Tako će hrvatski građani koji putem interneta kupuju robu primjerice iz Kine, SAD-a ili Velike Britanije i za sve male pošiljke, vrijednosti do 22 eura odnosno 160 kuna, od početka srpnja plaćati PDV po stopi od 25%.
U posljednje vrijeme najviše je zanimanja javnosti izazvao upravo posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih zemalja odnosno posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz. Riječ je pritom o prodaji dobara na daljinu, uvezenih iz trećih područja koja se odnose na krajnje, pojedinačne kupce, a ne odnosi se na isporuke poreznim obveznicima (pravne i fizičke osobe) upisanim u registar obveznika PDV-a te male porezne obveznike koji su prešli prag stjecanja i slično. Naime, građani će od 1. srpnja plaćati PDV koji će ili već biti uračunat u cijenu ili će ga platiti prilikom preuzimanja pošti ili kurirskoj službi.
No, za takve će se pošiljke primjenjivati posebni postupak – IOSS eng. Import One Stop Shop), koji obuhvaća samo dobra u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135 kuna, osim dobara koja podliježu trošarinama. Porezni obveznik koji odabere primjenu tog posebnog postupka ili njegov posrednik mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u okviru posebnog postupka, a Porezna mu dodjeljuje tzv. IOSS identifikacijski broj. Primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem svoje internet stranice prodaje dobra koja iz SAD-a u pošiljkama vrijednosti do 1.135 kuna dolaze izravno kupcima u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj. Ako odabere primjenu IOSS-a, prilikom prodaje zaračunava PDV po stopi koja se primjenjuje u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj, uključuje zaračunati PDV u prodajnu cijenu, naplaćuje ga od kupca te putem IOSS-a prijavljuje i plaća PDV za te isporuke na jednom mjestu, pojasnili su iz Porezne uprave.
No, u slučaju kada se ne primjenjuje IOSS, za uvoz dobara čija vrijednost nije veća od 1.135 kuna, primjenjivat će se posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz. Taj postupak može primjenjivati osoba koja prijavljuje dobra Carinskoj upravi za račun osobe kojoj su dobra namijenjena, primjerice Hrvatska pošta, kurirske službe. Za plaćanje PDV-a odgovorna je osoba kojoj su dobra namijenjena pa će od te osobe pošta ili kurirska služba naplatiti PDV po stopi od 25 posto. I taj postupak poreznici ilustriraju primjerom. Tako primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem portala iz Austrije prodaje dobra koja iz Kine u pošiljkama vrijednosti do 1.135 kuna dolaze izravno kupcima u Hrvatsku. Portal iz Austrije omogućuje prodaju dobara te se smatra isporučiteljom, međutim nije se prijavio za primjenu IOSS-a. Pošiljka pristiže u poštanski ured u Zagrebu te Hrvatska pošta prijavljuje dobra Carinskoj upravi. Kupac plaća PDV pri uvozu po stopi od 25 posto. Ako kupac preuzme pošiljku, plaća PDV Hrvatskoj pošti koja ga s PDV-om naplaćenim u okviru ovog posebnog postupka prijavljuje u mjesečnoj prijavi i uplaćuje u državni proračun, objašnjavaju iz Porezne uprave.
