- Ponosni smo što je već 125 tisuća posjetitelja u ove dvije godine posjetilo muzej, vidjelo jedan sjajni muzejski postav i naučilo nešto o vučedolskoj kulturi koja je izuzetno zanimljiva kulturna pojava. Muzej je sam po sebi jedinstven jer je posvećen samo jednoj prapovijesnoj kulturi iz vremena trećeg tisućljeća prije Krista – rekla je Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture.
Za posjetitelje su uz izložbu pripremljene i radionice starih zanata predenja, tkanja, keramike, obućarstva, izrade predmeta od kože i vučedolske tetovaže, odnosno jedno ugodno prijepodnevno druženje na Vučedolu.
- Zgrada je bila gotova dvije godine prije otvorenja muzeja i ona je kao arhitektura postala prepoznata ne samo u Hrvatskoj nego u Europi i šire. Muzej je dobio već 6 prestižnih internacionalnih arhitektonskih nagrada, a od toga i 3 najveće hrvatske nagrade koje se mogu dobiti za arhitekturu. Isto tako muzej kao muzejska institucija je dobio prestižne nagrade u muzeološkom smislu, između ostalog nagradu Hrvatskog muzejskog društva i nagradu Foruma slavenskih kultura. Kolege muzealci koji nas posjećuju iz drugih krajeva Europe zapravo žele da prezentiramo ovaj jedinstveni muzeološki projekt u njihovim sredinama tako da smo bili u Mađarskoj i Rumunjskoj – poručuje Hutinec.
Istaknula je kako je kruna svega posjet Međunarodnom festivalu muzeja Intermuseum 2017., koji je krajem svibnja održan u Moskvi. Ondje su zajedno s Gradskim muzejom Vukovar prezentirali hrvatsku muzeologiju, a delegirala ih je ministrica kulture RH Nina Obuljen.
- Vučedol će imati istraživanja još barem 125 godina, ali puno bržim tempom kako bismo cijeli lokalitet istražili. Ovo što imamo sada stavilo je Vučedol u središte pažnje svih vučedolskih lokaliteta, a imamo ih preko 120 u 13 europskih zemalja. Prema tome htjeli bismo da sukus cijele priče upravo ovdje na ovome mjestu. Izložbom koju smo postavili želimo pokazati koliko možemo prepoznavati Vučedolce duboko u njihovoj strukturi pa čak i onome kao nekoj vrsti pisama. Ovdje imamo posebne znakove na keramici koji govore o nebu i o zviježđima koje oni vide. Naravno vide i Sunce nešto što je dominantno u svim civilizacijama svijeta jer bez Sunca nema života. Međutim pokazuje se da Vučedolac koji živi u ovoj ravnoj crti horizonta (Slavonija i Srijem), on ne može računati na Sunce, kao što je to u Stonehengu i on se okreće noćnom nebu te prepoznaje zviježđa kao odrednice za određena godišnja doba. Dakle, Vučedolac poznaje 4 godišnja doba i zviježđa koja su tu zabilježena – pojasnio je Aleksandar Durman istraživač i voditelj istraživanja na Vučedolu.
Durman: Vučedolska kultura je europski odgovor na egipatske piramide
Istaknuo je također da su stanovnici Vučedola poznavali i pratili planete Veneru i Mars te da postoji određena priča na jednoj posudi koja je toliko duboko u strukturi zabilježena da možemo reći točan i najprecizniji datum u svjetskoj prapovijesti, a to je 9. ožujka 2889. godine prije Krista.
- Grob u kojem smo našli 6 žena, keramičku posudu koja je bila uz njih i čitav niz dugih keramičkih posuda, pokazuje da se nešto jedinstveno dogodilo u tom davnom vremenu. Dakle, 9. ožujka 2889. godine prije Krista se nešto dogodilo, oni su to zabilježili na posudi i morali su ubiti te ljude, jer je to tako dramatično bilo na nebu jedinstveno u par tisuća godina. Zapravo su ih sahranili i poslali preko te posude poruku itd., ali ono što je najvažnije, 9. ožujka 2889. godine prije Krista je najprecizniji datum u svjetskoj prapovijesti – naglasio je Durman te dodao kako slobodno možemo reći da je Vučedolska kultura europski odgovor na egipatske piramide.
