Konferencija RE-AGRO: Hrvatska uvezla više od 740 milijuna eura voća i povrća: domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta

Hrvatska ne proizvodi dovoljno voća i povrća za vlastite potrebe, a sve veća ovisnost o uvozu otvara pitanje kako osnažiti domaću proizvodnju i učiniti je konkurentnijom. Prema podacima iznesenima na konferenciji RE-AGRO, održanoj u organizaciji Glasa Slavonije u Županijskoj gospodarskoj komori u Osijeku, vrijednost uvoza voća i povrća u 2025. godini premašila je 740 milijuna eura, dok je izvoz iznosio oko 220 milijuna eura. Vanjskotrgovinski deficit tako je premašio 500 milijuna eura.

Središnja tema konferencije bila je održiva proizvodnja voća i povrća, a o potencijalima, izazovima i potrebnim ulaganjima govorili su županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak te potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu Dragan Kovačević.

Veliki potencijali, ali nedovoljna proizvodnja

Osječko-baranjska županija jedna je od vodećih hrvatskih poljoprivrednih regija. Na njezinu području djeluje 11.275 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a voćnjaci zauzimaju 5.255 hektara, dok je gotovo 3.000 hektara pod povrćem.

Unatoč tim kapacitetima, proizvodnja još nije dovoljna za podmirenje potreba tržišta.

– Sve to još nije dovoljno da možemo govoriti o dostatnosti proizvodnje za područje naše Osječko-baranjske županije, a onda i Republike Hrvatske. Svakako moramo uložiti daljnje napore i sredstva kako bismo podizali poljoprivrednu proizvodnju, a u sektoru voća i povrća sigurno ima potencijala za značajno povećanje – istaknula je županica Nataša Tramišak.

Jedan od oslonaca domaćim proizvođačima Regionalni je distribucijski centar za voće i povrće, koji je izgradila Županija. Njegovi su kapaciteti ove godine popunjeni u cijelosti, a u njemu će biti uskladišteno više od 3.000 tona voća i povrća.

Potpore do 15.000 eura za podizanje voćnjaka

Osječko-baranjska županija priprema novi program potpora u poljoprivredi, koji je u trenutku održavanja konferencije bio u fazi javnog savjetovanja. Od sljedeće godine planira se povećanje iznosa potpora, pri čemu bi one, ovisno o mjeri, mogle pokrivati do 70 posto ukupnih troškova investicije.

Poseban naglasak stavlja se na ulaganja u višegodišnje nasade i voćnjake, za koja bi potpora mogla iznositi do 15.000 eura. Cilj je potaknuti poljoprivrednike na širenje nasada jabuka i drugih voćnih vrsta.

Dodatni izazov predstavljaju klimatske promjene i suša, zbog koje je ove godine proglašena elementarna nepogoda na području Županije. Kako bi proizvođačima olakšala priključivanje na postojeće sustave navodnjavanja, Županija priprema potporu do 12.000 eura za nabavu potrebne opreme.

Tramišak je najavila i nastavak ulaganja u mlinsku industriju. Ukupan proračun višegodišnjeg programa povećan je na dva milijuna eura. Uz već otvoreni poziv vrijedan milijun eura, s pojedinačnim potporama do 500.000 eura za ulaganja u novu opremu i izgradnju ili rekonstrukciju mlinova, najavljen je i drugi poziv vrijedan dodatni milijun eura. U okviru nove de minimis potpore omogućit će se i kupnja rabljene opreme, uz potporu do 300.000 eura po projektu.

Država ulaže u distribucijske centre

Državni tajnik Tugomir Majdak istaknuo je da su voće i povrće važan sektor unatoč njihovu relativno malom udjelu u ukupnim obradivim površinama. Povrće, prema njegovim riječima, zauzima tek oko jedan posto ukupnih obradivih poljoprivrednih površina.

– Ukupan iznos koji smo uložili u logističko-distribucijske centre regionalnog karaktera jest 110 milijuna eura. Od toga je 65 posto ukupnih sredstava vezano uz sredstva Europske unije – rekao je Majdak.

Riječ je o pet regionalnih logističko-distribucijskih centara ukupnog kapaciteta većeg od 28.000 tona. Njihova je svrha osigurati bolje skladišne i logističke uvjete, dodanu vrijednost proizvodima i veću tržišnu stabilnost poljoprivrednika.

Država potiče i udruživanje proizvođača te otvara financijske instrumente za modernizaciju proizvodnje, među ostalim preko HAMAG-BICRO-a i HBOR-a.

Osvrćući se na kritike zbog pada produktivnosti hrvatske poljoprivrede u odnosu na prosjek Europske unije unatoč velikim ulaganjima u proteklih 15 godina, Majdak je naglasio da potpore pridonose stabilnosti dohotka, ali da je potrebno dodatno povezivanje proizvođača.

– Potpore su važne, one omogućavaju stabilnost dohotka naših poljoprivrednika, prije svega malim poljoprivrednicima daju dodatnu snagu, ali je potrebno dodatno udruživanje. Naši se proizvođači trebaju udružiti kako bi osnažili svoju pregovaračku moć i bili konkurentni na tržištu – poručio je Majdak.

Samodostatnost u padu, uvoz raste

Na problem nedovoljne domaće proizvodnje upozorio je i potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević. Prema podacima koje je iznio, samodostatnost u proizvodnji povrća od 2020. godine pala je s 58 na 48 posto, a u proizvodnji voća s 49 na 42 posto.

U istom razdoblju Hrvatska nije uspjela povećanjem površina pod voćnjacima osigurati odgovarajući rast fizičkog obujma proizvodnje. Posljedica je velik uvoz, iako je riječ o proizvodnji koja može ostvariti visoke prihode.

– U prošloj godini uvezli smo voća i povrća u vrijednosti većoj od 740 milijuna eura. Negdje oko 220 milijuna izvozimo, a vanjskotrgovinski deficit veći nam je od 500 milijuna eura – upozorio je Kovačević.

Poseban problem vidi u nedostatnim potporama u odnosu na troškove proizvodnje. Dok potpore u prihodima ratarskih kultura sudjeluju s približno 42 posto, kod voćarske proizvodnje njihov je udio oko tri posto.

– Proizvodnja voća i povrća zahtijeva iznimno visoke investicije. Bez pomoći države i snažnih potpora, posebice investicijskih potpora iz ruralnog razvoja, ne možemo očekivati razvoj proizvodnje – istaknuo je.

Upozorio je i na rastuće troškove osiguranja od klimatskih šteta. Prema informacijama koje HGK dobiva od proizvođača, dio njih odustaje od osiguranja zbog previsokih premija.

Sudionici konferencije RE-AGRO poručili su da su za povećanje domaće proizvodnje potrebni kontinuirana ulaganja, modernizacija, dostupniji sustavi navodnjavanja i snažnije povezivanje poljoprivrednika. Bez toga će Hrvatska teško smanjiti uvoznu ovisnost i povećati samodostatnost u proizvodnji voća i povrća.