Tako su izloženi ratnim razaranjima, nestašici hrane i gladi, nedostatku pitke vode, strahu od smrti i neprekidnom stresu. Iako umirovljeničke udruge ne mogu zaustaviti rat u Ukrajini, mogu poslati poruke mira i suosjećanja s patnjama i stradanjima Ukrajinaca, a osobito umirovljenika i starijih osoba, te pozvati humanitarne organizacije da veću pozornost posvete toj ranjivoj kategoriji ratom ugroženog stanovništva.
Više od dva milijuna ljudi starije dobi samo na istoku Ukrajine su ekstremno ugroženi, ne samo od rizika smrti zbog ratnih razaranja, već i posljedica izolacije i socijalne isključenosti. Starije osobe nemaju pristupa lijekovima i hrani, slabije su pokretni, te se teže mogu zaštititi i u skloništima. Sve više to nalikuje na humanitarnu katastrofu, prije svega starijih osoba. Onima koji su kao mala djeca proživjeli 2. svjetski rat sad se vraća sjećanje na veliku glad, te su zbog izolacije i isključenosti u većem riziku od razvoja mentalnih bolesti. Čak 90 posto umirovljenika na ratom zahvaćenom području ne dobiva mirovine ili im nisu dostupne i nemaju nikakve izvore prihoda. A i da imaju, ne mogu podići svoj novac ili ga nemaju gdje potrošiti zbog nestašice hrane.
Umirovljeničke udruge najoštrije osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu i zagovaraju hitan prestanak ratnih aktivnosti, te uspostavu dijaloga i pregovora u okviru UN-a kako bi se spriječile daljnje ljudske žrtve i stradanja i patnje, posebno žena, djece i starijih osoba. Hrvatski umirovljenici dobro znaju što je rat i što znači biti žrtvom agresije, stoga izražavamo solidarnost s ukrajinskim narodom, a osobito s umirovljenicima i svim starijim građanima Ukrajine čiji su životi ugroženi”, stoji u rezoluciji koju potpisuju predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna i predsjednica SUH-a Jasna Petrović.