvo kojem dva puta mjesečno sva skloništa dostavljaju ovu vrstu podataka, u svrhu što jednostavnijeg smještaja. Generalno, na razini Republike Hrvatske imamo porast stope ozbiljnijih oblika obiteljskog nasilja i potpuno se slažemo s pravobraniteljicom Višnjom Ljubičić kada kaže da ovi zastrašujući podaci upućuju na činjenicu da odgovor sustava na nasilje nikako nije učinkovit. Ovaj trend smanjenja prekršajno-pravne zaštite, uz istodobni porast broja počinjenih kaznenih djela, ukazuje kako naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i ne prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične - kazala je. Smatra kako ove crne brojke ubojstava žena govore kako sustav ne ispunjava svoju preventivnu prirodu i ne nudi učinkovit i brz odgovor na nasilje. Nepostojanje učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja, ističe, oslanjanje isključivo na pravosudni sustav, nedovoljno ulaganje u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja te svođenje sustava zaštite od nasilja isključivo na kažnjavanje, nije učinkovit model. Potrebno je daleko snažnije i sveobuhvatnije „umrežiti“ sva nadležna tijela, policiju, pravosuđe, sustav socijalne skrbi, državno odvjetništvo, obrazovni sustav te svakako i medije, u cilju promjene ovih negativnih trendova.

TEŠKE ŽIVOTNE PRIČE
Svaki slučaj obiteljskog nasilja iznimno je potresan i svakoj žrtvi obiteljskog nasilja je njezin problem najveći, no određene situacije ipak su nešto teže. Stručne suradnice ulažu velike napore kako bi u tom, relativno kratkom razdoblju, žrtvama nasilja pružile odgovarajuću pomoć u prevladavanju proživljenih trauma i vraćanju samopouzdanja.
- U svakom slučaju, kad žena sa ili bez djece završi u skloništu za žrtve obiteljskog nasilja, podrazumijeva se da je slučaj kompliciran i da će se problematika rješavati na teži način, jer da nije tako, smještaj u Sigurnu kuću sigurno ne bi bio opcija – pojašnjava.

PORAST NASILJA NAD MUŠKARCIMA
Uslugu smještaja pružaju samo ženama i djeci, a usluge besplatnog pravnog i psihosocijalnog savjetovanja pružamo svim građanima i građankama u potrebi.

- Iako je Udruga B.a.B.e. prvenstveno orijentirana prema ženama, jer je nasilje nad ženama rodno uvjetovan fenomen i oko 90 posto naših korisnica su žene, bilježimo trend porasta muškaraca koji prijavljuju nasilje, ali se javljaju i zbog raznih drugih problematika. Njihov broj se u proteklih godinu dana, prema našim statistikama, povećao za dva posto. Iako nikada ne smijemo zaboraviti na rodnu uvjetovanost nasilja, nepravedno bi bilo reći da počinitelj nasilja ne može biti i žena, iako moramo naglasiti da se nasilje od strane žena događa u puno manjoj mjeri, a karakteristika značajnog broja slučajeva „ženskog nasilja“ jest da je ono zapravo reaktivno, odnosno odgovor na raniju izloženost nasilju, dugogodišnje trpljenje, a vrlo često i samoobranu – kaže Sučić.

OSUDA
Postoje predrasude među ljudima koji, srećom, nisu imali iskustva s obiteljskim nasiljem, a to je da se obiteljsko nasilje nikako ne može dogoditi njima, što je mit, kaže Sučić, jer se obiteljsko nasilje može dogoditi baš svakome bez obzira na obrazovanje, socijalni status i slično. Ono je globalni društveni problem. Problem je i društvena prihvatljivost nasilja u obitelji prema ženama i djeci te se nerijetko žene susreću s osudom šire obitelji i okoline.

- Važno je znati da i u najgorim trenucima postoji netko tko nam je spreman pružiti podršku. Nismo same ni sami. Čak i kada se čini da okolina ne primjećuje i ne mari za naše nevolje, tu su organizacije poput Udruge B.a.B.e. koje su svoje znanje i iskustvo posvetile zaštiti najranjivijih.

 

Pročitano 190 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija