Robert Rac
Hrvatska Vlada bi na sjednici u Vukovaru trebala donijeti više odluka kojima je zajednički nazivnik potpora Banskih dvora i ministarstava gradu Vukovaru, uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.
Na sutrašnjoj sjednici Vlade, koja će se u 15 sati održati u Dvorcu Eltz povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, donijet će se odluka o sufinanciranju obnove vukovarskog vodotornja, doznaje Jutarnji list neslužbeno iz Banskih dvora nakon danas održanog užeg kabineta Vlade.
Nijemi svjedok stravičnog rata i terora nad Hrvatima u Vukovaru je masovna grobnica na Novom groblju, danas Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata koji se nalazi na istočnom prilazu gradu.
Vukovarci su pokazali da je ljubav pobjedila mržnju!
Vukovarski je franjevački samostan s velikom samostanskom, ujedno i župnom crkvom sv. Filipa i Jakova, smješten na visokoj zaravni uz Dunav, pri vrhu Šlezije (Gajeva ul.), i na početku Šamca kao najstarijeg dijela grada.
Temeljni kamen crkve, posvećene apostolima sv. Filipu i Jakovu, i samostana na visokom, slikovitom položaju, iznad Dunava, koji je ostao simbolom i dominantnom točkom samoga grada tijekom stoljeća, postavljen je već 1723. godine, a crkva je izgrađena za deset godina i 1733. posvećena, te tijekom daljnjih godina dograđivana. Samostan je dovršen 1736. godine.
Samostan i crkva tipični su primjeri „marijaterezijanskog baroka“ koji je u kontinentalnoj Hrvatskoj utisnuo osebujan biljeg i naseljima i krajoliku.
Samostan s crkvom u svome monumentalnome arhitektonskom habitusu stoljećima je čuvao neprocjenjivo umjetničko i kulturno blago, posjedovao je vrlo vrijedan inventar, te bogatu knjižnicu s rijetkim izdanjima kao i malu galeriju slika. Po kompleksnosti i cjelovitosti baštine svrstan je među najvrjednije spomeničke sklopove kontinentalne Hrvatske. Registriran je kao spomenik kulture visoke A (I) kategorije (ROS – nepokr. Sakr. spom.: reg. br. 106, dos. 125).
Temeljni kamen za samostan i crkvu postavljen je svečano 23. lipnja 1723. godine. Samostan je s prvim katom dovršen 1736., a posve dovršen s drugim katom 1756. godine po meštru Karlu iz Osijeka.
Crkva je dovršena za 10 godina, s tim da je kasnije preuređivana i dograđivana. Svoj konačni oblik vukovarski je franjevački samostan sa crkvom sv. Filipa i Jakova dobio po arhitektu Richardu Jordanu iz Beča, nakon velike historicističke obnove i proširenja crkve (1896. – 1897.). Tom dogradnjom vukovarska crkva, sa 58 metara dužine, postaje, odmah iza zagrebačke i đakovačke katedrale, treća crkva po dužini u Hrvatskoj.
Staru jednobrodnu građevinu (dugu 28 m), natkrivenu malo spljoštenim bačvastim svodom sa susvodnicama Jordan je produžio za 24 m, natkrivši taj novi dio sa tri kupolasta svodna polja na pojasnicima. Na novom dijelu, crkvu je i proširio sa dva bočna broda („kapele“), sugerirajući transept i točku križišta uporabom nadvišenoga kupolastog svoda. Ideju križišta Jordan je snažno naglasio u vanjskoj silueti crkve, ugrađujući u jednostavni dvostrešni kroz komplicirano šatorasto krovište s piramidalnim završetkom. Sve to Jordan je zaključio novim polukružnim svetištem (dubine 5,78), pa se vukovarska franjevačka crkva svojom nevjerojatnom izduženošću (…) i dužinom od 58 m svrstala među najveće hrvatske crkve. R. Jordan je nadahnuće za obnovu potražio u baroknom izvorniku.
Nadahnut općim baroknim ugođajem grada i Eltzova dvorca, manju je baroknu crkvu povećao odvojivši središnji brod od pobočnih prostranih „kapela“ sustavom stubova. Iz vremena Jordanove adaptacije su i bočna proširenja galerije kora, te novi ulaz u kriptu ispod kora. Zamašne građevinske radove solidno je izveo vukovarski građevni poduzetnik Vilim Philipp.
Taj impresivni sklop, kao najmarkantnija građevina baroknog Vukovara, izazvao je pažnju onovremenih putopisaca (…) I samostan i crkva zidani su izrazito masivno od čvrsto pečene opeke iz vukovarske ciglane, debelih je zidova i teške tektoničke strukture.
U Domovinskom ratu, koji je Hrvatska vodila u obrani od velikosrpske agresije, Vukovar je teško stradao. U tijeku bestijalnih napada na Vukovar, na crkvu i samostan palo je više od 3.000 raznih granata i projektila. Nakon oslobodilačke operacije „Oluja“ (kolovoz 1995.) i Daytonskog sporazuma (studeni 1995.) srpski agresori, povlačeći se iz okupiranog Vukovara, htjeli su iza sebe ostaviti još veću pustoš. Naumili su crkvu 1996. godine sravniti sa zemljom, izbušivši 22 minske rupe u njezinim zidovima i stupovima. Te zloćudne namjere u posljednji je trenutak uspio zaustaviti, tadašnji privremeni upravitelj okupiranog istočnog dijela Hrvatske američki general J. P. Klein, poslavši UN-ove trupe u vukovarsku crkvu.
U potpunom okruženju od kolovoza do studenoga 1991. godine grad je potpuno razoren, poginuli su brojni branitelji i civili, a preživjelo je hrvatsko stanovništvo prognano iz svojih domova. Vukovarska crkva i samostan pretrpjeli su razaranje i odnošenje većeg dijela umjetničkog inventara izvan Republike Hrvatske. No, zahvaljujući franjevcima, koji su do posljednjega dana ostali u Vukovaru, predvođeni gvardijanom, fra Branimirom Kosecom, sačuvan je i dio samostanskog blaga i sakralnog inventara crkve.
Kompleks Franjevačkog samostana sa crkvom sv. Filipa i Jakova jedan je od najsnažnijih povijesnih simbola hrvatskog identiteta Vukovara, i stoga su razlozi njegove obnove mnogo složeniji od puke želje za revitalizacijom spomeničke baštine, kao i od razumljive funkcionalne potrebe vjerničke zajednice da u Vukovaru ima dostojan sakralni prostor. Bit će to, naime, obnova jednoga od najvažnijih elemenata naše kolektivne memorije i dokaz da smo se unatoč svemu – vratili.
Župna crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru smjestila se poput snažne tvrđave na brijegu kraj Dunava. Malo po strani od gradske buke i prometa, a opet u samome središtu grada. Slijeva je spojena s velikim franjevačkim samostanom koji s njom tvori karakteristični kvadrat s kipom sv. Antuna u sredini. Kad stupiš unutra, u onom golemom prostoru obuzme te osjećaj malenosti i Božje veličine, ali i mira, i sabranosti. To je hodočasnička kuća Vukovaraca. Tu su krštene mnoge generacije i danas primamo Božje oproštenje, hranimo se Kruhom života, slušamo Božju riječ, primamo sakramente (…) Sav je ovaj prostor na neki način ispunjen nebrojenim uzdasima, molitvama za pomoć u nedaćama života, kliktajima blagdanskih radosti, iskazima istinske pobožnosti i skrušenosti.
Što je ta crkva zapravo značila, što još uvijek znači, doživjeli su Vukovarci za vrijeme nedavne agresije na našu Domovinu (…) Sasvim je sigurno da Vukovarci pate zbog izgubljenog, razorenog rodnoga doma, ali ta je bol puno manja i ne može se usporediti s patnjom zbog razorene Božje, naše kuće, kuće generacija, kuće djece Božje. No, ona je sagrađena i popravljena, ona je opet duhovni dom Vukovaraca, ona će opet biti obnovljena u svjetlu stare slave. Da su u potrazi za vjerom u bolje sutra, mirom napaćene duše i snagom za oprost stanovnici ovoga grada došli do svoga cilja, pokazuje opet ispunjeni duhovni dom Vukovaraca – crkva sv. Filipa i Jakova.
Duhovnu misao pripremio je fra Ivica Jagodić.
U Vukovaru se vojska potrošene povijesti sukobila s vječnošću u čovjeku: s ljubavlju i slobodom.
U Rovinju je pod nazivom „Programirajmo svoju budućnost“ održana 18. CARNetova korisnička konferencija CUC 2016. Program je kroz tri dana održavanja konferencije za skoro 1000 prijavljenih sudionika donio dva pozvana predavanja, više od 30 radionica, 70 interaktivnih prezentacija, brojne radove i demonstracije te predstavljanja CARNeta i njegovih partnera. Tijekom sva tri dana sudionici konferencije mogli su pratiti predavanja i sudjelovati u radionicama iz segmenta e-Škole „Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)“ kojima pripada i Gimnazija Vukovar.
Ovogodišnja CARNetova korisnička konferencija otvorena je predavanjem gospodina BradleyTippa iz Microsoftovog World Wide EducationIndustry Grouppod nazivom “Technology Challenges for 21st CenturyEducation” a naglasak je bio na ulozi tehnologije u obrazovanju te o trendovima koji mijenjaju način na koji se učenje isporučuje i prima od strane nastavnika i učenika.
Prvi dan obilježila je prezentacija projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)” i primjeri dobre prakse vezani za projekt te četiri radionice, pet serija interaktivnih izlaganja, dvije sesije konferencijskih radova, sys.trek predavanja i niz raznolikih događanja.
Drugi dan CARNetove korisničke konferencije CUC obilježen je vrlo raznolikim i atraktivnim temama radionica, predavanjima iz segmenta e-Škola, pozvanim predavanjem na temu STEM edukacija i koliko rano s njima početi, predavača Korada Korlevića iz Astronomskog društva Višnjan, zanimljivih prezentacija radova i interaktivnih izlaganja te sys.trek predavanja i radionice.
Drugi dan CUC-a za Gimnaziju Vukovar bio je izuzetno važan jer su profesorice Sanja Pavlović Šijanović i Kristina Kristek imale zadatak u prijepodnevnom terminu predstaviti konferencijski rad u sklopu teme Interaktivno učenje i razigrana nastava, pod nazivom Mala riznica online aplikacija.
Predavačice bile i profesorice vukovarske Gimnazije
- Ovim radom pokazali smo kako su online aplikacije edukativne, korisne u obrazovanju te primjenjive u učenju kako kod učenika za usvajanje, sistematizaciju i ponavljanje gradiva tako i kod nastavnika kako bi na zabavniji način prilagodili, predstavili i objasnili nastavne sadržaje. Predstavljeni online alati olakšavaju razmjenu ideja, nastavnih sadržaja te međusobnu komunikaciju što u konačnici pridonosi boljem snalaženju u daljnjem obrazovanju i radu te u izazovima i mogućnostima koje donosi razvoj novih tehnologija. Ujedno, pomoću njih, moguće je ostvariti određeni vid e-učenja, gdje sadržajima pristupamo individualno bez prostornog i vremenskog ograničenja. Korisni su u proširenju metodičkih alata jer se temelje na principima stvaralaštva, komunikacije, suradnje i dijeljenja pri čemu je učenik korisnički orijentiran. Učenik je i kreator i korisnik koji slobodno i otvoreno iskazuje svoju umješnost, maštovitost, domišljatost ali i odgovornost u radu služeći se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom - rekla je Sanja Pavlović Šijanović.
Pavlović Šijanović je objasnila kako su Predstavili nekoliko jednostavnih aplikacija, nekih više, nekih manje poznatih jer iz vlastitog iskustva znaju da će njihova primjena i dinamična izmjena olakšati proces učenja, a znanje i sadržaji ostat će trajno primjenjivi.
- Uporaba online aplikacija pridonosi izgradnji i usavršavanju znanja, vještina i stavova u području stvaralaštva i inovativnosti u digitalnom okružju, a pri tom učenici ovladavaju tehnikama kojima mogu stvarati, preoblikovati, kreativno se izražavati i rješavati problemske situacije, ali i znati zaštiti svoje vlasništvo. Svaki alat potkrijepili smo učeničkim uradcima. Najveća vrijednost ovog rada upravo i jeste u tome što su svi navedeni alati primijenjeni u nastavi i za nastavu te što su učenici aktivni kreatori sadržaja u svima njima - ispričala je profesorica Kristina Kristek.
- Isti dan, u poslijepodnevnom terminu održale smo interaktivno izlaganje pod nazivom Projekt gimnazije Vukovar- Tehnologija budućnosti za školu budućnosti – od ideje do realizacije.
Interaktivnim izlaganjem predstavili smo školski projekt te sve izazove s kojima smo se susreli u njegovoj realizaciji kao i rezultate koje smo ostvarili. Kratki rezime izlaganja: Spoznaja da ćemo biti jedna od 150 e-škola potakla nas je na izradu projekta „Tehnologija budućnosti za školu budućnosti“ i apliciranje na HT-ov natječaj pod nazivom „Zajedno smo jači“ u kategoriji „Tehnologija i komunikacija“. Projektom smo osvojili 1. mjesto i iznos od 90.000 kuna za realizaciju projekta - rekla je Pavlović - Šijanović.
Daljnji napredak Gimnazije Vukovar
- Dobiveni iznos iskoristili smo za kupovinu 43 prijenosna računala te opremanje učionica matematike, fizike i kemije s opremom koja je uključivala bijele ploče i projekcijsko platno. U sklopu projekta osmislili smoradionicu kojom smo opravdali sve one pozitivne stavove koje smo zagovarali o tome kako je IKT u nastavi nešto što i nama i učenicima može samo učiniti učenje i podučavanje zanimljivijim i produktivnijim - objasnio je ravnatelj Gimnazije Vukovar Davor Šijanović.
- Kao uvod u radionicu, odlučili smo upoznati kolege s projektom e-škole, opremom koju ćemo dobiti te sve aktivnosti i rezultate koji se žele ostvariti u projektu e-škole. Nakon toga predstavili smo neke jednostavne aplikacije koje mogu svi koristiti u svom predmetu, ali uz konkretan primjer učeničkog rada izvedenog pomoću aplikacije. Nastavnici su tijekom radionice radili na svojim prijenosnim računalima koji su kupljeni iz ovog projekta. Otvarala su nam se brojna pitanja o tome što ljudi zaista misle o upotrebi ovih alata u nastavi i ako imaju negativan stav o tome zašto je tomu tako. Zato smo se odlučili na kraju radionice postaviti sudionicima konkretna pitanja putem ankete. Aplikacije koje smo predstavili bile su Testmoz, Socrative i Kahoot - kaže Pavlović Šijanović.
- S obzirom da je naše izlaganje na CUC-u moralo biti interaktivno, za sve sudionike u kongresnoj dvorani pripremili smo kviz pod nazivom Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije a koji se nalazi na stranici https://play.kahoot.it/#/?quizId=575cf2ab-588b-4268-8ac5-b853b4fff0b6 te online test od 4 pitanja u Testmozu pod nazivom Uporaba ICT-a u nastavi https://testmoz.com/722983#student (administratorska lozinka ICT) - ispričala je Kristek.
Profesorice su priznale kako je pozitivna trema bila prisutna, iz razloga što nisu željele razočarati sve kolege i kolegice koji su ih pratili u samoj dvorani ali i kolege i kolegiceiz škole koji su sve pratili putem izravnog prijenosa dostupnog na CARNetovom multimedijalnom servisu Meduza.
Nova poznanstva
Treći dan konferencije u dva jutarnja termina donio je 11 radionica, 12 interaktivnih izlaganja i 4 prezentacije radova pri čemu su se istovremeno održavala i zanimljiva sys.trek predavanja. Tijekom cijelog dana održavale su se i radionice za sudionike konferencije povezane s pilot projektom e-Škole. Na svečanom zatvaranju konferencije održana je panel diskusija na temu “Programirajmo svoju budućnost – kako će izgledati učenici, nastavnici, škola i učenje u budućnosti?” u kojoj su sudjelovali Korado Korlević iz Astronomskog društva Višnjan, Tena Šojer iz tvrtke DECODE i Saša Mladenović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Panel je moderirala Branka Vuk iz CARNeta.
- Naš boravak u Rovinju na ovogodišnjem CUC-u obilježen je nizom predavanja, radionica, susreta i druženja. Mnoga poznanstva nastala u virtualnom okruženju sada smo imali priliku ostvariti i u f2f komunikaciji. Razmjena iskustva i znanja, nova i stara poznanstva, zaista su neprocjenjiva i zato odgovorno možemo ustvrditi kako ćemo sva znanja i iskustva utkati u našu školu, naš radni kolektiv i generacije naših učenika i time postati još kvalitetniji u svom radu a time i prepoznatljivi u području odgoja i obrazovanja - zaključila je Pavlović Šijanović.
U današnjoj Duhovnoj misli poslušajte misao vukovarca Pavla Pavličića o Vukovarskim katakombama.