-Želimo ukazati da je Domovinski rat jedna vrsta revolucije, nešto veliko jer nakon devet stoljeća imamo svoju državu – istaknuo je Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
Doc. dr. sc. Stjepan Šterc, voditelj Studija demografije hrvatskog iseljeništva i predstojnik Odjela za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija govorio je o Hrvatskom putu od ratne pobjede do mirnodopskog prekrivanja istine.
-Govorit ću o tome što se dogodilo početkom devedesetih godina u Hrvatskoj pa i u Vukovaru. Vukovar je bio strateški centar napada na Hrvatsku i on je to i danas suptilnijim metodama gotovo u obliku specijalnog rata, posebice vezano uz demografsku problematiku što se najbolje vidi na izborima gdje kao glasačko tijelo sudjeluju i ljudi koji nisu stalni stanovnici Hrvatske po definiciju Eurostata. Nemojmo zaboravit da su nakon popisa iz 2011. godine, pokrenuli zahtjev za uvođenjem dva pisma na temelju fiktivnog stanovništva. To je opće poznato, mi demografi to stalno tvrdimo i to se mora konačno riješiti, poručio je doc. dr. sc. Šterc dodajući kako, prema procjenama, u Vukovaru ima preko 5.000 fiktivnih stanovnika.
Sociolog Renato Matić s Fakulteta hrvatskih studija govorio je o Vukovaru 91. kao simbolu tri desetljeća kasnije.
- Govorit ću o tome kako mlade generacije gledaju, kako su poučavane i kakvu su sebi stvorile sliku o događajima tijekom Domovinskoga rata. Napravio sam kraći intervju sa studentima Sveučilišta i njihov je zajednički stav da o tome u osnovnoj i srednjoj školi nisu učili dovoljno i na način koji bi im približio što se to uistinu događalo. Zajednički je zaključak da treba poučavati objektivno i izvan svakog ideologijskog okvira jer on banalizira činjenice koje su same po sebi bile strašne i u tom smislu svi ocjenjuju da je to pitanje identiteta – naglašava prof. dr. sc.Matić.
S ovoga skupa iduće će godine biti objavljen zbornik, najavio je doc.dr.sc. Krešimir Bušić.
