Sa žaljenjem je konstatirao da je gašenje poduzeća i radnih mjesta postalo svakodnevna stvarnost, a da su izostankom strategije razvoja i pogodovanjem krupnom kapitalu uništena brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva i budućnost hrvatskog sela. -Osiromašenom i staračkom stanovništvu Slavonije i Baranje smanjuje se i broj bolničkih kreveta. Smanjivanjem mjera socijalne zaštite i opsega primarne zdravstvene zaštite ponovno najviše stradavaju oni najslabiji-, rekao je Hranić.
Upozorio je i kako su ekonomskom krizom, krizom financijskog sustava u cjelini te krizom društvenog morala najviše pogođeni mladi. -Zbog toga smo svjedoci tihog, ali veoma snažnog vala emigracije mladih ljudi, osobito akademski obrazovanih, te čitavih obitelji – iz sela, ali i gradova. O teškim posljedicama tog snažnog vala emigracije po demografsku i gospodarsku budućnost Slavonije i Hrvatske jedva da se netko usudi sada promišljati-, istaknuo je.
U razgovoru s novinarima Hranić je kazao kako mu je teško gledati sve više ljudi koji žive na rubu egzistencije, ustvrdivši da Crkva svojim karitativnim djelovanjem, otvaranjem pučkih kuhinja, pokušava tek ublažiti stanje.-Nadam se da će krik iz Slavonije zbog teške gospodarske i socijalne situacije ipak netko čuti, da ovo stanje ne može vječno trajati. Da svi ovi sudski procesi, kojih smo svjedoci, govore kako dozrijeva jedno novo raspoloženje odozdo, da se mora krenuti drugačijim putem i da sazrijeva poruka da se ipak ne isplati biti nečastan i nepošten. Da je nužna promjena starog komunističkog mentaliteta 'snađi se druže' u demokratsko i pošteno društvo-, poručio je Hranić.
Upitan tko je odgovoran za takvo stanje, odgovorio je kako uskrsnu poruku ne bi želio pretvoriti "u bič kojim udara nekoga drugoga i prst kojim upire u drugoga". -Mislim da to svakodnevno naši građani i naše društvo prepoznaju, da vide i da sami prosuđuju-, zaključio je nadbiskup Đuro Hraniću u svom susretu s novinarima slavonskih redakcija povodom Uskrsa.
