Cilj je povezati tehničke udruge i školstvo te mladima približiti različita područja tehnike
Djeca i mladi dobit će prostor za robotiku, elektroniku i praktično učenje, a škole, udruge i pojedinci povezivat će znanja i iskustva te poticati tehničko stvaralaštvo.
Od ideje koja se u Vukovaru razvijala godinama do konkretne inicijative koja bi trebala otvoriti nove mogućnosti za djecu i mlade, grad na Dunavu dobiva Zajednicu tehničke kulture. Njezino osnivanje prilika je za povezivanje ljudi, znanja i iskustava, ali i za stvaranje prostora u kojem će učenici svoje ideje moći pretvarati u konkretne proizvode, projekte i praktične vještine.
Iza inicijative stoji i dugogodišnje iskustvo u obrazovanju i tehničkom stvaralaštvu. Jedan od njezinih najaktivnijih zagovornika je Joza Mihaljev, umirovljeni profesor tehničke kulture i fizike te bivši ravnatelj Osnovne škole Antuna Bauera u Vukovaru, koji će u novoj zajednici obnašati dužnost tajnika, a koji je gostovao u jutarnjem showu „Tko rano rani?” kod Mire i Robija.
Kako ističe, ideja o osnivanju Zajednice tehničke kulture u Vukovaru nije nastala preko noći. O njezinoj se potrebi razgovaralo još prije desetak do petnaest godina, kada je pokušao potaknuti osnivanje vukovarske zajednice i iskoristiti postojeću infrastrukturu. Tada inicijativa nije ostvarena zbog imovinskopravnog statusa zgrade Doma tehnike na Dunavu u Borovu naselju.
Novi poticaj stigao je iz Hrvatske zajednice tehničke kulture u Zagrebu, čiji su predstavnici ponudili pomoć u pripremi dokumentacije i osnivanju gradske organizacije. Posebno je značajno što se to događa u godini u kojoj Hrvatska zajednica tehničke kulture obilježava 80 godina postojanja.
Tehnička kultura za djecu i mlade: Znanje kroz praktičan rad
Osnovna zamisao nove zajednice jest djeci i mladima ponuditi dodatne mogućnosti za učenje, istraživanje i praktičan rad, osobito u područjima koja zahtijevaju kreativnost, tehničko razmišljanje i primjenu stečenih znanja. Početni naglasak bit će na učenicima od petog do osmog razreda osnovne škole, no vrata će biti otvorena i srednjoškolcima.
Mihaljev smatra kako upravo praktičan rad predstavlja jednu od najvećih vrijednosti tehničke kulture. Nije dovoljno samo usvojiti teorijska znanja ili naučiti koristiti digitalne uređaje. Važno je razumjeti kako stvari funkcioniraju, razvijati vještine i naučiti nešto izraditi vlastitim rukama.
– Ono što nas posebno zanima jesu praktične vještine, rad rukama i gotov proizvod koji će djeca imati u svojim rukama. Važno je da mogu reći: „Vidi, to sam ja napravio!” – ističe Mihaljev.
Takav pristup, smatra, ima i važnu odgojnu i obrazovnu dimenziju. Učenici kroz tehničko stvaralaštvo razvijaju strpljenje, preciznost, kreativnost, sposobnost rješavanja problema i suradnju. Istodobno mogu otkriti vlastite interese i lakše prepoznati područje kojim bi se željeli baviti u budućnosti, od elektrotehnike i strojarstva do fotografije, prometne tehnike i robotike.
Posebnu važnost pritom ima individualizirani pristup. Dok se u redovitoj nastavi tehničke kulture radi s razrednim skupinama od dvadesetak ili više učenika, u budućim radionicama zajednice planiraju se manje skupine, od pet do šest, najviše deset polaznika. Time bi se omogućilo više neposrednog rada, praktičnih vježbi i osobnog usmjeravanja.
Robotika, elektronika i rad s alatima
Suvremene tehnologije, programiranje, elektronika, robotika i umjetna inteligencija svakako će imati svoje mjesto u aktivnostima Zajednice tehničke kulture. Međutim, Mihaljev upozorava da digitalna pismenost ne bi smjela ostati samo na korištenju računala i pametnih telefona. Tehnologiju treba razumjeti, istraživati i primjenjivati, a pritom ne zanemariti klasične tehničke vještine.
– Ne želimo zanemariti ni mobitele, ni računala, ni umjetnu inteligenciju. Sve to ima svoje mjesto, ali na kraju mora biti i rada rukama, rada s alatima i priborom. Dijete mora uzeti odvijač, čekić, škare za lim ili bušilicu. Mora naučiti raditi s alatom – objašnjava.
Upravo bi povezivanje digitalnih znanja i praktičnog stvaralaštva trebalo biti jedna od prepoznatljivih vrijednosti budućih programa. Od osmišljavanja i planiranja do izrade gotovog proizvoda, učenici bi prolazili cijeli proces stvaranja, upoznajući pritom različite tehničke discipline i mogućnosti njihove primjene.
Mihaljev pritom naglašava kako se interes za određeno područje ne može prepoznati i razviti preko noći. Riječ je o procesu koji počinje u nižim razredima predmetne nastave, a postupno se oblikuje kroz slobodne aktivnosti, radionice i natjecanja. Nastavnici u tome imaju posebno važnu ulogu jer upravo oni mogu prepoznati učenike koji pokazuju izražen interes za tehniku, graditeljstvo, maketarstvo, fotografiju ili robotiku te ih potaknuti na daljnje usavršavanje.
Njegovo dugogodišnje nastavničko iskustvo potvrđuje koliko takav rad može biti važan za budućnost učenika. Tijekom rada u Osnovnoj školi Antuna Bauera osam je puta sudjelovao na državnim natjecanjima iz tehničke kulture, a posebno pamti uspjeh iz 2008. godine, kada je učenik te škole osvojio prvo mjesto u Republici Hrvatskoj u području graditeljstva. Škola je tijekom njegova ravnateljskog mandata deset godina bila domaćin županijskog natjecanja iz tehničke kulture.
Neki od učenika koji su sudjelovali u tim aktivnostima poslije su nastavili obrazovanje i profesionalni put u tehničkim zanimanjima, što je za njega dodatna potvrda vrijednosti izvannastavnog rada.
Novi prostor za tehničko stvaralaštvo i suradnju
Važan preduvjet za početak rada Zajednice tehničke kulture jest prostor u Borovu naselju, za što je potporu pružio grad Vukovar. Prema Mihaljevljevim riječima, riječ je o prostoru s dvije veće prostorije namijenjene radionicama, dodatnim prostorom za manje sekcije, sanitarnim čvorom i dvorištem. Takvi uvjeti trebali bi omogućiti organizaciju različitih aktivnosti i kvalitetniji rad s manjim skupinama polaznika.
Zajednica će okupljati postojeće organizacije, ali i pojedince zainteresirane za razvoj tehničke kulture. U početnoj fazi uključeni su Astronomsko društvo Vukovar pri Gimnaziji Vukovar i Aero-klub Borovo naselje te INOVA – Centar za društveni razvoj, istraživanje i inovacije. Priključivanje je najavio i Foto-klub grada Vukovara nakon završetka postupka preregistracije.
Važnu ulogu u radu trebali bi imati i učitelji tehničke kulture iz vukovarskih osnovnih škola, kojih, prema Mihaljevljevim procjenama, ima desetak. Među njima su i nastavnici koji već imaju iskustva u organiziranju radionica, natjecanja i drugih aktivnosti za učenike.
Članstvo će biti organizirano u tri kategorije – redovite, podupiruće i počasne članove. Time se želi omogućiti uključivanje različitih sudionika, od onih koji će neposredno sudjelovati u radu zajednice do pojedinaca i organizacija koji svojim iskustvom, znanjem ili potporom mogu pridonijeti njezinu razvoju.
Dugoročan cilj nije samo organiziranje radionica nego i stvaranje prepoznatljivog mjesta tehničkog stvaralaštva u Vukovaru, uz mogućnost organiziranja županijskih i državnih natjecanja. Mihaljev se nada da bi grad u budućnosti ponovno mogao biti domaćin i državnog natjecanja iz tehničke kulture, za što je ranije postojala prilika, ali se od nje moralo odustati zbog nedostatnih smještajnih kapaciteta.
Kao primjer dobre prakse ističe Zajednicu tehničke kulture u Osijeku, čiji je rad godinama pratio i koja mu je bila poticaj za sličnu inicijativu u Vukovaru.
Osnivačka skupština Zajednice tehničke kulture grada Vukovara najavljena je za danas u 19 sati u Hotelu Lav. Na nju su pozvani ravnatelji škola, učitelji tehničke kulture, udruge, pojedinci i svi zainteresirani za uključivanje u budući rad.
Jer cilj ove zajednice nije samo približiti djeci tehniku kao školski predmet, nego im omogućiti da istražuju, stvaraju, griješe, uče i na kraju s ponosom pokažu ono što su sami napravili. Upravo u tome leži njezin najveći potencijal, u povezivanju znanja i praktičnog iskustva te stvaranju temelja za nove generacije mladih ljudi koji neće biti samo korisnici tehnologije, nego i njezini stvaratelji.
SNIMKU gostovanja Joze Mihaljeva u jutarnjem showu „Tko rano rani?” poslušajte u playeru ispod članka.
