-Cilj je ove konferencije evidentirati probleme i u suradnji sa znanstvenim institucijama i državnom upravom te probleme pokušati dovesti u red i riješiti. Ova se naša konferencija u početku bavila samo slatkovodnim ribarstvom, u međuvremenu je prerasla u konferenciju o uzgoju riba općenito u Hrvatskoj i EU. Paralaleno s našom konferencijom u ova dva dana proslavljamo i 50 godina postojanja i rada Europskog udruženja uzgajivača ribe. Razgovaramo o načinima na koji bismo mogli dostići proizvodnju ribe za potrebe EU koja uvozi čak 65 posto ribe iz trećih zemalja Samo je 35 posto proizvodnje ribe i ribolova u EU iz vlastitoga uzgoja i izvora. Poanta je da se proizvodnja ribe podigne kako bi zadovoljila potrebe EU i time spriječi odljev kapitala u treće zemlje - pojasnio je predsjednik organizacijskog odbora konferencije Milan Božić i poduzetnik u slatkovodnom ribarstvu.

Želimir Fišić, znanstvenik, poduzetnik u ribarstvu i dugogodišnji predstavnik u nacionalnim i međunarodnim institucijama akvakulture istaknuo je kako se Hrvatska mora uklopiti u postojeće standarde Europske unije kada je u pitanju razvoj ovoga sektora.

Inače, akvakultura je proglašena strateškom gospodarskom granom RH, naglasio je pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura

-Akvakultura je jako važan dio ribarstva a ono je prihvaćeno kao strateška gospodarska grana. Kao država smo prepoznali važnost akvakulture tako da je ove godine donesen novi zakon koji posebno regulira akvakultura i po kojemu je ona proglašena kao strateška grana RH. Išlo se na što veće smanjenje administrativnih obveza da se što lakše pristupa europskim fondovima i što lakše dođe do potrebnih dozvola za akvakulturu. Sada nam predstoji i rad sa drugim ministarstvima kako bi se uklopili u taj dio Ministarstva okoliša i uprava za vodno gospodartsvo tako da uzgajivači mogu što lakše doći do potrebnih dokumenata i da se što lakše mogu prijaviti na europske fondove. Prvo je bilo važno stvoriti preduvjete, osiguralo se da ribnjaci dobiju zakup na 50 godina da mogu imati sigurnu proizvodnju, da mogu sigurno investirati u taj dio i da se mogu javiti na naše europske fondove. Osigurana su značajna sredstva. Do sada je već bilo nekoliko natječaja ugovoreno je preko 211 milijuna kuna za investicije u akvakulturi i trenutno imamo treći natječaj preko 100 milijuna kuna. Očekujemo da će te investicije povećati proizvodnju u nekoliko idućih godina jer nacionalni strateški plan akvakulture predviđa povećanje od 24 tisuće tona, a trenutno smo negdje na 17 tisuća. U uzgoju bijele ribe i tune smo dostigli i prešli potrebne kapacitete, međutim moramo u slatkovodnom ribarstvu dostići zadane gabarite. Nadamo se uz ove preduvjete i uz ulaganja da ćemo dostići taj dio. Osim kapitalnih ulaganja u samu proizvodnju vrlo je važna i diverzifikacija, inovacija i edukacija. Za dobru i kvalitetnu prozivodnju potrebno je znanje, kvaliteta i tehgnologija tako da akvakultura ima svjetlu budućnost, posebno zato jer u EU postoji nedostatak, ribolov je sve više ograničen i jedino akvakultura može nadoknaditi taj dio – istaknuo je Mišura.

Na konferenciji sudjeluju proizvođači, znanstvenici i predstavnici državne administracije kako bi u međusobnom dijalogu potaknuli bolju suradnju i sinergiju u rješavanju problema te stvaranja boljih uvjeta za razvoj ovoga sektora.