Središnja svečanost obilježavanja započinje u 10 sati u dvorištu Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana,  a potom će kolona sjećanja krenuti gradskim ulicama put Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje će biti održana i sveta misa zadušnica.
Medicinska sestra u vukovarskoj bolnici 18.11.1991.

Kao i svake godine,  promet će biti obustavljen od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, odnosno do skretanja za Ovčaru, u vremenu od 9 do 15 sati.

Na svakom raskrižju nalazit će se policijski službenici koji će usmjeravati vozače na alternativne, a teretni promet na obilazne pravce.

Vukovar i 26 godine nakon jednog od najvećih zločina poslijeratne Europe još traga za nestalima, a preživjeli traže pravdu iako su neki od počinitelja osuđeni te još traju suđenja u Hrvatskoj i Srbiji.

Hrvatski vojnik pretrčava ulici (najvjerojatnije Čakovečka ulica)

U Bitci za Vukovar, koja je počela 25. kolovoza, a završila slomom obrane grada 18. studenoga 1991. godine, po podatcima vukovarske bolnice, ubijene su 1.624, a ranjeno 1.219 osoba dok je nakon okupacije u srbijanske logore odvedeno oko 8.000 vukovarskih branitelja i civila, a iz potpuno razrušenog grada prognano je oko 22.000 Hrvata i nesrba. Ukupni je broj ubijenih u Vukovaru za vrijeme opsade i okupacije oko 4.000.

Tijekom posljednjih dana opsade dio civila i branitelja potražio je spas u vukovarskoj bolnici. Pošto su JNA i paravojne postrojbe zauzele bolnicu, izdvojene su iz nje i odvdene najmanje 264 osobe. Iz masovne grobnice na Ovčari 1996. godine ekshumirano je 200 osoba odvedenih iz bolnice, a za ostalima još se traga.

Raketirani neboderi Dunav 1 i Dunav 2

Na području Vukovarsko-srijemske županije još se traga za 482 nestale osobe kojima se svaki trag gubi upravo u ratnom Vukovaru 1991. Za te i druge zločine počinjene nad civilima i zarobljenicima tijekom agresije i okupacije Vukovara podignute su mnoge optužnice na županijskim sudovima u Vukovaru i Osijeku te na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu i Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu. No, iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) smatraju da pravda "ni izdaleka nije zadovoljena" kad je u pitanju kažnjavanje zločina počinjenih nad Vukovarcima 1991. godine.

Potpuno razrušene zgrade i vukovarske ulice

Po podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH), Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru pokrenulo je od 1991. do 30. rujna 2013. kaznene postupke protiv 291 osobe, od čega je u tijeku prekid istrage za 20 osumnjičenika, protiv 232 osobe podignuta je optužnica, 85 ih je osuđeno, a protiv 53 osobe postupak nakon podignute optužnice još traje. Najviše je istraga vodilo Državno odvjetništvo u Osijeku, njih 896 gdje je optuženo 515 osoba i osuđeno 89. Dio njih procesuiran je i zbog ratnih zločina u Vukovaru budući da je osječki sud od 2011. godine nadležan i za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava na području Vukovara odnosno cijele Slavonije pa se tamo posljednjih 6 godina vode i vukovarski sudski procesi.

Bećarski križ skoro u potpunosti uništen

Na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu zbog zločina počinjenih na području bivše SFRJ, među ostalim i u Vukovaru, podignute su optužnice protiv Vojislava Šešelja, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, Slobodana Miloševića, Gorana Hadžića, Slavka Dokmanovića te Mile Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića.

Vojislava Šešelj prvostupanjskom je presudom oslobođen po svim točkama optužnice, tužiteljstvo je uložilo žalbu. Goran Hadžić, uhićen u srpnju 2011., umro je u pritvoru u srpnju 2016. godine u Novom Sadu. Stanišić i Simatović nepravomoćnom presudom oslobođeni su optužbe u postupku koji još nije pravosnažan.

Spašavanje vojnika ZNG-a u vukovarskoj bolnici

DORH je 31. svibnja 2013. od tog suda i njegova Ureda tužiteljstva zatražio da mu dostave dio dokumentacije i dokaze iz predmeta vezanog uz Stanišića i Šimatovića koji se odnose na ratne zločine počinjene na području Hrvatske. To je zatraženo radi daljnjeg državnoodvjetničkog postupka i korištenja u kaznenim postupcima zbog ratnih zločina u kojima mjerodavna županijska državna odvjetništva već postupaju ili pak mogućeg sastavljanja novih predmeta vezanih uz podatke kojima se dosad nije raspolagalo.

Slomljena baka napušta grad 24. studenoga 1991.

Slobodan Milošević umro je u pritvoru u Scheveningenu 11. ožujka 2006., a Slavko Dokmanović počinio je samoubojstvo 1998. godine prije nego što je Raspravno vijeće tog suda donijelo presudu pa je postupak protiv njega zaključen te godine. Mili Mrkšiću izrečena je jedinstvena zatvorska kazna od 20 godina, a 2015. godine umro je na odsluženju kazne u Portugalu. Veselin Šljivančanin dobio je 10 godina zatvora, potom je kazna smanjena na 9, odslužio je sedam i sada je na slobodi. Miroslav Radić oslobođen je svih optužbi.

Shrvana starica tijekom opsade

Iz DORH-a podsjećaju kako je Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije u više predmeta pokrenulo kaznene postupke zbog više kaznenih djela ratnih zločina počinjenih na području Hrvatske. U postupku za ratni zločin na Ovčari Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu osudilo je 2009. godine 13 pripadnika negdašnje Teritorijalne obrane Vukovara i paravojne postrojbe "Leva supoderica" na višegodišnje kazne, a petorica optuženih dobila su oslobađajuće presude.

Središte grada

Sudsko vijeće Apelacijskog suda u Beogradu odložilo je na neodređeno vrijeme drugostupanjsko suđenje optuženima za ratne zločine počinjene na Ovčari 1991. godine

Proces je odložen nakon usvajanja prigovora odvjetnika okrivljenih da nisu ispunjeni uvjeti za održavanje daljnjeg postupka nakon što je tužitelju za ratne zločine Vladimiru Vukčeviću prestala ta dužnost, a njegovi zamjenici nisu ovlašteni zastupati u procesima za ratne zločine.

Srpski vojnici prolaze kroz ruševine 21.11.1991.

Glasnogovornica tog suda Mirjana Piljić izjavila je agenciji Tanjug da njegovi zamjenici nemaju ovlaštenja zastupati u procesima za ratne zločine dodavši da je vijeće tog Suda zatražilo izjašnjavanje o tome od Republičkog javnog tužiteljstva i Tužiteljstva za ratne zločine te je suđenje odgođeno do daljnjeg.

Postupak pred Apelacijskim sudom treba se ponoviti nakon što je prije dvije godine Vrhovni kasacijski sud prihvatio zahtjev za zaštitu zakonitosti tj. izvanredni pravni lijek koji su uložili branitelji optuženih. Iako osuđeni na višegodišnje kazne zatvora, optuženi, koji su mahom bili u pritvoru od 2003. godine, poslije odluke Kasacijskog suda pušteni su da se brane sa slobode. Proces pred Apelacijskim sudom ponovljen je za optužene Miroljuba Vujovića, Stanka Vujanovića, Milana Lančužanina, Jovicu Perića, Ivana Atanasijevića, Milana Vojnovića i Predraga Milojevića.
Suđenje za mučenje i strijeljanje oko 200 hrvatskih zarobljenika na Ovčari pred srbijanskim pravosuđem počelo je 9. ožujka 2004. godine, a presudom Apelacijskog suda u Beogradu 23. lipnja 2010. predmet je bio pravomoćno okončan. Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Predrag Milojević, Đorđe Šošić, Miroslav Đanković i Saša Radak su osuđeni na 20 godina zatvora, Milan Vojnović i Ivan Atanasijević na po 15 godina, Jovica Perić na 13 godina, Nada Kalaba na 11 godina, Milan Lančužanin na šest godina, a Goran Mugoša i Predrag Dragović na po pet godina zatvora. Od optužbe su oslobođeni Slobodan Katić, Predrag Madžarac, Vujo Zlatar i Milorad Pejić.

Srpski vojnik slavi na biciklu ispred zapaljene kuće

Ustavni sud Srbije je 12. prosinca 2013. usvojio ustavnu žalbu osuđenog Saše Radaka, našavši da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a temeljem te odluke, branitelji  osuđenih podnijeli su  Vrhovnom kasacijskom sudu zahtjeve za zaštitu zakonitosti, koje je VKS usvojio 19. lipnja 2014. godine te ukinuo pravomoćnu  presudu, a predmet vratio Apelacijskom sudu na ponovno odlučivanje. Zločin na poljoprivrednom dobru "Ovčara" dogodio se 21. studenog 1991. godine.

Stariji bračni par bježi kroz ulice

Iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) ističu da pravda "ni izdaleka nije zadovoljena" kad je u pitanju kažnjavanje zločina počinjenih nad Vukovarcima 1991. godine. U HDLSKL-a tvrde da su izvan dosega pravde mnogi nalogodavci i kreatori agresije na Vukovar.

Tijelo na ulici nekoliko dana nakon pada