Sandra Grgić
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić i predsjednica Domovinskog pokreta Vukovar Ivana Mujkić u Vukovaru su održali konferenciju za medije. Tema konferencije održane u petak u Vukovaru bila je aktualna situacija u Slavoniji i prelet srpskog policijskog helikoptera s Miloradom Dodikom nad Hrvatskom.
Predsjednica Domovinskog pokreta Vukovar Ivana Mujkić uvodno je govorila o posljedicama nevremena koje je zadesilo prošloga tjedna Republiku Hrvatsku. Osvrnula se na objavljeni Facebook status otočkog gradonačelnika Josipa Šarića u kojemu je spomenuo predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penavu.
- Činjenica je da se nalazimo u izuzetno teškoj situaciji i da se toj situaciji i ne nazire kraj, s obzirom na svinjsku kugu i olujno nevrijeme koje je pogodilo veliki broj općina i gradova u našoj županiji. S ove konferencije želim skrenuti pozornost građanima na to da je Hrvatska u nekoliko navrata pokazala da su ovakve nesreće, nešto što nas sve zajedno ujedini, što nas spoji i gdje budemo svi na istoj strani – rekla je Mujkić te naglasila kako je u posljednjih nekoliko dana velika većina političkih stranaka imala konferencije i prozivala Vladu, koja je, kaže je naglasila, zakasnila sa svojom reakcijom, i kako bi čovjek očekivao da će u ovoj situaciji svi puhati u isti rog, imati isti cilj i na prvo mjesto staviti građane, javni interes, pokrivanje kuća i osiguranje struje.
- Međutim, gradonačelnik Otoka, me uistinu uspio iznenaditi. Ovo govorim kao čovjek jer ne mogu vjerovati da se gradonačelnik grada koji je na takav način pogođen olujnim nevremenom stigne baviti obračunima na Facebooku s Ivanom Penavom i da u takvoj situaciji objavi poduži status koji taksativno nabraja uspjehe Vlade, zapravo puste milijune eura koji su uloženi u Slavoniju, a kojih mi očito nismo svjesni i na kojima mi očito nismo dovoljno zahvalni. Ono što me posebno iznenadilo jest činjenica gdje Šarić brani reakciju Vlade i kao jedan od glavnih argumenata navodi činjenicu da je premijer Plenković drugi dan nakon nevremena obišao stradale u Otoku. Ova izjava da nije žalosna bila bi smiješna. Ne mogu shvatiti da jedan čovjek koji bi trebao zastupati građane i javni interes ne može shvatiti da u situaciji gdje su ljudi ostali bez krova i bez struje nikome nije važno vidjeti premjera Plenkovića. To govori o tome koliko je čovjek duboko zaglibio u stranačku strukturu, koliko zapravo nema kontakta s realnošću. Ne mogu shvatiti da nije svjestan da ljudi u Slavoniji imaju puno veće brige – naglasila je Mujkić izražavajući žaljenje zbog kasnih reakcija i činjenice da ništa nije naučeno iz nesreća s kojim se susretala Hrvatska.
- Hrvatsku je u posljednjih nekoliko godina pogodilo više prirodnih katastrofa, čovjek bi pomislio da smo iz toga nešto naučili, da smo izvukli nekakve pouke i da sada već imamo nekakve ustaljene postupke po kojima se promptno reagira. Međutim, ispostavilo se da mi ništa nismo naučili, da se kod nas odluke donose retroaktivno i naknadno odnosno tek kada se već nekakva nesreća dogodi. Tek tada se sjeda za stol i počinje razmišljati što će se i na koji način napraviti. Tada sve odluke, kao i većina odluka koje Vlada donese, budu ishitrene, nepromišljene i donesene isključivo iz aspekta stranačkog rejtinga. Svima nam je jasno da se bliže izbori, većina takvih odluka se temelji na krivim ciljevima i vrlo vjerojatno su dugoročno štetne i za Hrvatsku i za njene građane. Već smo puno puta imali priliku i vidjeti i čuti da je Slavonija zaboravljena i da se na Slavoniju misli tek onda kada se iz nje šalje vapaj, kada bude kasno, kada nas već zateknu nesreće. Tu je i zadnja situacija koju smo imali s komarcima, a za koju je tek prije nekoliko dana donesena odluka o financiranju. O svemu tome se trebalo razmišljati i planirati puno ranije – zaključila je Mujkić.
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić osvrnuo se na dolazak Milorada Dodika u Hrvatsku.
- Najveće nepogode koje su zadesile Republiku Hrvatsku su Andrej Plenković, Hrvatska demokratska zajednica i Zoran Milanović. U četvrtak je premijer stao pred novinare i pozvao oporbu da svojim potpisima zatraže izvanrednu sjednicu Sabora kako bi se ispitalo što se dogodilo i na koji je način Milorad Dodik ušao helikopterom u Hrvatsku. Kako bi javnost shvatila, izvanrednu sjednicu Sabora može sazvati predsjednik republike, kao što je sazvao za aferu HEP-a ili štrajka u pravosuđu, ili većina od 76 saborski zastupnika. Pozivam s ovoga mjesta, iz Vukovara, premijera Plenkovića neka HDZ organizira prikupljanje potpisa za izvanrednu sjednicu i Domovinski pokret će potpisati. Zanima me kako je helikopter s Dodikom letio iz Republike Srpske do Hvara, kako je preletio cijelu Hrvatsku, a da to nije znalo niti Ministarstvo obrane niti Ministarstvo vanjskih poslova. Da li je to ona sigurnost Hrvatske o kojoj govore – upitao se Mlinarić poručivši premijeru da ako nije znao da helikopter leti iznad Hrvatske onda je to njegova odgovornost. Mlinarić je pozvao premijera da izvanredno sazove sjednicu i raspusti sabor te raspiše nove izbore.
- Ovo je neoprostiv propust. Nedopustivo je da nas preleti letjelica koja tko zna što je radila. Je li snimala tijekom cijelog leta preko Hrvatske, mi to ne znamo. Plenković to ne zna, ministar obrane Banožić to ne zna, ministar policije to ne zna. Tako oni kažu, a netko laže. Slušam Plenkovića u četvrtak na konferenciji kako govori o željeznoj ogradi na Markovom trgu koja je postavljenja, prema njegovim riječima, jer je njegov život bio u opasnosti. Pozivam ga iz grada u kojem sam se borio, iz grada u kojem je 2717 ljudi poginulo, neka razmisli kako se ovdje ljudi osjećaju kada koalira s SDSS-om, kada ide u Srbiju i ne spomene nestale, logore i ratne odštete. Kako nas nisi zaštitio željeznim ogradama od njih nego si sebe zaštitio – upitao je Mlinarić te još jednom pozvao premijera neka HDZ organizira prikupljanje potpisa nakon čega će se vidjeti tko laže i čiji je propust to bio.
Osnovnoškolci će i nadolazeće školske godine imati besplatne obroke. Naime, Vlada RH je produžila odluku kojom se financira i sufinancira prehrana za učenike osnovnih škola, a za tu namjenu iz državnog proračuna izdvojit će se 67 milijuna eura.
- Sredstva se osiguravaju za učenike koji redovito pohađaju osnovnu školu te ostvaraju pravo financiranja, odnosno sufinanciranja prehrane u iznosu od 1, 33 eura po nastavnom danu. Iznimno od toga, za učenike koji redovito pohađaju osnovnu školu koja je uključena u eksperimentalni program Osnovna škola kao cjelodnevna škola, osiguravaju se sredstva u iznosu od dva eura po nastavnom danu - pojasnio je na sjednici Vlade ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, u uvodnom obraćanju na sjednici Vlade održanoj u četvrtak, najavio je pomoć županijama pogođenim prošlotjednim olujnim nevremenom te snažnu potporu poljoprivrednicima koje je pogodila afrička svinjska kuga.
- Dva olujna nevremena pogodila su 13 županija i grad Zagreb, uzrokovala su velike štete na kućama, infrastrukturi, prometnicama, poljoprivrednim i šumskim područjima, gospodarskim objektima te je šest osoba izgubilo život – rekao je uvodno Plenković dodajući kako je
ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda izvijestila da je Hrvatsku prošlog tjedna poharala grmljavinska oluja koja je po intenzitetu i razmjerima bila najveća na području Hrvatsku otkako postoje meteorološka mjerenja, od sredine 19. stoljeća.
Premijer je naveo da je na području 15 županija angažirano 19 tisuća vatrogasaca, 6.780 vozila, izvršeno je 6.500 intervencija, angažirano više od 300 pripadnika Hrvatske vojske, a podijeljeno je i 50 tisuća četvornih metara plastičnih folija za prikrivanje objekata. Dodao je i da 500 djelatnika HEP-a kontinuirano radi kako bi se svima vratila struja, da su Hrvatske šume angažirale 270 radnika u šest županija za raščišćavanje šumskih prometnica, kao i da su u Zagrebu dogovorene hitne aktivnosti na krovovima, posebice škola. Zahvalio je svim službama i volonterima koji pomažu na terenu te najavio snažnu podršku Vlade pogođenim područjima u sanaciji šteta.
- Donijeli smo odluku o osiguravanju hitnih inicijalnih 20 milijuna eura koje ćemo distribuirati županijama koje su u ovom trenutku podnijele zahtjev. Ovo je tek prva intervencija, nisu još svi stigli popisati procjene šteta – naglasio je premijer te najavio i snažnu potporu poljoprivrednicima koje je pogodila afrička svinjska kuga.
- Imamo dva temeljna cilja: sukladno pravilima za suzbijanje ovakvih bolesti, učiniti maksimalne napore da se spriječi daljnja zaraza i dati odgovarajuću kompenzaciju poljoprivrednicima i svinjogojcima koji su u situaciji da su im svinje zaražene ili da od opasnosti one, sukladno propisima, moraju biti eutanazirane – naglasio je Plenković.
U Hrvatsku su se u prošloj godini iz inozemstva doselile 57972 osobe, što je 11.685 osoba više od broja odseljenih, a najviše novih stanovnika dolazi iz Ukrajine i Bosne i Hercegovine - izvijestio je Državni zavod za statistiku.
Hrvatska je tako u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom da je broj odseljenih osoba 46.287. Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita te strane državljane kojima je izdana dozvola za boravak i rad.
Iz ratom pogođene Ukrajine lani je stiglo 11.121 osoba, što je 15 puta više u odnosu na samo godinu ranije.
Iz država bivše Jugoslavije doselile su se 14.952 osobe, najviše iz Bosne i Hercegovine, njih 6.949.
Značajan porast bilježi broj stanovnika iz azijskih i afričkih zemalja. U prošloj godini, s najvećeg svjetskog kontinenta doselilo se 11.874 stanovnika, što je 2,7 puta više u odnosu na 2021. godinu. S afričkog se kontinenta doselilo 675 osoba ili 3,8 puta više nego u pretprošloj godini.
Najviše novopridošlih stanovnika od prošle godine živi u Gradu Zagrebu te Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14.184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija gdje se odselilo 4.899 državljana.
Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija, Osječko-baranjska županija i Brodsko-posavska županija.
Vukovarsko-srijemska županija objavila je Javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu jednokratne naknade trudnicama koje zbog komplikacija u trudnoći ne ispunjavaju uvjet staža na području Vukovarsko-srijemske županije u 2023. godini.
Ukupna planirana vrijednost Javnog poziva za 2023. godinu je 70.000,00 eura, a isti je otvoren do 20. prosinca 2023. godine odnosno do utroška financijskih sredstava.
Vukovarsko-srijemska županija će isplaćivati iznos od 500,00 eura jednokratne naknade prijaviteljima koji ispune uvjete Javnog poziva.
- Vukovarsko-srijemska županija će dodjeljivati financijska sredstva prijaviteljicama koje ispunjavaju sljedeće uvjete - prijaviteljica prima naknadu plaće u iznosu od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme, od 110,35 eura za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u trudnoći (dokaz – Potvrda HZZO o visini naknade); bila je u radnom odnosu u trajanju najmanje jednog mjeseca prije početka bolovanja zbog komplikacija u trudnoći; ima prebivalište na području Vukovarsko-srijemske županije najmanje tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva i ima hrvatsko državljanstvo - pojasnio je pročelnik Upravnog odjela za sport, mlade i demografiju Vukovarsko-srijemske županije Mario Meštrović.
Više informacija o ovome Javnom pozivu dostupno je na službenim internet stranicama Vukovarsko-srijemske županije.
Sukladno analizi portala gradonačelnik.hr, a prema podatcima Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2021. godini, Grad Vukovar je prvi grad u Hrvatskoj po izdvajanjima za sport i to 1.257 kuna po glavi stanovnika.
Na tu temu gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, zamjenik gradonačelnika Filip Sušac i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje sportskim objektima Grada Vukovara „Sportski objekti Vukovar“ Ivan Szabo održali su konferenciju za medije.
Kako je gradonačelnik uvodno rekao, Grad Vukovar je u 2021. godini u sport uložio 29.134.908,00 kuna, a ulaganja se odnose na redovito financiranje sportskih klubova, aktivnosti vezane za sport, sanacije i održavanja sportskih objekata, igrališta i slično, kao i izgradnju novog, modernog atletskog stadiona u samom središtu grada, natkrivenog boćališta u sklopu Športsko-rekreacijskog centra Lijeva bara te modernizaciju Sportske dvorane „Danijel Rehak“ u Borovu naselju.
- Nakon što smo se koncem 2022. godine okitili titulom najboljeg velikog grada u Hrvatskoj u kategoriji obrazovanje, mladi, demografija i socijalna politika i nakon nagrade za najljepši vrtić velikih gradova dobili smo još jedno veliko priznanje. Ono što cijelo vrijeme ističemo je da nam je cilj razvijati sportsku infrastrukturu u Gradu Vukovaru i na tome kontinuirano radimo, s posebnim naglaskom i ciljem da na sve moguće načine omogućimo građanima zdrav i dug život. Na nama je da kao jedinica lokalne samouprave maksimalno osiguramo svu potrebnu infrastrukturu i uvjete kako bi svaki građanin, sukladno svojim afinitetima, pronašao nešto za sebe, bez obzira govorimo li o šetnji, trčanju, plivanju ili vožnji biciklom. Ponosni smo na ulaganja u sport koja su obilježila 2021. godinu, a samo neka od njih su ulaganje u zatvoreno boćalište, modernizaciju Sportske dvorane Danijel Rehak i atletski stadion u središtu grada. Ulaganja nastavljamo i dalje. Zadovoljstvo je vidjeti da je Vukovar izrastao u jedan lijep i moderan grad koji nudi sadržaje svim dobnim skupinama – naglasio je ovom prilikom gradonačelnik Penava naglašavajući kako se u Gradu Vukovaru velika pozornost posvećuje zdravom okruženju, a što analize i potvrđuju.
Grad Vukovar redovito pomaže i rad sportskih udruga i klubova u organizaciji raznih aktivnosti, ali i njihovom redovnom djelovanju.
Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje sportskim objektima Grada Vukovara „Sportski objekti Vukovar“ Ivan Szabo izrazio je veliko zadovoljstvo što Grad Vukovar u suradnji sa Zajednicom športskih udruga Grada Vukovara i sa svim ostalim udrugama prepoznaje potrebu ulaganja u sport, ulaganja u zdrav način života.
- Svi smo svjesni modernog načina života i koliko je sport danas svima potreban. Javna ustanova za upravljanje sportskim objektima Grada Vukovara od samoga osnutka ne djelujemo samo kao javna ustanova za održavanje sportskih objekata, nego smo aktivno uključeni u razvoj sportskih programa jer smatramo da nije dovoljno imati kvalitetnu infrastrukturu, uz nju treba osmišljavati kvalitetne programe i sadržaje koji su prepoznatljivi. Mi trenutno upravljamo s devet sportskih objekata u Gradu Vukovaru. Kroz naše objekte, godišnje, prođe oko 350 tisuća korisnika od čega je najveći broj korisnika Plivališta Vukovar. Sve je veći broj građana koji se aktivno uključuju i koriste naše programe. Kompletnu kvalitetu sportskih sadržaja, objekata i mogućnosti koje grad pruža u sportu prepoznaju i drugi tako da smo često domaćini vrhunskim sportašima – rekao je Szabo te izdvojio neke od većih sportskih manifestacija u Gradu Vukovaru.
- Tu su naravno Vukovarski polumaraton, Memorijalni turnir Vukovarskih branitelja U14 gdje nastupa više od 20 ekipa, BRUT, Vukovarskih 198 i druge. Sve su ovo manifestacije koje poprimaju sve veći značaj i drago nam je da su prepoznate i od strane Grada Vukovara - naglasio je Szabo.
U Gradskoj vijećnici Grada Vukovara gradonačelnik Ivan Penava potpisao je s direktorom tvrtke Binder Mojmirom Pervanom ugovor za izgradnju novog, obostranog parkirališta u Ulici Domovinskog rata u Borovu naselju.
- Riječ je o parkiralištu sa 62 nova parkirališna mjesta, a za čiju smo se izgradnju odlučili nakon komunikacije s građanima toga dijela grada koji su nam ukazali na problem nedostatka parkirališnih mjesta. Od 62 nova parkirališna mjesta četiti će biti namijenjena osobama s invaliditetom, odnosno osobama smanjene pokretljivosti. Riječ je o obostranom parkiralištu, na potezu od Ulice Ante Starčevića do Vijenca kneza Branimira, a radi povećanja sigurnosti prometovanja projektom je predviđena i izgradnja obostrane pješačke staze – rekao je gradonačelnik Ivan Penava prilikom potpisivanja ugovora.
Ukupna vrijednost projekta izgradnje parkirališta u Ulici Domovinskog rata iznosi 205.796,37 EUR s PDV-om, a financiran je sredstvima gradskoga proračuna.
Pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo Grada Vukovara Dražen Čulig najavio je kako će se uz novo parkiralište posaditi i sadnice drveća kako bi se u ljetnom razdoblju omogućio hlad.
- Parkiralište čiju ćemo izgradnju završiti do početka jeseni nije dostatno za sve potrebe ovoga dijela grada no, ovo je tek prva faza izgradnje i s proširenjima ćemo nastaviti i u budućnosti. Uz izgradnju parkirališta posadit ćemo i sadnice drveća, a napravit će se i javna rasvjeta i cestovna odvodnja tako da će ovo biti jedno kvalitetno i moderno parkiralište. Do sada na području Borova naselja imamo 1620 parkirališnih mjesta, a započeli smo i sa sanacijom i označavanjem postojećih kako bi se ona koristila na pravilan način – rekao je Čulig te pozvao građane ovoga dijela grada da parkirališna mjesta koriste na propisan način kako ne bi dolazilo do devastacije istih.
U Gradskoj tiskari u Osijeku drugi je put održana izložba „Oteti od zaborava 91 heroj Domovinskog rata” autorice Roberte Kljenak, a koja za cilj ima oteti heroje Domovinskog rata od zaborava i očuvati spomen na male, ali velike ljude koji su branili i stvarali Domovinu.
- Nakon izdanja prve knjige ovo je novo dopunjeno izdanje, a već drugu godinu za redom organiziramo i izložbu. Danas smo ovdje da bi prikazali lik i djelo 91 heroja Domovinskog rata, ovaj projekt ima za cilj da ih se nikada ne zaboravi. Iako sam intervjuirala puno više sudionika Domovinskog rata, odabrala sam 91 priču jer su njihove priče bile najemotivnije i najživopisnije. Idući korak je prijevod knjige na engleski jezik kako bi se promovirala istina o Domovinskom rata i izvan granica Hrvatske. Svake godine provodim i istraživanja o tome žele li učenici i studenti slušati i govoriti o Domovinskom ratu i nailazim na pozitivan odgovor, pa mi je želja da moja knjiga postane i školska lektira. Želja mi je da u školske udžbenike uđu imena i prezimena heroja Domovinskog rata – naglasila je Kljenak.
Izložbi je nazočio i zamjenik župana osječko-baranjske županije Josip Miletić.
- Važno je napomenuti da Domovinski rat i u ovom kontekstu o kojem govore knjiga i izložba treba ući u obrazovni ciklus, jer želimo da se nikad ne zaboravi ono što se dogodilo 90-tih godina jer je Domovinski rat temelj stvaranja slobodne i neovisne Republike Hrvatske. Knjiga je napisana jednostavnim jezikom, riječ je o životnim pričama 91 heroja Domovinskog rata koji su dali svoj doprinos u stvaranju Domovine. Oni koji su pali traju u onima koji žive – rekao je Miletić.
U lipnju 2022. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja održana je prva memorijalna izložba istog naziva.
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
