Od gotovo 100 milijuna eura za osnovnoškolsko obrazovanje do boljih prometnica. Domovi za starije i promjena modela potpora poduzetnicima. Prioriteti su i brza cesta Vukovar – autocesta i razvoj Luke Vukovar. Župan najavljuje velike razvojne iskorake i posebno ističe i nastavak podrške Vlade RH našoj županiji
Uoči Dana Vukovarsko-srijemske županije, koji se obilježava 11. studenoga na blagdan njezina zaštitnika svetoga Martina, razgovarali smo sa županom Ivanom Bosančićem. Svečana je sjednica Županijske skupštine održana u Vinkovcima 6.studenoga uz nazočnost premijera Andreja Plenkovića i nekoliko ministara. Nakon približno godinu i pol dana na čelu najistočnije hrvatske županije, iza aktualnog županijskog vodstva već je niz pokrenutih investicija i razvojnih projekata, a predstoji razdoblje u kojem bi se trebali vidjeti i njihovi konkretni rezultati.
Županija je u 2026. godinu ušla s proračunom od 230,5 milijuna eura, najvećim dosad, a među prioritetima su obrazovanje, zdravstvo, prometna infrastruktura, gospodarstvo i demografska obnova. Razgovarali smo o dosadašnjim rezultatima, velikim investicijama, budućnosti poljoprivrede, novim mjerama za poduzetnike, dostupnosti zdravstvene i socijalne skrbi, turizmu te mogućnostima zaustavljanja iseljavanja. Župan je iznio i svoje viđenje toga kakvu Vukovarsko-srijemsku županiju želi ostaviti budućim generacijama.
* Što za Vas osobno znači voditi najistočniju hrvatsku županiju i kakvu biste joj budućnost željeli osigurati?
– Voditi Vukovarsko-srijemsku županiju velika je odgovornost. Riječ je o županiji koja ima posebnu povijest i koja je hrvatskom narodu na veliki ponos. To uvijek trebamo imati na umu i biti posebno oprezni kada govorimo o Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Biti na njezinu čelu za mene je iznimna odgovornost, ali istodobno i ponos jer je ovo hrvatska županija koja je obranila Hrvatsku i dala, usuđujem se reći, najveći obol tome da Republika Hrvatska danas izgleda ovako kako izgleda, odnosno da živimo u svojoj zemlji.
Želio bih da u budućnosti budemo moderna, napredna i gospodarski snažna županija, mjesto u kojem će ljudi imati dobre uvjete za život, rad i podizanje obitelji.
*Na čelu županije ste oko godinu i pol dana. Kada pogledate razdoblje iza sebe, što biste izdvojili kao najvažniji rezultat dosadašnjeg rada?
– Mislim da smo konsolidirali županiju i napravili odličan posao kada je riječ o pripremi i realizaciji projekata. U ovom trenutku možemo slobodno i sa sigurnošću reći da je naša županija jedno veliko gradilište.
Tijekom ovih godinu i pol dana pripremili smo i niz novih projekata koji će se realizirati u budućem razdoblju, do kraja mandata ili možda nešto poslije njega. Oni će stvoriti puno bolje uvjete za razvoj gospodarstva, ali i za ono što smatram najvažnijim – obrazovanje i razvoj naših mladih.
*Županija je u 2026. godinu ušla s proračunom od 230,5 milijuna eura, najvećim dosad. Koliko je takav proračun razvojna prilika, a koliko odgovornost? Na što se troši najveći dio novca?
– Ako smijem izdvojiti nekoliko minuta kako bih to objasnio kroz konkretne brojke, onda ću reći da na području županije trenutačno imamo 27 projekata u osnovnom školstvu, ukupne vrijednosti gotovo 100 milijuna eura.
Uz to, imamo 23 projekta izgradnje i dogradnje dječjih vrtića, ukupne vrijednosti oko 13 milijuna eura. Završena je rekonstrukcija zgrade Veleučilišta i studentskog restorana, vrijedna više od 10 milijuna eura.
Pripremljen je logističko-distributivni centar za jabuke, vrijedan oko 21 milijun eura, za koji očekujemo da bi mogao biti otvoren do kraja godine. Tu je i brza cesta prema Vukovaru, odnosno projekt vrijedan oko 51 milijun eura.
Modernizacija željezničkog koridora Zagreb – Vinkovci investicija je vrijedna oko 900 milijuna eura. Ona se ne nalazi izravno u našoj županiji, ali će njezina dobrobit za razvoj našega gospodarstva biti iznimno velika.
Energetska obnova vinkovačke bolnice vrijedna je oko 26 milijuna eura, a tu su i ITU mehanizmi za Vukovar i Vinkovce, ukupne vrijednosti oko 40 milijuna eura. Aglomeracija Vinkovci, Otok i Ivankovo vrijedna je oko 60 milijuna eura.
U planu je i proširenje državne ceste između Vinkovaca i Županje, čija se vrijednost procjenjuje na oko 130 milijuna eura, zatim izgradnja trećeg prometnog traka na dionici Ilača – Tovarnik, vrijedna oko 2,5 milijuna eura, te ulaganja u Industrijsku zonu Zalužje, vrijedna oko 12 milijuna eura.
Tu je i Braniteljski centar u Vukovaru, za koji treba pokrenuti projektiranje, a vrijednost se procjenjuje na oko 11 milijuna eura.
Posebno su važni projekti vezani uz skrb o starijim osobama. Novi dom za starije i nemoćne u Vukovaru procjenjujemo na 14 do 15 milijuna eura, a planiramo i ulaganja u domove u Iloku i Vinkovcima te izgradnju novog doma u Vrbanji. Ukupno će to biti značajna ulaganja u proširenje kapaciteta i podizanje standarda skrbi.
Namjerno sam govorio o iznosima jer se svaki euro koji uspijemo dovesti u županiju multiplicira. Bilo da je riječ o novcu iz državnog ili europskog proračuna, on utječe na naše gospodarstvo, broj zaposlenih, kupovnu moć i ukupni razvoj.
U proteklom razdoblju imamo oko 400 obrta više nego prije. To je, pojednostavljeno, potencijalno 400 novih zaposlenih ljudi, a svaki obrt ima i svoje zaposlenike.
Još uvijek ne možemo biti potpuno zadovoljni, ali važan je trend. Ljudi nam se vraćaju. Trenutačno smo došli na približno 26 ljudi negativnog migracijskog salda, dok smo nekada govorili o tisućama. To su veliki pomaci koji mi daju optimizam da ćemo ono što smo započeli dovesti do željenog cilja.
*Kada biste morali izdvojiti tri projekta koja će dugoročno najviše promijeniti kvalitetu života stanovnika, što bi to bilo?
– Teško je izdvojiti samo tri jer svaki od tih projekata ima svoju važnost. Kada govorimo o prometu, onda je to svakako brza cesta kojom će Vukovar konačno biti povezan s autocestom. Takav projekt ne može ne veseliti. On je iznimno važan za stanovnike Vukovara, ali i za gospodarstvenike.
U zdravstvu smo napravili značajan iskorak. Nabavili smo 15 novih ultrazvučnih uređaja, pokrenuli mobilne ambulante i mobilnu ljekarnu. Sve su to projekti koji ljudima olakšavaju svakodnevni život.
VUKOVARSKO VELEUČILIŠTE PREDNOST ZA CIJELU ŽUPANIJU
– Tu su, naravno, nove škole i vrtići. Ipak, jedan mi je projekt posebno na srcu, a to je kontinuirani razvoj Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru.
Kada vidite studentski osmijeh, druženje i mlade ljude koji će ovdje studirati, stvarati nova poznanstva, osnivati obitelji, zapošljavati se i možda pokretati vlastite tvrtke, onda shvatite koliko je to važno. Vjerujem da je veleučilište velika prednost ne samo za Vukovar nego i za cijelu županiju.
*Može li upravo razvoj veleučilišta, uz sve dodatne sadržaje i ulaganja, postati svojevrsni razvojni simbol Vašeg mandata?
– Iskreno, volio bih da bude tako. Obrazovanje je jedina prava garancija da ćemo u budućnosti biti onakvi kakvi želimo biti. Biti izvrsno i kvalitetno obrazovan jedina je garancija uspjeha.
Zato smatram da svi moramo podržavati veleučilište i truditi se da dobije nove studijske smjerove. Želim da u narednom razdoblju raste, možda čak i brže nego što se u ovom trenutku čini mogućim. Ponekad moramo željeti puno više kako bismo ostvarili ono što smo zamislili.
*Jedan od najvećih ciljeva Vaše administracije jest uvođenje jednosmjenske nastave u osnovne škole. Koliko smo blizu tome da sva djeca u županiji pohađaju nastavu u jednoj smjeni i kada očekujete ostvarenje tog cilja?
– Nisam siguran da ćemo to uspjeti ostvariti baš do kraja ovoga mandata, ali očekujem da ćemo biti vrlo blizu. Već smo otvorili osmo gradilište, a grade se i škole u Vinkovcima i Vukovaru.
Očekujem da ćemo za otprilike tri godine na području cijele županije imati jednosmjensku nastavu. Želimo da sva djeca imaju približno jednake uvjete u školama, bez obzira na to žive li u gradu ili u ruralnom području.
Zato smo kao županija osigurali i značajnija financijska sredstva za ulaganja u manje sredine. Želimo da djeca u općinama i selima imaju jednake uvjete kao njihovi vršnjaci u Vukovaru i Vinkovcima – školske sportske dvorane, kuhinje, mogućnost organiziranja ručka, odgovarajuće kabinete i sve druge sadržaje potrebne za kvalitetnu nastavu.
*Uz izgradnju i dogradnju škola, koliko ulažete u kvalitetu obrazovanja, pomoćnike u nastavi, usavršavanje nastavnika te povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada?
– Kada je riječ o stipendijama, tu su više uključene jedinice lokalne samouprave i zahvalan sam im na tome. Županija je više usmjerena na druge segmente, među kojima su pomoćnici u nastavi, ali i kontinuirano ulaganje u razvoj naših nastavnika i profesora koji se dodatno obrazuju i usavršavaju.
ŠKOLOVANJE PRIMALJA U VINKOVCIMA
Posebno me veseli što su škole počele ozbiljnije promišljati o potrebama tržišta rada.
Primjerice, upravo razgovaramo o potrebama vinkovačke bolnice za budućim kadrom, konkretno primaljama. Bolnica je iskazala potrebu za tim zanimanjem pa razmišljamo o tome da u narednom razdoblju Medicinska škola u Vinkovcima upiše jedan razred takvog smjera.
Na taj način već sada preventivno djelujemo kako u budućnosti u našim rodilištima ne bi nedostajalo obrazovanog kadra. Ako ga naša škola može obrazovati, onda ne moramo brinuti o tome hoćemo li imati potrebne zaposlenike.
Moramo pratiti i promjene u drugim zanimanjima. U tehničkim školama sve je više robotike, programiranja i informatike. Tu je i umjetna inteligencija koja ulazi u obrazovni sustav.
Možda ponekad ne idemo brzinom kojom se sve to razvija, ali moramo biti svjesni da je to današnja pismenost. Djeca koja danas završavaju srednju školu moraju biti puno obrazovanija i pripremljenija za budućnost nego što smo to možda bili mi.
*Zdravstvo je područje koje izravno utječe na svakodnevni život građana. Koji su trenutačno najveći problemi zdravstvenog sustava u nadležnosti Županije i što konkretno poduzimate kako biste poboljšali dostupnost zdravstvenih usluga?
– Kada govorimo o zdravstvenim djelatnicima, moram reći da možemo biti relativno zadovoljni. Mnoge županije u Hrvatskoj imaju velike probleme s nedostatkom liječnika i određenih specijalista, a mi smo u proteklom razdoblju uspjeli riješiti velik dio tih problema.
Najveći izazov ostaje osigurati stalnu prisutnost liječnika u pojedinim općinama i manjim mjestima. Broj stanovnika u tim sredinama smanjuje se i teško je organizirati stalnu zdravstvenu službu na svakom mjestu.
Zato smo krenuli s mobilnim ambulantama. One su zaživjele i liječnici obilaze mjesta u kojima je dostupnost zdravstvene zaštite otežana. Negdje su ih stanovnici već odlično prihvatili. Primjerice, u Svinjarevcima je zabilježen velik odaziv, dok se u nekim drugim mjestima ljudi još navikavaju na takav oblik zdravstvene usluge.
NA POMOLU DEŽURNA LJEKARNA U VUKOVARU
Uveli smo i mobilnu ljekarnu kako bi posebno stariji sugrađani mogli svoje potrebe riješiti u vlastitom mjestu. Kada budu znali da je, primjerice, jedan dan u tjednu mobilna ljekarna u njihovu mjestu, moći će planirati i obaviti ono što im je potrebno bez putovanja u drugi grad.
Iskoristit ću ovu priliku i spomenuti problem Vukovara, koji vikendom nema dostupnu ljekarnu. Obećao sam da ćemo to riješiti i vrlo brzo ćemo predstaviti način na koji ćemo omogućiti građanima da i nedjeljom mogu doći do lijekova. To će u početku biti privremeno rješenje, dok ne dođemo do trajnog, ali najvažnije je da ljudi neće morati putovati u Vinkovce ili Osijek kako bi nabavili lijekove.
*Stanovništvo nam je sve starije. Kakvi su planovi za proširenje kapaciteta domova za starije i razvoj izvaninstitucionalne skrbi? Posebno se očekuje novi dom u Vukovaru.
– Kada govorimo o Vukovaru, tu će biti najveća investicija i najveće povećanje kapaciteta. Riječ je o prostoru postojećih zgrada internata u Borovu naselju koje su trebale biti prenamijenjene u dom za starije i nemoćne.
Međutim, nakon provedenih analiza pokazalo se da bi postojeće zgrade ipak trebalo srušiti i na tom mjestu izgraditi novi dom. Današnji domovi moraju zadovoljiti određene standarde, gabarite i visinske uvjete, a postojeće građevine ne bi mogle u potpunosti odgovoriti tim zahtjevima.
Prostor u Borovu naselju prekrasan je. Ispred je park, Dunav je u blizini i vjerujem da će to biti lijepo mjesto za ugodnu i dostojanstvenu starost. Investicija bi se, prema mojoj procjeni, mogla kretati oko 15 milijuna eura.
Planiramo i projektiranje proširenja postojećeg doma u Vukovaru jer ondje ima prostora za povećanje kapaciteta. U Vinkovcima također planiramo proširenje postojećeg doma.
U Iloku imamo poseban koncept. Tamošnji dom zapravo je malo naselje, s kućicama koje podsjećaju na manje turističko naselje ili kamp. Planiramo zamijeniti postojeće kućice novima, modernijima i prilagođenima potrebama starijih osoba, uz poštovanje svih propisanih standarda.
I CVELEFERIJA ČEKA DOM ZA STARIJE
– Posebno mi je drago što smo krenuli i s projektom doma za starije u Vrbanji. Cijela Cvelferija dosad nije imala takav dom u vlasništvu županije. Općina Vrbanja već je isprojektirala dom i pronašla lokaciju, a županija bi trebala krenuti u njegovu izgradnju.
Vrbanja je središnje mjesto toga područja i logično je da krenemo odatle. U budućnosti bismo takve sadržaje željeli razvijati i u drugim općinskim središtima.
Naši stariji sugrađani, ako već moraju otići u dom, žele biti što bliže svojem mjestu i obitelji. Nije isto ako netko iz Gunje mora biti smješten u Vukovaru ili ako ima mogućnost ostati u svojoj blizini, gdje ga obitelj može češće posjećivati.
U zapadnim zemljama sve su popularnija mala naselja za starije osobe, s vlastitim sadržajima, trgovinama i kućicama. Je li to model kojem težite?
– U određenoj mjeri takav koncept već imamo u Iloku. To je doista jedno malo naselje i vrlo simpatičan model koji postoji još od prije rata.
Međutim, moramo biti svjesni da je takav oblik smještaja skuplji. Županija naše domove i dalje mora značajno sufinancirati jer ne možemo dopustiti da cijene smještaja budu znatno iznad prosječnih mirovina.
Takvi domovi u nekim sredinama dosežu cijene veće od 2.000 eura, dok se cijene u našim domovima kreću otprilike od 650 do 850 eura, ovisno o domu i vrsti smještaja.
Ako ulažete iznimno velika sredstva u kvalitetu i dodatne sadržaje, to se na kraju odražava i na cijenu koju korisnik plaća. Zato želim da vodimo računa o tome da standard bude dobar, ali i da cijena ostane prihvatljiva. I naše projekte moramo planirati tako da troškovi ne odu previsoko pa da kasnije ne možemo osigurati financijski održiv sustav.
*Vukovarsko-srijemska županija ima velike gospodarske potencijale, ali i niz izazova. Kako biste danas ocijenili gospodarsku sliku županije i gdje vidite najveće mogućnosti razvoja?
– Danas možemo vidjeti ozbiljan napredak našega gospodarstva. Naše tvrtke i obrti rastu, razvijaju se i stvaraju nove proizvode. Međutim, moramo biti realni i priznati da smo izgubili puno vremena. Pred nama je još mnogo truda kako bismo došli na razinu kojom ćemo biti zadovoljni.
Danas se traži radnik i do zaposlenja se može doći. To je velika promjena u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina, kada smo imali ozbiljne probleme s nezaposlenošću.
Sada moramo mijenjati strukturu gospodarstva. To se odnosi na sve, od poljoprivrede, koja je naša tradicionalna baza, do obrtnika i poduzetnika koji stvaraju na ovom prostoru.
Poljoprivreda danas zahtijeva dronove, sustave navodnjavanja i suvremene načine korištenja svih raspoloživih resursa. Više nije dovoljno samo obrađivati zemlju, posijati, ubrati i prodati.
Ove smo godine imali gotovo dva mjeseca bez kapi kiše, a šteta od suše procjenjuje se na oko 65 milijuna eura. Takvim okolnostima moramo se prilagoditi i osigurati dovoljno vode za poljoprivrednu proizvodnju.
Susreli smo se i s problemom niskih vodostaja rijeka. Sve su to okolnosti o kojima moramo promišljati i prilagođavati se novim klimatskim i tržišnim uvjetima.
Korištenje suvremenih alata, softvera i tehnologija koje olakšavaju i ubrzavaju proizvodnju, a u konačnici smanjuju troškove, postat će nužnost.
*Koliko Županija može konkretno pomoći poduzetnicima, obrtnicima i investitorima? Najavili ste i promjene u dosadašnjem modelu dodjele potpora. – Dosad smo nastavili s mjerama i programima koji su postojali i u prethodnim mandatima. Namjerno sam tijekom prvih godinu i pol dana ostavio taj sustav nepromijenjenim jer sam želio dobro sagledati što treba unaprijediti, posebno način prijavljivanja, procjenjivanja i odabira projekata.
„NAJBRŽI PRST“ ODLAZI U PROŠLOST
Želim da novac koji izdvajamo iz županijskog proračuna donese što veći povrat kroz razvoj gospodarstva.
Prva stvar koju želim ukinuti jest model koji nazivamo „najbrži prst“. Smatram da to nije pošten način dodjele potpora. Nije pravedno da projekt prođe samo zato što je netko prvi kliknuo na prijavu, dok drugi, možda kvalitetniji projekt, ne dobije sredstva zato što je prijava poslana minutu kasnije.
Ako netko ima izvrstan projekt koji će zaposliti pet ljudi, donijeti novi proizvod i stvoriti dodatnu vrijednost za županiju, onda takav projekt mora imati priliku dobiti potporu.
Želimo procjenjivati kvalitetu projekata i novac usmjeravati onima koji će najviše zapošljavati, donositi nove proizvode i stvarati dodanu vrijednost.
Postavit ćemo i dodatni uvjet za one koje budemo sufinancirali: tvrtke i obrti koji dobiju sredstva trebali bi u toj godini povećati plaće zaposlenicima za 10 posto.
Tako će korist od županijskog novca biti višestruka. Vlasnik obrta ili tvrtke dobit će sredstva za novi stroj, opremu ili infrastrukturu, a njegovi zaposlenici imat će 10 posto veću plaću. Smatram da novac koji dolazi od svih nas treba donijeti korist i poduzetniku i radnicima.
Ovaj posljednji javni poziv još je proveden prema starim pravilima jer su obrtnici i poduzetnici već planirali svoja ulaganja za ovu godinu. Međutim, prije dodjele ugovora najavio sam da će sljedeće godine vrijediti drukčiji kriteriji i da se za njih trebaju pripremiti.
Želimo omogućiti i značajnije sufinanciranje izvrsnih projekata, primjerice nabave specijaliziranog softvera ili hardvera, CNC strojeva i druge opreme koja tvrtkama može omogućiti brži rast i zapošljavanje novih djelatnika.
*Poljoprivreda je tradicionalno jedna od najvažnijih gospodarskih grana naše županije. Kako pomoći poljoprivrednicima da budu konkurentniji i da njihova proizvodnja donosi veću dodanu vrijednost, a ne samo sirovinu?
– Upravo su logističko-distributivni centar za jabuke i dolazak Podravke u Vupik važni iskoraci koji bi trebali donijeti veću dodanu vrijednost našoj poljoprivredi.
Sami ste dobro rekli – ako smo samo proizvođači sirovine, teško možemo puno zaraditi, a moramo uložiti mnogo rada. Želimo da naši poljoprivredni proizvodi prođu što višu razinu prerade i da se što veći dio proizvodnog procesa odvija ovdje, kako bi gotovi proizvodi odlazili na police trgovina.
Podravka nam u tome može biti važan partner jer velik dio svojih proizvoda temelji na sirovinama proizvedenima u Hrvatskoj.
Vupik i PIK Vinkovci sada imaju priliku usmjeriti se prema novim proizvodnim pravcima. PIK se počeo okretati proizvodnji povrća, što se pokazalo kao dobar smjer, a vjerujem da će se taj razvoj nastaviti. Vupik je veća i raznovrsnija tvrtka, s velikim udjelom stočarstva i ratarstva.
Sinergijom tih dviju tvrtki i Podravke možemo ostvariti značajan napredak.
Naši poljoprivrednici i mali OPG-ovi moraju pratiti takve promjene, koristiti moderne tehnologije i smanjivati troškove proizvodnje kako bi njihovi proizvodi bili konkurentniji.
Dostupni su brojni natječaji ministarstva, Županije i Europske unije putem kojih mogu osigurati sredstva za opremu i modernizaciju. Međutim, moraju razmišljati i o dodatnim djelatnostima svojih gospodarstava.
Tu prije svega mislim na ruralni turizam i proizvodnju domaćih proizvoda. Imamo OPG-ove koji proizvode vino, rakiju, kulen, kobasice, slaninu i druge suhomesnate proizvode. Upravo je u tome naša velika prilika jer istu sirovinu možemo prodati po mnogo višoj cijeni ako je pretvorimo u kvalitetan gotov proizvod.
*Kvalitetna prometna infrastruktura jedan je od preduvjeta ozbiljnog gospodarskog razvoja. Koji su najvažniji prometni projekti koji će promijeniti prometnu povezanost naše županije?
– Izdvojio bih dvije stvari koje su iznimno važne kako bi se nakon njih mogle razvijati i ostale prometne mogućnosti.
Prva je cesta koja će povezati Vukovar i Županju, odnosno osigurati kvalitetniju prometnu vezu prema autocesti. Danas, ako niste na pravi način povezani s autocestom, teško ćete privući ozbiljniju investiciju. To je jednostavno tako.
Vukovar će izgradnjom obilaznice i njezinim nastavkom prema Vinkovcima dobiti brzu cestu. To znači da ćete od vukovarskog Sajmišta moći krenuti prema autocesti, a da pritom ne prolazite kroz naseljena mjesta.
Kada se Vukovar i Vinkovci tako povežu, usko grlo vjerojatno će postati dionica između Vinkovaca i Županje. Zato će biti potrebno dodatno proširenje ceste, odnosno izgradnja dodatnog prometnog traka kako bi se ubrzao protok prometa.
Važno je i to što je ta prometnica položena tako da prolazi središnjim dijelom županije. Koristit će ne samo Vukovaru i Vinkovcima nego i općinama poput Jankovaca i Bogdanovaca te stanovnicima sve do Iloka. Dok ne bude izgrađena transverzala, ova cesta bit će svojevrsni glavni prometni krvotok naše županije.
Drugi važan projekt je željeznica. Obnovom i izgradnjom dodatnog kolosijeka na pruzi Vinkovci – Zagreb dobivamo mogućnost da putovanje između Vinkovaca i Zagreba traje oko dva sata.
Tada će dodatno dobiti na značaju i obnovljena željeznička pruga između Vinkovaca i Vukovara. Nakon ta dva ključna projekta dolazimo do razvoja Luke Vukovar. Ona se mora proširiti, dobiti dodatne kapacitete i razvijati nove djelatnosti uz dosadašnju manipulaciju teretima.
LUKA VUKOVAR KAO LOGISTIČKI CENTAR
*Niski vodostaji Dunava sve su veći problem za riječnu plovidbu. Kako vidite budućnost Luke Vukovar u takvim okolnostima?
Klimatske promjene već utječu na njezin rad. Praktički nismo imali značajnijeg prometa od srpnja, što je za Luku Vukovar iznimno velik gubitak.
Zato se ona mora razvijati u dodatnim smjerovima. Razmišljam o tome da luka, uz svoju osnovnu djelatnost, razvije i skladišne kapacitete te postane svojevrstan logistički centar.
Ima prostor i mogućnosti za dodatna skladišta i nove kapacitete. Na taj bi način mogla koristiti riječni, cestovni i željeznički promet, što bi joj dalo veliku prednost u odnosu na druge logističke centre koji nemaju sve te mogućnosti.
Cilj je stvoriti preduvjete da luka radi tijekom cijele godine, na što ujednačenijoj razini, bez obzira na oscilacije vodostaja Dunava.
Važno je i to što je luka sada prešla pod Lučku upravu i dobila dodatnu institucionalnu i državnu potporu koja bi joj trebala omogućiti realizaciju takvih projekata.
Kako osigurati ravnomjeran razvoj svih dijelova županije, od Vukovara i Vinkovaca do Iloka, Županje, Otoka i najmanjih općina? Kako spriječiti koncentraciju ulaganja samo u najvećim središtima?
– Već smo pokazali da je moguće provoditi projekte koji se iz većih gradova šire prema drugim sredinama.
Primjerice, kroz projekte u Vinkovcima i Vukovaru sredstva se usmjeravaju i prema okolnim općinama. U vinkovačkom području imamo i Otok kao dodatno gradsko središte, a želimo da se ulaganja ravnomjerno raspoređuju.
Posebno je važno ulaganje u obrazovanje. Županija je osigurala dodatna sredstva za izgradnju i dogradnju škola i sportskih dvorana u ruralnim sredinama jer manje općine često ne mogu ostvariti potpuno financiranje kroz pojedine programe zbog manjeg broja učenika.
Zato smo odlučili dodatna sredstva iz županijskog proračuna usmjeriti upravo prema tim sredinama.
Uvijek to promatram kroz jednu obitelj. Ako obitelj u Šarengradu, Vrbanji ili Soljanima ima jednake uvjete za svoju djecu kakve ima obitelj u Vukovaru, onda smo uspjeli osigurati ravnomjeran razvoj.
Ako dijete u svojoj sredini ne može pohađati glazbenu školu, učiti engleski jezik, trenirati rukomet ili odbojku, ako nema odgovarajuću sportsku dvoranu i druge sadržaje, onda se moramo zapitati zašto bi ta obitelj ondje ostala živjeti.
Moramo im osigurati uvjete zbog kojih će se osjećati jednako vrijednima i jednako kvalitetno živjeti kao i stanovnici većih gradova.
*Koliko su gradovi i općine uključeni u kreiranje razvojnih prioriteta Vukovarsko-srijemske županije?
– Moram reći da jako lijepo surađujemo sa svim gradovima i općinama. S terena dolazi mnogo dobrih prijedloga, ideja i konkretnih rješenja.
I udruge, sportske organizacije, kulturna društva i druge organizacije uključene su u život naših sredina. Važno nam je da postoji kontinuirana komunikacija jer upravo od njih dobivamo informacije o tome što je potrebno i kako postojeće programe možemo prilagoditi stvarnim potrebama.
Zato i mijenjamo javne pozive i programe. Želimo da oni budu rezultat onoga što nam govore ljudi koji rade na terenu.
Zadovoljan sam i suradnjom unutar Županijske skupštine. Razgovara se, uvažavaju se različita mišljenja, uključujući i prijedloge oporbe.
Na županijskoj i lokalnoj razini ne bi trebale postojati klasične podjele na poziciju i oporbu kada je riječ o razvoju našega kraja. Svi smo se borili za ljepši i ugodniji grad i županiju.
Ako netko ima dobar prijedlog, treba ga prihvatiti bez obzira na to dolazi li iz neke druge političke stranke ili od nezavisnog vijećnika. Dobar prijedlog dobar je bez obzira na to tko ga je iznio.
Imamo i općine koje nisu iste političke opcije kao županija, a s kojima ostvarujemo izvrsnu suradnju. Primjerice, projekti aglomeracija u Mikanovcima i Babinoj Gredi odvijaju se bez ikakvih problema, bez obzira na političke razlike.
NAJVAŽNIJI SU KROV NAD GLAVOM I POSAO
*Demografija je možda najvažnije pitanje budućnosti naše županije. Kako zaustaviti iseljavanje i potaknuti mlade da ovdje ostanu, zasnuju obitelji i grade svoju budućnost?
– Krov nad glavom i posao. Sve drugo mi imamo.
Zato se iznimno puno radi na području priuštivog stanovanja, u suradnji s Ministarstvom graditeljstva, gradovima i općinama. Uključeni su Vukovar, Vinkovci, Privlaka, Jarmina, Tordinci, Tompojevci, Vrbanja i druge sredine.
Gradit će se između 300 i 400 novih stambenih jedinica u kojima će mladi moći riješiti svoje stambeno pitanje po povoljnijim cijenama. U Gradištu i Andrijaševcima planirana je gradnja kuća, dok će se u drugim sredinama graditi stanovi.
Želimo omogućiti mladima da dođu do vlastitog doma, odnosno do priuštivog stanovanja.
Što se tiče posla, danas ga ima i može ga se pronaći. Nismo još potpuno zadovoljni gospodarskim pokazateljima, ali činjenica je da danas nedostaje radnika.
Ako mlada obitelj ovdje može raditi i može si priuštiti stanovanje, riješili smo najveći dio problema.
Mladi su sposobni ljudi i sami će stvarati svoje obitelji. Na nama je da im osiguramo kvalitetne vrtiće i škole, mogućnost studiranja u Vukovaru, dobru prometnu povezanost i sve ostale uvjete za kvalitetan život.
Želimo da njihova djeca imaju dobre uvjete za odrastanje, da roditelji ne moraju dodatno putovati i trošiti novac kako bi im osigurali obrazovanje.
Ali ono što je za jednu obitelj najvažnije jest da može živjeti od svojega rada, da ima gdje stanovati i da ima sigurnost.
*Vukovarsko-srijemska županija ima iznimnu kulturnu i prirodnu baštinu, gastronomiju i turističke potencijale. Kako povezati Vukovar, Vinkovce, Ilok, Županju i druga mjesta u jedinstvenu turističku priču?
– Ne samo da možemo puno više nego što sada radimo nego možemo tisuću puta više.
Kada pogledate prostor od Vukovara do Iloka, prekrasan dunavski krajolik, područje općine Tompojevci s njezinim blagim brežuljcima ili Spačvansku šumu i područje Cvelferije, jasno je koliko potencijala imamo.
Treba nam puno više koordinacije, puno više zajedničkog rada, ali i investitora koji će izgraditi smještajne kapacitete na razini koja će omogućiti dolazak većeg broja gostiju.
Pogledajte, primjerice, Hotel Dunav u Iloku. To je kapacitet i razina smještaja kakvu želimo imati. Hotel nema problema s popunjenošću i kontinuirano je pun.
Takvi nam kapaciteti nedostaju. Potrebni su nam i prostori za održavanje kongresa i drugih poslovnih događanja.
Kada izgradimo takvu infrastrukturu, turizam će rasti vrlo brzo. Ljepote koje imamo, gastronomija, vina i hrana nešto su čime se možemo ponositi. U tom segmentu doista imamo vrlo malo konkurencije.
Nedostaje nam značajniji broj smještajnih kapaciteta, ali vidimo da se stvari pokreću. U Iloku se turizam počeo buditi, a u Vukovaru je otvoren veći broj restorana koji su izvrsni i koji već daju rezultate.
Imamo i iznimno vrijednu kulturnu baštinu. Primjerice, iločke zidine prekrasne su i po svojoj vrijednosti možemo ih uspoređivati s najpoznatijim hrvatskim povijesnim lokalitetima. Još uvijek ih nismo dovoljno stavili u funkciju turizma i gospodarstva.
*Je li turizam u našoj županiji dovoljno prepoznat kao ozbiljna gospodarska grana?
– Mislim da još uvijek nije dovoljno prepoznat. Kod nas se turizam često povezuje s morem i postoji uvjerenje da, ako nemamo more, nemamo ni mogućnost ozbiljnog turizma.
To se mora promijeniti.
Ljudi najbolje prepoznaju mogućnosti kada na konkretnim primjerima vide da netko ostvaruje zaradu. Kada vide da netko u njihovu mjestu ima apartman koji je popunjen velik dio godine i od toga može dobro živjeti, onda počinju razmišljati da bi i sami mogli ulagati u takvu djelatnost.
Pogledajte samo Vukovar. Nekada smo imali tri ili četiri apartmana, a danas ih imamo na stotine. Ljudi su vidjeli da to funkcionira i počeli su ulagati.
Isto se može dogoditi i u drugim našim sredinama. Moramo ljudima pokazati da turizam nije rezerviran samo za morska odredišta i da se naša prirodna, kulturna i gastronomska baština može pretvoriti u ozbiljnu gospodarsku priliku.
*Kada biste danas morali izdvojiti jednu stvar koju biste najviše željeli ostvariti do kraja mandata, što bi to bilo?
– Obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje.
Ali svakako bih želio da se izgradi cesta između Vukovara i Županje te da imamo kvalitetnu željezničku povezanost. Želio bih da se između Vinkovaca i Zagreba putuje oko dva sata i deset minuta.
Smatram da su to iznimno važne stvari koje nam mogu dati prednost u odnosu na druge sredine. Kada to ostvarimo, dogodit će se izvrsne stvari u gospodarstvu, ali i u doseljavanju stanovništva.
*Što biste voljeli da građani za nekoliko godina mogu reći o razdoblju u kojem ste vodili Vukovarsko-srijemsku županiju?
– Volio bih da kažu kako sam marljivo radio, da smo napravili određene iskorake i da su ponosni na razdoblje u kojem sam imao priliku voditi županiju.
Iza sebe imam i mandat gradonačelnika i osjećam ponos kada se osvrnem na sve što smo tada napravili. Nadam se da će tako biti i nakon ovoga mandata župana.
Volio bih da građani tada mogu reći kako su se u tom razdoblju gradile škole, ceste, obnavljala željeznica, gradili domovi za starije i nemoćne, otvarali novi vrtići i proširivale škole, kako je veleučilište dobilo nove studijske smjerove, Luka Vukovar počela funkcionirati na pravi način i kako je započela izgradnja Braniteljskog centra.
To su stvari po kojima će se, vjerujem, pamtiti ovo razdoblje.
POTPORA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
*Vukovarsko-srijemska županija ima kontinuiranu podršku Vlade RH. Na svečanoj sjednici Županijske skupštine održanoj u Vinkovcima 6.studenoga, bili su i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman kao i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić. Što to govori o odnosu Vlade RH prema našoj županiji?
– Govori o podršci koju imamo i uživamo kao i sinergiji koju Vukovarsko-srijemska županija ima s ministarstvima i Vladom RH. Sam premijer je istaknuo boraveći u Vinkovcima da su nam rezultati u županiji itekako dobri, da je zaposlenost veća za 20 posto, a da je nezaposlenost u odnosu na 2016.godinu pala za čak 73. Naglasio je i veliki rast prosječne plaće, velike investicije preko milijardu i 140 milijuna eura plasiranih u Vukovarsko-srijemsku županiju od ukupno 5,5 milijardi iz projekta „Slavonija, Baranja i Srijem“. Psoebno se osvrnuo i na značajne investicije u predškolski i školski odgoj, brojne investicije u prometnu infrastrukturu, gospodarstvo, poljoprivredu, zaštitu okoliša, vodno-komunalno gospodarstvo i aglomeracije te izdvojio činjenicu da čak dva grada u našoj županiji odnosno Vukovar i Vinkovci kroz ITU mehanizam razvijaju projekte vrijedne 40 milijuna eura. Sve su to, kako je rekao projekti koji čine mozaik suradnje naše županije s Vladom RH. Posebno me raduje i njegova najava da će Vlada RH kroz politiku ravnomjernog regionalnog razvoja diljem Hrvatske nastaviti podupirati našu županiju.
*Za kraj, Vaša poruka stanovnicima uoči Dana Vukovarsko-srijemske županije. Što biste poručili svima koji ovdje žive, rade, podižu obitelji i svojim svakodnevnim trudom čine našu županiju boljim mjestom za život?
– Živimo u prekrasnoj županiji. Iznimno smo ponosni, marljivi, vrijedni i hrabri ljudi. Pred nama je budućnost koja je u našim rukama.
Neka nam sveti Martin podari zdravlja i mudrosti, a mi moramo zasukati rukave i učiniti Županiju onakvom kakvu smo zamislili i kakvu su sanjali naši branitelji.
Učinimo je ponovno najsnažnijom, najljepšom i najboljom. Najljepša i najbolja već jest, a preostaje nam još ostvariti ono najvažnije – da bude i najsnažnija, osobito kada govorimo o gospodarstvu.
Sve resurse imamo, imamo i mudrost jer smo već jednom znali kako ih iskoristiti. Vjerujem da ćemo to znati i u budućnosti.
Svima stojim na raspolaganju kako bismo već sljedeće godine mogli reći da smo napravili nove, izvrsne korake prema naprijed.
