Sandra Grgić
U velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima potpisani su ugovori o sufinanciranju kupnje kuće ili stana mladim obiteljima na području Vukovarsko-srijemske županije za 2022. godinu. Za ovaj Javni poziv osigurano je 238.901,06 euro proračunskih sredstava, a iznosi potpora iznosili su od 2.655 do 5.309 eura, ovisno o mjestu gdje se nekretnina nalazi.
Vukovarsko-srijemska županija i 14 Općina na njenom području s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Republici Srbiji potpisalo je Sporazum o sufinanciranju Programa u području obrazovanja hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji - izvijestili su iz Vukovarsko-srijemske županije.
Kako su u priopćenju naveli cilj sufinanciranja razvoj je programa obrazovanja Hrvata na hrvatskom jeziku što doprinosi unaprjeđenju kvalitete obrazovanja i jačanja identiteta hrvatskog naroda u Republici Srbiji.
- Sporazum obvezuje 14 Općina i Vukovarsko-srijemsku županiju na sufinanciranje, radi se o tisuću eura godišnje po potpisniku, a sam ugovor, odnosno program koji smo potpisali precizira utrošak tih sredstava. Riječ je o prijevozu učenika nižih razreda koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Riječima ne možemo opisati koliko nam znači ova potpora i povezanost s matičnom državom - rekao je dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji za Suboticu Slavko Benčik potkrijepivši to činjenicom da bi mnoge projekte bez izravne pomoći Općina i Županije bilo jako teško, a ponekad i nemoguće ostvariti.
Ukupna vrijednost Programa u području obrazovanja iznosi 42 tisuće eura u razdoblju od tri godine, a potpisnici Sporazuma su Vukovarsko-srijemska županije te općine Andrijaševci, Bogdanovci i Lovas, Bošnjaci, Drenovci, Jarmina, Nijemci, Privlaka, Stari Jankovci, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja.
- Prije nekoliko godina krenula je akcija pomoći jer smo se osvijestili i vidjeli koliko hrvatski narod izvan granica Republike Hrvatske ima problema, s koliko financijskih sredstava raspolaže te koliko im svaka, pa čak i ona mala pomoć, puno znači. Sve je krenulo s pet Općina, ta se brojka sada povećala na 14, a poziv na sudjelovanje je i dalje otvoren i mogu se priključiti sve preostale Općine i drugi koji to žele. Sredstva nisu velika, ali puno znače hrvatskoj zajednici u Vojvodini. Pronašli smo model i način kako organizirano djelovati i veseli nas kada vidimo koliko ovakvi projekti i komunikacija znače Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske - istaknuo je vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić.
Ova inicijativa započela je 2019. s pet Općina, a prošle ih je godine bilo 11. Brojka od 15 ovogodišnjih potpisnika potvrda je da akcija raste, posebice ako se u obzir uzme činjenica da postoje jedinice lokalne samouprave koje su individualno potpisale sporazume i na taj se način također uključile u navedeni program.
- Spoznavši kako žive Hrvati izvan granica Republike Hrvatske, posebno oni na sjeveru Vojvodine, odlučili smo im pomoći na način na koji možemo. Radi se o minornim sredstvima, tisuću eura godišnje. Drago mi je da će se uz pomoć njih riješiti određeni problemi Hrvata u Vojvodini i vidim da idemo u dobrom smjeru - naglasio je načelnik Općine Stari Jankovci Dragan Sudarević rekavši kako tu nije riječ samo o ovim osiguranim sredstvima već i o prekograničnim suradnjama.
U sklopu manifestacije DUNAV FEST VUKOVAR 2023., koja se održava u Vukovaru 22., 23. i 24. lipnja, građani i posjetitelji šetnice uz Dunav tri su dana imali priliku uživati u bogatom i raznovrsnom programu.
I ove se godine, već tradicionalno, zadnjega dana manifestacije održala fišijada – natjecanje u kuhanju fiša. Na natjecanju su sudjelovale 24 ekipe, a nakon što je stručno povjerenstvo odabralo najbolje, proglašeni su pobjednici i uručene su nagrade. Nagrade i priznanja uručio je gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava koji je ovom prilikom istaknuo značaj Dunava za grad i njegove građane.
- Dunav Fest u Vukovaru manifestacija je do koje nam je iznimno stalo, koju zahvaljujući kvalitetnom radu Turističke zajednice grada Vukovara, direktorice Marine Sekulić, kao i djelatnika razvijamo iz godine u godinu, a što je vidljivo po broju okupljenih i ekipa koji sudjeluju. Ovo nam je jako važno jer smo stekli dojam u godinama nakon povratka, a čak i prije rata, kao da se Vukovar sramio Dunava, kao da je bježao od njega, iako je većina nas na Dunavu odrasla, tek u progonstvu smo zapravo shvatili koliko nam je on važan. Nakon povratka u Vukovar, barem kako sam ja na dužnosti gradonačelnika, krenuli smo intenzivno njegovati vezu s rijekom Dunav na kojoj Vukovar živi, diše, na kojoj postoji i po kojoj je poznat, razvijati tu vezu u različitim smjerovima,od šetnica, sportskih i kulturnih manifestacija, izgradnje prekrasnih prostora... Dani Dunava u gradu Vukovaru su trajali tri dana, imali smo natjecanja u pripremanju fiš paprikaša, lovu ribe udicom na plovak, pripremali su se i ostali specijaliteti, suzbio se i broj komaraca dakle svi sastojci, uz rijeku Dunav i velik broj posjetitelja, su tu za jednu prekrasnu manifestaciju - naglasio je gradonačelnik Penava.
Direktorica Turističke zajednice Grada Vukovara Marina Sekulić naglasila je kako je ovogodišnjoj trodnevnoj manifestaciji nazočio velik broj građana i posjetitelja.
- Ovogodišnji Dunav Fest trajao je tri dana, a u sklopu ove manifestacije obilježen je i Međunarodni dan Dunava i to kroz fišijadu na kojoj su sudjelovale 24 ekipe, proglasili smo pobjednike i svi su se lijepo zabavili. Osim toga, održane su i brojne druge aktivnosti vezane uz rijeku Dunav, s obzirom da je upravo rijeka Dunav jedan od kontinentalnih aduta kontinentalnog turizma Istočne Hrvatske, a mi se nalazimo s našom najvećom riječnom lukom upravo na toj rijeci, poželjno je da kreiramo ovakve sadržaje i ovakve događaje i to kontinuirano i radimo. Osim same fišijade, održan je i sajam tradicijskih proizvoda gdje su naši mali proizvođači imali priliku izložiti svoje tradicijske proizvode, bilo je tu za svakoga ponešto. Održani su i Dani otvorenih vrata veslačkoga kluba kao i 15. susret folklornih društva Hrvatskog kulturno-glazbenog društva Dunav – naglasila je Sekulić te pozvala sve da se manifestaciji pridruže i sljedeće godine.
U povodu međunarodnog dana Dunava, a u organizaciji Hrvatskog kulturno-glazbenog društva „Dunav” Vukovar održana je manifestacija „DUNAV SVOME GRADU” – 15. susret folklornih društava u gradu Vukovaru.
U Vukovaru je u subotu održan centralni susret grkokatolika Slavonije i Srijema i izbjeglica iz Ukrajine. U sklopu susreta na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve preminule koji su dali svoj život za Hrvatsku, a bili su grkokatolici s ovoga prostora kao i za stradale u Ukrajini.
Panahidu je na Memorijalnom groblju predvodio Milan Stipić vladika križevački nakon čega je u crkvi Krista Kralja služena i Arhijerejska liturgija.
- Na današnjem susretu okupili su se grkokatolici Hrvati iz Berka, grkokatolici Rusini iz Petrovaca, Mikluševaca i Vukovara, oni iz Gunje, Rajevog sela i grkokatolici Ukrajinci. Susret smo započeli polaganjem vijenaca i molitvom za pokojne gdje smo svi na neki način odali počast za sve poginule kojih je među našim vjernicima i župljanima bilo jako puno. Naša župa izgubila je više od trideset posto svojih vjernika kao žrtve Domovinskog rata i to je zapravo najveći prosjek koji je neka zajednica dala za slobodu Hrvatske. S nama su ovdje i izbjeglice iz ratom pogođene Ukrajine i zajedno se molimo i za njih i njihove žrtve koje su strašne. Ovim susretom želimo Gradu Vukovaru dati na važnosti jer smatramo da je on grad heroj koji je dao veliku žrtvu za slobodu naše domovine. Grad Vukovar poseban je i po svom povijesnom, društvenom, kulturnom i multietničkom sadržaju koje ima – rekao je Milan Stipić vladika križevački te uputio poruku vjernicima.
- Poruka grkokatolicima – budite ustrajni i hrabri, navješćujte živoga Isusa Krista, vjerujte. Budite ponosni što ste dio jedne male, ali vrijedne biskupije u Hrvatskoj – poručio je Stipić.
DRUGI SUSRET U VUKOVARU
Organizator susreta je župnik rajevoselski i vukovarski otac Oleg Zakaljuk, povjerenik za izbjeglice na području Vukovarsko – srijemske županije koji je pojasnio kako je ovo drugi susret u Gradu Vukovaru.
- Ovdje se okupljamo drugi put. Okupljamo se u Vukovaru jer je on tijekom Domovinskog rata dao najviše žrtava i simbol je domovine. On je simbol stradanja, ali i ustajanja. Kako volim reći - poput feniksa iz pepela se ponovno dignuo. Naši Ukrajinci, koji su izbjegli iz Ukrajine, rado dolaze u Vukovar jer dijelimo isti sudbinu. Stoga smo, zajedno s grkokatolicima iz Slavonije i Srijema, odlučili ponovno ovdje napraviti susret i pružiti izbjeglicama podršku te im pokazati kako hrabro ići dalje – rekao je Zakaljuk.
POTPORA ŽUPANIJE I GRADA
Susretu su nazočili i predstavnici Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara. Viši savjetnik za međunarodnu suradnju i EU poslove u Vukovarsko-srijemskoj županiji Krunoslav Srpak rekao je kako Vukovarsko-srijemska županija podržava izbjegle Ukrajince na području cijele naše županije.
- Ispred Vukovarsko-srijemske županije trudimo se dati što veću podršku izbjeglima, pomažemo im da se što bolje snađu. Uz vjeru da će se jednog dana vratiti u svoje domove podržavamo ovakve susrete – naglasio je Srpak.
Zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac naglasio je kako grkokatolici imaju potporu i Grada Vukovara.
- Grad Vukovar ponosan je domaćin ovoga susreta. S grkokatolicima, Ukrajincima i Rusinima dobro surađujemo. Podsjetimo kako smo nedavno otvorili Ukrajinski dom u Vukovaru, veliki projekt, prvi Ukrajinski dom u Republici Hrvatskoj. Želimo im dati zahvalnost i potporu jer su u Domovinskom ratu branili ovu zemlju, to je njihova zemlja, ovo je i njihovo tlo. U Gradu Vukovaru imaju potporu i imat će je i u budućnosti – poručio je Sušac.
Susret je završen obilaskom Vukovarskog vodotornja i Memorijalnog centra Domovinskog rata.
U organizaciji Franjevačkog samostana Vukovar, a u suorganizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – područni centar Vukovar, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog instituta za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te Državnog arhiva u Vukovar, u Pastoralnom centru sv. Bone u tijeku je znanstveni skup "300 godina franjevačke crkve u Vukovaru (1723.-2023.) koji je okupio veliki broj znanstvenika i stručnjaka.
Na skupu će svoje radove prezentirati ukupno 27 sudionika iz različitih znanstvenih, visokoobrazovnih, kulturnih i crkvenih institucija i ustanova, a prezentirat će ukupno 22 teme, strukturirane u 2 uvodna predavanja i 4 sjednice.
- Za znanstveni skup pripremljen je sadržajan i vrijedan program koji ulazi u duboku povijest, od samih početaka, dolazaka franjevaca u Vukovar, nakon odlaska Osmanlija 1687. godine pa sve do danas. Obuhvatili smo dugu povijest od 300 godina. Naglasak je stavljen na vrijeme Domovinskog rata, što je zasigurno bilo nateže razdoblje u vukovarskoj povijesti, kada su svi zajedno i duhovna lica i hrabri branitelji odigrali važnu ulogu za cijelu našu domovinu i to je nešto što moramo uvijek čuvati u našoj baštini. Kroz dugi niz godina djelovanja franjevaca, htjeli smo istaknuti vrijeme baroka kao i vrijeme prosvjete kada se u samostanu održavao visoki filozofski i teološki studij. 19. stoljeće znamenito je po tome što su upravo franjevci bili ti koji su započeli sa stvaranjem modernog jezika. I 20. stoljeće je imalo svojih težina, u njemu su se odvila tri velika rata - Prvi i Drugi svjetski i Domovinski rat gdje su franjevci uvijek bili na svojemu mjestu, nikada nisu napuštali samostan, a i kada su morali otići, 18. studenoga 1991. godine, opet su se vratili i ponovno žive u simbiozi s građanima grada Vukovara. Ovo je za nas vrlo značajna obljetnica, obuhvaća dug period i velik sadržaj - naglasio je župnik župe sv. Filipa i Jakova fra Ivica Jagodić.
POVIJEST FRANJEVACA
Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i predsjednik programsko organizacijskog odbora skupa pojasnio je kako je ovaj znanstveni skup nastavak znanstvenog skupa održanog 2020. godine pod nazivom „Franjevci u Vukovaru”.
- Na današnji dan prije 300 godina blagoslovljen je, posvećen i položen kamen temeljac Crkve sv. Filipa i Jakova apostola u Vukovaru. Želeći obilježiti tu veliku obljetnicu, značajnu za franjevačku prisutnost na ovim prostorima, za povijest Vukovara, za Katoličku Crkvu u ovome kraju, organizirali smo znanstveni skup na kojemu sudjeluje 27 uglednih znanstvenika i stručnjaka koji će iz različitih motrišta, od povijesti, demografije, teologije... procijeniti i ocijeniti tri stoljeća franjevačke prisutnosti na ovim prostorima. Ovaj je skup nadogradnja znanstvenoga skupa kojega smo organizirali u pandemijskoj 2020. godini koji je bio naslovljen Franjevci u Vukovaru gdje smo više pažnje posvetili sakralnom i kulturnom blagu. Na ovome se skupu više razmatra povijesni kontekst uspostavi osnivanja franjevačkog samostana u Vukovaru, njegova djelovanja kroz mnoga stoljeća, a govorit ćemo i o demografiji u Vukovaru u kontekstu župske statistike, značajnim ličnostima i osobama, franjevcima koji su djelovali na ovome prostoru. Vjerujemo da ćemo s ovoga skupa, kada objavimo zbornik radova, dobiti jednu vrlo značajnu bibliografiju franjevačke prisutnosti u Vukovaru koja je iznimno važna i za franjevački red, ali je možda još i važnija za povijest Vukovara i Vukovaraca – rekao je Živić pojašnjavajući kako bi zbornik svjetlo dana trebao ugledati 2024. godine.
SURADNJA S DRŽAVNIM ARHIVOM VUKOVAR
Petar Elez, ravnatelj državnog arhiva u Vukovaru istaknuo je kako je suradnja s Franjevačkim samostanom Vukovar višegodišnja, a skup je samo nastavak iste.
- Ovo je zapravo nastavak vrlo dobre, konkretne suradnje Arhiva s ostalim ustanovama, a napose s Franjevačkim samostanom Vukovar. Ta suradnja vidljiva je već dulje vrijeme, a najznačajnija je bila Kronika franjevačkog samostana. Sada, u kontekstu 300 godišnjice prisustva franjevaca u Vukovaru i velikog obola kojeg su dali, prvo pastoralu u vjerničkom, duhovnom životu, a zatim i u znanstvenom, teološkom smislu i uopće kao jedna duhovna snaga našega grada i Vukovarsko-srijemske županije, mi ovim skupom nastojimo popratiti njihovo djelovanje u smislu pregleda jednog konteksta vremena u kojem su oni započeli i djelovali. Kroz, u prvom redu povijesne teme, ali i demografske, sociološke... popratiti njihovo djelovanje s više aspekata, rasvijetliti iz više kutova kako bi se osvijestilo koliko su franjevci i zašto važni za naš grad – naglasio je Elez.
Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest naglasio je kako je čast biti suorganizator ovoga skupa.
- Hrvatski institut za povijest, naša podružnica za Slavoniju, Srijem i Baranju u Slavonskom Brodu od početka je suorganizator ovoga skupa, što nam je čast jer se mi ponajprije bavimo poviješću ovoga područja. S obzirom da je crkva u Slavoniji, a franjevci posebno, bitan čimbenik povijesti ovoga kraja, zapravo bih rekao da su vukovarski franjevci srce i duša ovoga grada, kroz cijelu njegovu povijest, naročito u zadnjim, najtežim godinama vukovarske povijesti, smatrali smo da je neophodno da što više naših znanstvenika sudjeluje u ovome skupu, da doprinesu svojim znanjem i istraživanjima, da bolje upoznamo ne samo povijest ovoga samostana već i povijest cijeloga Vukovara i ovoga kraja. Sve kako bi naše buduće mlade generacije bolje poznavale svoju prošlost, iz nje učili, iz nje izvlačili pouke. No, naglašavam, ne smijemo živjeti u prošlosti, nego učiti iz nje i nadajmo se da će to što učimo biti pozitivno, da se povijest neće zlorabiti i da se iz nje neće stvoriti loša budućnost.
UTJECAJ FRANJEVACA
Znanstvenom skupu su uz brojne znanstvenike i stručnjake nazočili i zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Josip Paloš.
- Tristo godina franjevaca i tristo godina franjevačke crkve u Vukovaru, uistinu jedan podatak koji govori o snažnom utjecaju franjevaca na području grada Vukovara i puno šire. Kroz povijest franjevci su dali uistinu veliki obol u očuvanju kulturnog, ali i vjerskog života Vukovara. Ono što je bitno i zašto dajemo potporu ovakvim skupovima je to što će nakon izdavanja zbornika, kroz znanstveni pristup, cijela povijest franjevaca i naše crkve sv. Filipa i Jakova postaje trajno uklesana za buduće generacije, za sigurnost da se povijest ne iskrivljuje jer moramo znati tko je Vukovar gurao naprijed, a franjevci su sigurno bili jedni od tih – naglasio je zamjenik Sušac.
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
- Za vukovarske poduzetnike i ove godine osigurana bespovratna sredstva,
- Ministar Šime Erlić u posjetu Vukovarsko-srijemskoj županiji,
- U HGK – Županijskoj komori Vukovar održana sjednica Strukovne grupe poljoprivrede i prehrambene industrije,
- U tijeku Dunav Fest 2023..
Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
Otvorenjem Sajma tradicijskih proizvoda u četvrtak je započeo Dunav Fest 2023. manifestacija koja se održava duž šetnice uz Dunav u Vukovaru. Manifestacija je ovo posvećena Dunavu, a u sklopu nje građani i svi posjetitelji Vukovara mogu uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi, bogatom raznovrsnom programu i aktivnostima za sve uzraste, fišijadi, susretu folklornih društava te brojnim koncertima.
Osim Sajma tradicijskih proizvoda posjetitelji su u četvrtak mogli pogledati filmove iz serijala Vučedolske tajne, nastupu bubnjarskog benda RitmOs iz Osijeka te besplatnoj podjeli kobasica i burgera od ribe.
- Riječ je o manifestaciji koju Turistička zajednica Grada Vukovara već dugi niz godina organizira. Manifestaciju smo započeli Sajmom tradicijskih proizvoda čiji će izlagači ovdje biti sva tri dana, pogledali smo dva sjajna filma iz serijala Vučedolske tajne, performansu Plamigo Arts-a i bubnjarskoga benda iz Osijeka. Danas, u petak, uz sajam nas očekuje priprema šarana na rašljama i bijele ribe za sve posjetitelje, dani otvorenih vrata Veslačkog kluba Vukovar te od 21 sat koncert Tamburaškog sastava Slavonski dukati – pojasnila je direktorica Turističke zajednice Grada Vukovara Marina Sekulić.
Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Vukovara Josip Paloš pozvao je sve da se pridruže manifestaciji.
- Nastojali smo Dane Dunava podići na višu razinu stoga smo osmislili manifestaciju Dunav Fest. Prošle je godine manifestacija trajala dva dana dok je ove godine njezino trajanje produženo i traje tri dana - 22., 23. i 24. lipnja. Vjerujem da će građani uživati u bogatom programu koji je osmišljen – naglasio je Paloš.
