Sandra Grgić
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izvijestio je kako u ponedjeljak 17. travnja 2023. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za ožujak 2023. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.
Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 6.592 korisnika, za što je osigurano 792.549,59 eura iz Državnog proračuna.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe od 120,71 EUR/909,49 kn, nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi, da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.
Iznimno, korisnik prava na mirovinu i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njegov zahtjev obustavi isplata mirovine, odnosno utvrdi prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
- Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Napominjemo da se zahtjev za nacionalnu naknadu može podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani - poručuju iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Vukovar je i dalje jedini grad na državnoj cesti D2 koji nema obilaznicu. Tisuće teretnih i drugih vozila svakoga dana kroz grad neposredno uz škole, vrtiće te obiteljske kuće ugrožavajući život stanovnika. Stoga građanska inicijativa „ZA VUKOVARSKU OBILAZNICU” u subotu 15. travnja 2023. godine s početkom u 10 sati na kružnom toku kod O.Š. Antuna Bauera u Vukovaru organizira mirni prosvjed za izgradnju vukovarske obilaznice.
- Pozivam sve građane Vukovara, a posebice one koji stanuju na trasi kojom trenutno prolazi teretni promet, da se odazovu mirnom prosvjedu. Poučeni dosadašnjim iskustvima, građana iz drugih gradova koji su organizirali slične prosvjede, odlučili smo se okupiti u jednu građansku inicijativu i poslati poruku da je Vukovaru uistinu neophodna obilaznica – rekla je voditeljica prosvjeda Ivana Mujkić te naglasila kako je u ovome trenutku važno pokazati zajedništvo jer je izgradnja obilaznice u interesu svih građana Vukovara.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je četiri javna poziva, ukupno vrijedna 14,8 milijuna eura, za projekte lokalnih jedinica, komunalnih društava i javnih ustanova vezane za klimatske promjene i zaštitu okoliša.
Riječ je o prvim ovogodišnjim pozivima Fonda koji će biti otvoreni do kraja godine ili do trenutka iskorištenja sredstava. Zainteresirani korisnici će na stranicama Fonda, uz pojedine pozive, periodički moći pratiti i dostupan budžet poziva, odnosno iskorištenost sredstava.
- Klimatske promjene su najveći su izazov današnjice, kojim se Fond bavi kroz sve svoje pozive. Programi koje danas pokrećemo potiču kvalitetno planiranje prilagodbe klimatskim promjenama, ali i aktivnosti koje bi ih trebale usporiti odnosno smanjiti naš ugljični otisak. Važno je djelovati sinergijski, zbog čega Fond podržava niz projekata - od infrastrukturnog planiranja pa do edukacije građana. Na taj način možemo biti sigurni da neće izostati dobri rezultati - rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.
Najviše sredstava, 10 milijuna eura, osigurano je za mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Za sufinanciranje nabave komunalne opreme mogu se prijaviti jedinice lokalne samouprave i komunalna društva, koja za planiranu opremu i uređaje mogu dobiti do 150.000 eura. Stope sufinanciranja ovise o području, te se kreću od 40, 60 do 80 posto.
Lokalnim jedinicama se s milijun eura sufinanciraju obrazovne i informativne aktivnosti o gospodarenju otpadom. Zainteresirani korisnici mogu računati na do 15.000 eura sufinanciranja, a cilj je motivirati građane na smanjenje količine odloženog otpada, odnosno na njegovo odgovarajuće odvajanje. Sufinancirat će se i aktivnosti namijenjene komunalnim redarima.
Iste stope sufinanciranja predviđene su za izradu programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja ili radnih podloga za izradu akcijskih planova energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama i izvješća o njihovoj provedbi. Riječ je o ključnim dokumentima lokalne i regionalne razine koji ocjenjuju utjecaj ranjivosti i rizika na klimatske promjene te identificiraju prioritetne mjere.
Za njihovu izradu, Fond je osigurao ukupno 300.000 eura, a pojedina lokalna jedinica može podnijeti najviše jednu prijavu i njome osigurati do 15.000 eura bespovratnih sredstava.
Čak 80 posto sufinanciranja, odnosno najviše do 300.000 eura, mogu dobiti javne ustanove za projekte koji doprinose smanjenju ekološkog otiska i povećanju otpornosti na klimatske promjene u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000. Za projekte koji doprinose održivosti posjetiteljske infrastrukture u proračunu Fonda je rezervirano 3,5 milijuna eura. Kako bi ostvarili sufinanciranje, prijavitelji u svojim prijavama moraju, između ostalog, detaljno obrazložiti kako će predmet sufinanciranja doprinijeti otpornosti, održivosti infrastrukture, financijskim uštedama održavanja ili smanjenju ekološkog otiska - priopćio je Fond u petak.
Policijska uprava vukovarsko- srijemska pokrenula je disciplinski postupak protiv još četvero policijskih službenika vezano uz slučaj vukovarsko - srijemskog župana Damira Dekanića, koji je u pritvoru od 15. ožujka, potvrdili su iz te policijske uprave - prenosi Hina.
Zbog nezakonitosti s prošlogodišnjom prometnom nesrećom, u kojoj je u noći s 16. na 17. travnja sudjelovao župan Damir Dekanić, uz župana Dekanića, prije gotovo mjesec dana, uhićeno je troje policajaca i još dvije osobe.
Uhićeni policijski službenici su odlukom načelnika policijske uprave udaljeni iz službe. Svi su završili u jednomjesečnom pritvoru u osječkom zatvoru, osim osumnjičene policajke radi trudnoće.
Vukovarsko- srijemskom županu Damiru Dekaniću 15. travnja ističe 30 dana pritvora kada će biti određeno hoće li, ako do tada svi svjedoci ne budu ispitani, on biti dodatno produžen.
Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako je u četvrtak, 13. travnja, oko podne u Ulici kralja Zvonimira u Vinkovcima, 72-godišnjak pao s bicikla i pritom zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život.
Očevidom prometne nesreće utvrđeno je kako je upravljao električnim biciklom krećući se biciklističkom stazom te iz neutvrđenog razloga pao udesno na popločanu površinu.
Policija je o događaju izvijestila nadležno državno odvjetništvo te nastavlja s utvrđivanjem okolnosti prometne nesreće.
Ispred spomenika kod bivše Kumanove ciglane u gradskoj četvrti Slavija u Vinkovcima, a u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata Vinkovci Slavija, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, odana je počast svim Vinkovčanima ubijenima 1945., nakon ulaska partizana u grad.
Počast žrtvama odali su predstavnici Grada Vinkovaca, raznih udruga i obitelji nemilosrdno ubijenih.
- Datum 13. travanja 1945. godine, kada su u Vinkovce ušle partizanske trupe i proglasile oslobođenje grada, ostat će zauvijek zapisan u sjećanju naših ljudi. Ali ne kao dan oslobođenja, nego kao dan kada je na ovom mjestu započeo niz stravičnih zločina nad nevinim stanovništvom, bez suđenja i ikakvih dokaza bilo kakve krivice – rekao je zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić te se zahvalio članovima Udruge branitelja dragovoljaca Vinkovci Slavija i društvu Hrvatski sokol Vinkovci što iz godine u godinu brinu da se žrtva ovih ljudi nikada ne zaboravi.
Točan broj žrtava u Vinkovcima nije poznat, iako brojka od 300 ubijenih samo na tom području govori o koliko se velikom broju radi rekao je Nikola Marković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja – dragovoljaca Domovinskog rata Vinkovci Slavija.
- Tek nakon Domovinskog rata smo saznali kakav su masakr oni napravili ovdje, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Nećemo zaboraviti ljude koji su razbacani po njivama, a koji su slučajno pronađeni dok su se njive orale. Profesor Virc, predsjednik Hrvatskog sokola Vinkovci, rekao je kako je ovdje pobacano više od 300 ljudi, a u cijeloj Hrvatskoj ubijeno je oko pola milijuna ljudi - rekao je Marković.
U Dnevniku poslušajte:
- Odana počast ubijenim Vinkovčanima na Kumanovoj ciglani 1945.,
- Održan okrugli stol o održivom pčelarstvu,
- U Vukovaru evidentirano 36 posto više dolazaka turista,
Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
U emisiji Kultura na i poslušajte:
- Povodom obilježavanja 30. godišnjice djelovanja Vukovarsko-srijemske županije, u Vukovaru otvorena izložba,
- Održana izložba Sveto trodnevlje autorice Josipe Dević,
- Objavljen je natječaj za dodjelu nagrada za javno predstavljena ostvarenja muzejske struke,
- Raspisan je Natječaj za Nagradu i Povelju Julija Benešića,
- Obilježen je spomen-dan žrtvama komunističkog terora u Vukovaru.
Emisiju Kultura na i uređuje i vodi Sandra Grgić.
