U posljednje vrijeme aktualna tema među svinjogojiteljima je pojava afričke svinjske kuge u susjednim zemljama.. Na području Europske unije od 2014. godine kada je prvi put zabilježen slučaj kuge, na snazi su mjere prevencije i zaštite.

U Republici Hrvatskoj slučajeva afričke svinjske kuge nije bilo do sada, no sve je bliže:

- Bolest je došla u susjedne zemlje, u Srbiji i Mađarskoj. U Srbiji se nažalost pojavila i kod domaćih svinja, dok je u Mađarskoj potvrđena samo kod divljih - rekla je Žaklin Acinger Rogić, viša savjetnica specijalistica u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane u Ministarstvu poljoprivrede.

Afrička svinjska kuga proširena je na dosta članica Europske unije i od nedavno je prisutna kod domaćih svinja u Njemačkoj što je zabrinjavajuće jer ukazuje na nezaustavljivo širenje na nova područja.

Afrička svinjska kuga virusna je bolest podrijetlom iz afričkih krajeva i došla je Rusijom do Europske unije. Do danas nema razvijenog cjepiva.

Bolest zahvaća domaće i divlje svinje. Virus nije opasan za čovjeka niti za druge životinje. Jako je otporan i vrlo ga je teško iskorijeniti. Nije eksplozivan i sporo zaražuje, no ukoliko uđe u populaciju divljih svinja dolazi i do gubitaka od 90%, bolest je gotovo uvijek sto posto smrtna kod domaćih i divljih svinja. Kod domaćih svinja simptomi su visoka temperatura, gubitak apetita, slabost, krvarenja i slično.

Bolest se vrlo lako prenosi svim proizvodima od svinja, bilo kojim materijalom koji je bio u kontaktu sa zaraženom životinjom i slično.

Bolest uzrokuje trgovinske smetnje i poremećaje jer se gospodarstvo na kojem su dokazani slučajevi zaraze odmah zatvara i usmrćuju se svinje. Ukoliko se primijete bilo kakve promjene, smrtnost ili pobačaji kod svinja potrebno se odmah javiti nadležnoj veterinarskoj stanici. Sve ostale mjere i upute dostupne su na službenoj stranici Ministarstva poljoprivrede.