Na Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru u tijeku je drugi upisni rok za sva tri studijska programa, fizioterapiju, upravni i studij trgovine. Za drugi upisni rok za stručni prijediplomski studij Fizioterapije mjesta su gotovo popunjena, ostalo je svega 44 mjesta za izvanredne studente, doznali smo od Željka Sudarića dekana Veleučilišta. Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru odobrena je upisna kvota od 305 redovnih i izvanrednih studenata za akademsku 2023./2024..

- Drugi upisni, odnosno, jesenski rok trenutno traje. Budući studenti putem stranice Postani student, sukladno kalendaru odvijanja državne mature, prijavljuju svoje studijske programe. Mjesta nije ostalo puno – za stručni prijediplomski studij Trgovine ostalo je 38 mjesta za redovite studente i 24 za izvanredne, za stručni prijediplomski Upravni studij 17 sa redovite i 12 za izvanredne studente te za stručni prijediplomski studij Fizioterapije samo 44 mjesta za izvanredne studente. Nakon ovog natječaja, ukoliko ostane slobodnih mjesta, raspisat ćemo i natječaj za one studente koji su prije 2010. godine završili srednjoškolsko obrazovanje. Ti će se studenti moći upisati na naše studijske programe u statusu izvanrednog studenta – naglasio je Sudarić.

Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru raspisalo je i Natječaj za smještaj studenata u Studentski dom “Leopold” za akademsku godinu 2023/2024.

- Prijave na Natječaj za ostvarivanje prava na smještaj u Studentskome domu Leopold otvorene su do 1. rujna 2023. godine nakon čega će se povjerenstvo sastati i donijeti prvo privremene, a onda i konačne rang liste. Ono što u ovome trenutku možemo reći da je interes za smještaj u naš Studentski dom velik. Cijena smještaja za studenta iznosi za jednokrevetnu sobu - 70,00 eura mjesečno, dvokrevetnu soba sa zasebnom kupaonicom - 60,00 eura i za dvokrevetnu sobu sa zajedničkom kupaonicom- 50,00 eura mjesečno. Studentski dom Leopold ima smještajne kapacitete od 108  smještajnih jedinica, od kojih su dvije za osobe sa invaliditetom. Za smještaj u studentski dom Leopold na natječaj se mogu prijaviti samo redovni studenti – naglasio je dekan Sudarić.

U Dnevniku HRV-a poslušajte:

Potpisan ugovor o nastavku unutarnjeg opremanja nove zgrade Veleučilišta Lavoslav Ružička – Radničkoga doma u Borovu naselju,

Obilježen Dan vukovarskih branitelja,

Od rujna umirovljenicima veće mirovine,

Započinje 17. Vukovar film festival. 

Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima tradicionalno je obilježen i na Kumanovoj ciglani u Vinkovcima.

Kumanova ciglana mjesto je na kojemu je podignut spomenik kao trajni podsjetnik na sve pogubljene na tom lokalitetu u travnju 1945. nakon ulaska partizana u Vinkovce. Počast svim pogubljenim žrtvama paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odali su predstavnici Grada Vinkovaca, Povijesnog društva “Hrvatski sokol” Vinkovci i Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Vinkovci Slavija.

Zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić naglasio je kako se svi zajedno moramo pobrinuti da se ovakvi režimi više ne ponove.

- Kumanova ciglana je jedan podsjetnik na zločine koji su se dogodili za vrijeme jednog režima. Stoga je važno na ovaj dan, na dan kada se prisjećamo žrtava svih, podsjetiti koliko je važna sloboda i vladavina ljudskih prava – poručio je Romić.

Organizator Nikola Marković, predsjednik Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Vinkovci – Slavija poručio je kako se totalitarni režimi ne smiju slaviti nego ih treba osuditi.

Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić prilikom obraćanja nazočnima naglasio je kako u Slavoniji nema obitelji koja nije osjetila ove režime na svojoj koži.

- Narod koji ne poznaje svoju povijest nema budućnosti, a naša je prošlost pod totalitarnim režimima izuzetno bolna. Žrtve totalitarnih i autoritarnih režima ubijane su bez suđenja i ikakvih dokaza krivice. U travnju 1945. partizanske trupe ušle su u Vinkovce i započele s provedbom svoje ideje oslobađanja. Zbog pogrešno postavljenih stavova, nekoliko stotina osoba iz Vinkovaca i okolice je pogubljeno, a spomenik na području nekadašnje Kumanove ciglane trajni je podsjetnik na nevine žrtve, ali i strah njihovih obitelji koje i danas čekaju točne i provjerene informacije o tom nemilom događaju. Osuđujem sve totalitarne režime i smatram kako se simbole koji se s njima povezuju treba izbaciti iz svakodnevne upotrebe - naglasio je Dekanić.

Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta, osvrnuo se na današnje obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima: nacizma, fašizma i komunizma. Priopćenje Domovinskog pokreta prenosimo u cijelosti. 

- Hitler i Staljin, dakle fašisti i komunisti, sklopili su sporazum kojim su zajednički i dogovorno raskomadali Europu, međusobno podijelivši teritorij i zone interesa. Sporazum je poznat kao Hitler–Stalin Pact ili Nazi–Soviet Pact. Na današnji dan, 23. kolovoza 1939., u Moskvi, sporazum su službeno potpisali ministri vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop i Vyacheslav Molotov. Vrlo brzo iza toga uslijedili su napadi na velik broj europskih zemalja. Zajednički neprijatelj tih totalitarnih režima bile su sloboda i demokracija, a nacisti i komunisti dijelili su isti cilj: - Krvav i dugačak je trag komunističkog terora, od Finske na sjeveru, preko Estonije, Litve, Latvije, Poljske sve do Rumunjske - poručio je Penava dodajući kako su pobjedom nad fašizmom 1945. fašistički zločinci zaustavljeni i zapadni svijet je uživao slobodu i demokraciju, no nažalost komunistički zločinci nisu zaustavljeni i o njihovim zločinima se nije znalo jer se u istočnoj Europi o tome nije smjelo pričati.

- U Hrvatskoj svoju bestijalnost demonstrirali su u masovnim, svirepim egzekucijama duž ''Križnog puta'' 1945. kroz likvidacije intelektualne i crkvene elite, kao i političkih neistomišljenika u poraću, uhićenjima, mučenjima i likvidacijama po kazamatima i na ''Golom otoku'', ubojstvima hrvatskih iseljenika po svijetu, progonima hrvatskih studenata 1971… U Hrvatskoj, od Županje na istoku, do Visa duboko u Jadranu, ostao je dug i krvav trag zločinačkog režima Komunističke partije s dubokim, nikada zacijeljenim ranama''- istaknuo je Penava.

Na spomeniku nedužnim žrtvama totalitarnih režima u Županji piše kako bi Sava, kada bi mogla govoriti, posvjedočila kako su u noći, 14. travnja 1945. godine, na obali likvidirana i u valove bačena osmorica članova Hrvatske Seljačke Stranke. Osmorica članova zadnjeg demokratski izabranog Općinskog poglavarstva Županje. Osmorica dobrih i uglednih ljudi. To zlodjelo izvršili su novopridošli komunistički egzekutori OZNA-e, po nalogu lokalne partijske ćelije, bez optužnice i bez suda. Nemojte ih zaboraviti i neka njihova žrtva bude zalog budućim naraštajima.

- I dok mnoge nekad komunističke države Europe s demokracijom doživljavaju katarzu i u postupku dekomunizacije zabranjuju isticanje komunističkih simbola, što se događa u Hrvatskoj? Vlade ukidaju Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava u RH, u Kumrovcu se slavi Tita, SDP-ova vlada donosi Lex-Perković, HDZ-ova vlada ne procesuira ratne zločince - zapovjednike JNA, stranka Možemo! organizira Trnjanske kresove, kroz imena ulica i trgova nastavlja se promovirati zločinački komunistički režim. Toliko retrogradne politike u Hrvatskoj ozbiljan je uteg oko nogu. Ljudi u Hrvatskoj moraju shvatiti ono što slobodni svijet odavno zna, da isticanje simbola nacizma i komunizma, kao i zločinaca poput Tita, Hitlera i Staljina, predstavlja uvredu za milijune ljudi. Retrogradne snage u hrvatskom društvu valjda će jednog dana shvatiti da ih to što se deklariraju antifašistima nikada neće svrstati među protagoniste vrijednosti poput slobode i demokracije dokle god ne budu u stanju nedvosmisleno se ograditi od Komunističke partije i njenog nasljeđa - naglasio je. 

U petak 25. kolovoza 2023. godine Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju počinju s isplatama potpora za proizvođače svinja za ublažavanje posljedica afričke svinjske kuge – izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede.