Gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava komentirao je u srijedu u Vukovaru pregovore koje članovi Domovinskog pokreta vode s HDZ-om i SDP-om. Kako je rekao, pregovori se nastavljaju od sutra.
- Pregovori su i dalje u tijeku, nastavljaju se. S partnerima razgovaramo, kao i do sada, konstruktivno s nadom u povoljne ishode, ali jednako kao i prvoga dana – sa spremnošću i uvažavanjima tuđih stavova, pogleda na problematiku i hrvatske probleme, ali istovremeno ne odstupajući od svojih vlastitih. Ne ucjenjujemo nikoga i ne damo se ucjenjivati. U konačnici nadamo se pozitivnim ishodima. Nije nam nikome, želja da trčimo ka novim izborima, ali jednostavno uvažavajući sve druge, ne možemo isključiti niti tu opciju, mada radimo sve da do nje ne dođe – rekao je Penava.

Na novinarsko pitanje s kime više Domovinski pokret pronalazi zajednička stajališta, s SDP-om ili HDZ-om rekao je da ne želi iznositi nikakve informacije s pregovaračkih sastanaka.

- Ne želeći ni u jednom segmentu dovesti u nepovoljnu poziciju bilo koga od sugovornika, razgovore sa sastanka prepričavati nećemo, takav je dogovor unutar Domovinskog pokreta. Jesmo ozbiljni, želimo ostati ozbiljni i ne želimo odajući tajne, unatoč interesu javnosti, dovesti pregovorače sa suprotne strane u nepovoljan položaj i iznositi pregovaračke procese. Definitivno ostajemo na tragu onoga što smo rekli. Pozicije pregovaračke Domovinskog pokreta su jasne, jasno je o kojim temama ne možemo pregovarati, a oko kojih možemo. Proteklih smo mjeseci komunicirali sa svima, oko kojih i preko kojih Domovinski pokret ne može. Mislim da imamo dovoljno dobru situaciju, a temeljem povjerenja kojeg su nam birači dali, da te pregovore uspješno dovršimo. Na koji način i u kojem obliku će to biti reći će dani koji su pred nama – rekao je Penava zaključivši kako SDSS, iz niza razloga koje su komunicirali, uza svo uvažanje, nije partner i strana s kojom Domovinski pokret može.   

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku vidljivo je kako je u prošloj 2023. godini, u odnosu na 2022., porasla proizvodnja jabuka i lješnjaka, dok je istodobno proizvodnja šljiva, višanja i jagoda pala. Proizvodnja jabuka prošle je godine povećana za 39,2 posto što znači da je ukupno u 2023. godini proizvedeno 66.510 tona jabuka.

Kakvo je stanje s proizvodnjom voća i povrća u našoj županiji i prati li Vukovarsko-srijemska županija trendove s nacionalne razine saznali smo od pročelnice Upravnog odjela za poljoprivredu Magdalene Parat.
- Najveća površina je pod jabukama, lijeskom i višnjama. Svake godine imamo značajniji porast pod površinama za voćarstvo. Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini površina pod jabukama porasla je za oko šest hektara. Tendencija je upravo i Vkovarsko-srijemske županije poticanje razvoja visoko dohodovnih grana u poljoprivredi i naravno usmjereni smo na voćarstvo i povrtlarstvo – rekla je Parat te podsjetila kako se, s ciljem potpore proizvođačima, gradi i Logističko distributivni centar čiju je projektno tehničku dokumentaciju financirala Vukovarsko- srijemska županija.
- Upravo s ciljem skladištenja i distribucije jabuka s našeg područja. Želja nam je da postanemo samodostatni i za našu županiju, a onda u konačnici i za cijelu Hrvatsku. Nadamo se da ćemo s infrastrukturnim projektima i poticajima koje je županija usmjerila upravo prema voćarima na neki način izgraditi još dodatno kapacitete za naše proizvođače – naglasila je Parat.

Kad je proizvodnja povrća u pitanju, osim standardne proizvodnje salate i kupusa, u prošloj godini povećala se proizvodnja boba i proizvodnja šparoga.

U velikoj županijskoj vijećnici u Vukovaru vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić potpisao je i uručio ugovore predstavnicima braniteljskih udruga na temelju provedenog Javnog poziva „Psihološko i socijalno osnaživanje, podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i očuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata“. Iz proračuna Županije za tu je namjenu izdvojeno 27.000 eura, a potporu je ostvarilo 28 udruga koje su dobile iznos od 600 do 2.000 eura.

U vukovarskome Područnome centru Instituta Ivo Pilar povodom Dana Grada Vukovara održana je redovita tribina "Znanstveni susreti u Institutu Pilar", na temu "Aktualni demografski i migracijski trendovi/izazovi u Gradu Vukovaru - ima li razloga za demografski optimizam". Uvodno je govorio demograf, dr. sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik u trajnom izboru i pomoćnik ravnatelja Instituta Pilar za znanstvenoistraživačku djelatnost, naglasivši da demografsko stanje u Vukovaru baštini brojne negativne utjecaje iz prethodnih razdoblja, ne samo Domovinskoga rata nego su se prvi lošiji demografski pokazatelji javili i ranije.

-Demografski parametri u Vukovaru nisu povoljni, dugoročni je trend snižavanja nataliteta, jačanja iseljavanja, a ekonomska, dobna i spolna struktura stanovništva je nepovoljna, stoga imamo upaljen svojevrsni alarm. Međutim Vukovar nije izuzetak, u cijeloj Europi se pokazuju zabrinjavajući demografski trendovi. Ono što je činjenica jeste da Vukovar gubi stanovništvo i dalje, trend se ne zaustavlja, ali je u posljednje tri godine zabilježeno usporavanje. Naime, prema službenim podatcima za to razdoblje imamo nešto više useljenih u Vukovar nego iseljenih. To su elementi bez kojih ne možemo govoriti o demografskoj revizalizaciji. Ukoliko bismo uspjeli donekle popraviti i pitanje reprodukcije stanovništva, jer nam je natalitet prilično nizak, tada bismo kroz neko vrijeme mogli govoriti o pozitivnim trendovima – istaknuo je Živić.

Svoje najbolje rezultate glede broja stanovnika Vukovar je bilježio neposredno pred Domovinski rat 1991.godine kada je u samom gradu i prigradskim naseljima živjelo gotovo 47 tisuća ljudi. Prema posljednjem popisu u Vukovaru ih živi 23 135 , odnosno broj stanovnika je gotovo prepolovljen. Pred državom je, naglašava Živić da, s jedne strane, osmisli aktivnu i kontroliranu politiku useljavanja te s druge, povratka onih koji su ranije iselili, kako bi se vukovarski kraj oporavio u demografskom smislu.

Povodom obilježavanja Dana Grada Vukovara u Hrvatskom domu Vukovar predstavljena je slikovnica "Volimo te grade - Vukovar u očima djeteta" u čijoj je izradi sudjelovalo oko dvije stotine učenika i učitelja.