Sandra Grgić
Sindikati zaposlenih u zdravstvu, zdravstvenom osiguranju, socijalnoj skrbi i kulturi priopćili su kako prihvaćaju Vladinu ponudu o povećanju osnovice plaće za šest posto od 1. listopada ove godine i za dva posto od 1. travnja 2023.
Nakon izjašnjavanja članstva, odnosno tijela sindikata, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi te Nezavisni sindikat zaposlenih u Hrvatskom zdravstvenom osiguranju prihvatili su Vladinu ponudu od 26. listopada.
Uz povećanje osnovice, prihvaćaju i predloženo povećanje iznosa božićnice za 2022. na 1750 kuna odnosno 232 eura, dar u prigodi dana sv. Nikole za 2022. u iznosu od 754 kune/sto eura te regres za 2023. u iznosu od 1750 kuna/ 232 eura, kao i nastavak pregovora o osnovici za plaće u rujnu 2023.
- Prihvaćanjem te ponude osigurali smo djelatnicima javnih službi povećanje osnovice u razdoblju od 1. svibnja 2022. do 1. travnja 2023. za 12,4448 posto, kao i povećanje materijalnih prava. Prema dosadašnjem iskustvu, sa svakim pregovorima poboljšali smo materijalno stanje naših zaposlenika pa je važno da smo dogovorili nastavak pregovora o osnovici plaće u rujnu 2023., što će nam omogućiti daljnje povećanje osnovice ili nekih drugih materijalnih prava - stoji u priopćenju sindikata.
Odlukom župana Vukovarsko-srijemske županije, Damira Dekanića i sukladno Planu vježbi civilne zaštite za 2022. godinu, danas je na desnoj obali rijeke Dunav, između Šarengrada i Mohova na području izletišta Renovo održana županijska terenska vježba dijela operativnih snaga sustava civilne zaštite - izvijestili su iz Vukovarsko-srijemske županije.
Na vježbi je sudjelovalo oko stotinu pripadnika operativnih snaga i županijskih interventnih timova sustava civilne zaštite koji su provjeravali sposobnosti, resurse i kapacitete u spašavanju na vodi i iz vode te potragu za nestalim osobama.
Tema vježbe bila je spašavanje putnika sa brodice uslijed velikog nevremena, trijaža, pružanje prve pomoći i zbrinjavanje, zatim potraga i pronalazak utopljenika i nestalih osoba.
Postavljeni ciljevi i zadaće vježbe su provjera opremljenosti i osposobljenosti i djelovanje Lučke kapetanije Vukovar u koordinaciji i usklađivanju traganja i spašavanja u unutarnjoj plovidbi te spašavanje osoba uslijed plovidbene nesreće, HGSS-a u potrazi i spašavanju na vodi i kopnu, Kluba podvodnih aktivnosti Vukovar u potrazi, pronalasku i vađenju utopljenika iz vode, JVP Ilok u potrazi i spašavanju, DIP – RCZ Osijek u potrazi i spašavanju iz vode, GDCK Ilok u postupcima trijaže i zbrinjavanja, Zavoda za hitnu medicinu u trijaži, pružanju prve pomoći i zbrinjavanju većeg broja ljudi, Postaje granične policije Ilok u potrazi za nestalim osobama i osiguranju sudionika, Postrojbe civilne zaštite opće namjene grada Iloka u potrazi za nestalim osobama, lovačkih i športsko ribolovnih društava u potrazi za nestalim osobama i utopljenicima.
Nakon gotovo dvosatnog trajanja vježbe i nakon održanog sastanka tima za analizu vježbe, zaključeno je kako je vježba provedena uspješno i da su ispunjeni svi postavljeni ciljevi.
Župan Dekanić pohvalio je sve sudionike koji su vježbu izveli bez pogrešaka u komunikaciji i koordinaciji i što su još jednom pokazali da imamo izuzetno dobro vođene, osposobljene i opremljene interventne timove sustava civilne zaštite.
Načelnik stožera Mato Matić, izrazio je zadovoljstvo viđenim, pohvalio je dobru koordinaciju između hitnih službi i istaknuo je da smo na području grada Iloka proteklih godina svjedočili nekoliko nesreća na vodi, nažalost i sa smrtno stradalim osobama i da je bilo potrebno provjeriti spremnost službi i postojeće kapacitete za svladavanje zahtjevnih zadaća na vodi.
Voditelj Službe civilne zaštite Vukovar Stjepan Draganić istaknuo je kompleksnu situaciju i simulaciju velike nesreća sa gotovo stotinu sudionika koja je hitnim službama predstavljena u Elaboratu vježbe i izrazio zadovoljstvo viđenom spremnošću i opremljenošću. U budućem razdoblju nastaviti će se sa opremanjem i uvježbavanjem interventnih postrojbi kako bi sustav civilne zaštite bio još efikasniji i spremniji.
Koordinator na lokaciji, pročelnik HGSS-a Stanice Vinkovci Zlatko Becić istaknuo je da je vježba bila izuzetno zahtjevna, kako po broju sudionika tako i prema samom scenariju.
- S obzirom na nizak vodostaj Dunava i težak pristup samoj lokaciji vježbe morali smo biti izuzetno oprezni i dobro koordinirani i sve elemente vježbe morali smo odraditi na izrazito visokome nivou, što smo u konačnici i uspjeli - rekao je Becić.
Vukovarsko-srijemska županija dodijelila priznanja višestrukim darivateljima krvi.
Započela organizacija ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991..
Muzej vučedolske kulture jedini hrvatski dobitnik prestižne europske nagrade Destinacija održivoga kulturnoga turizma.
Benzin i dizel značajno poskupjeli, Vlada ipak intervenirala u cijenu plavog dizela koja je ostala ista.
Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
U Gradskoj vijećnici Grada Vukovara održana je 12. Sjednica Gradskoga vijeća Grada Vukovara kojoj je kao i uvijek prethodio aktualni sat gradonačelnika. Gradonačelniku je 11 vijećnika uputilo svoja pitanja.
Vijećnika Igora Gavrića iz redova HDZ-a zanimalo je može li Gradska uprava pronaći sredstva u proračunu za uključivanje kompletne javne rasvjete radi sigurnosti građana. Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava odgovorio je kako će razmotriti pitanje i postupiti sukladno propisima, a ponajprije vodeći računa o sigurnosti sugrađana.
Vijećnik Gavrić postavio je pitanje i ispred Kluba vijećnika HDZ-a. Zanimalo ga je planira li Gradska uprava unutarnje uređenje nedavno obnovljenog Radničkog doma u Borovu naselju, a kako bi se Veleučilište što prije moglo preseliti tamo i početi s radom.
- Trebamo li kao Grad snositi troškove opremanja Veleučilišta, ustanove kojoj Grad nije osnivač je na vama da kao gradski vijećnici odlučite. Ukoliko smatrate da trebamo, imate mehanizam Gradskog vijeća i donesite takvu odluku i bit će mi zadovoljstvo postupati po toj odluci. Inače, nismo imali u planu ulagati sredstva u unutarnje uređenje u zgradu Radničkoga doma u Borovu naselju – rekao je Penava. Gavrić je poručio kako će prijedlog uputiti gradskom vijeću.
Vijećnik iz redova DSS-a Srđan Milaković uputio je pitanje vezano uz nedavno objavljene rezultate popisa stanovništva. Upitao je što je to što će pripadnici srpske zajednice izgubiti, a što su imali do sada.
- Glavna tragedija popisa stanovništva je pad stanovnika. Iz aspekta pada stanovništva bilo bih dobro kada bi svatko sjeo i promislio o politikama koje su dovele do ovolikog pada broja stanovnika. Nažalost, i ovoliko nakon objave dramatičnih brojki u popisu stanovništva, zapravo ne postoji svijest u društvu, a kamoli program ili sustav zaustavljanja tog pada. Toliko o tome što je suština problema i čime se trebamo baviti. Na tom tragu, dok su neki brinuli samo o svojima, moj je cilj normalizacija uvjeta i atmosfere u našem gradu te jednake šanse za sve, bez guranja brojki baziranih na lažnim podacima. Brojke potvrđuju sve nas koji smo jedno desetljeće govorili da je riječ o manipulaciji. Nije mi drago što smo svi skupa pali, ali mi je drago da je konačno došao kraj manipulacijama brojkama. Što se tiče prava koja će izgubiti srpska nacionalna manjina u Gradu Vukovaru, jedino su prava koja su konzumirali gradski vijećnici, a to je dostavljanje materijala na dva jezika i pisma – rekao je Penava
Zoran Rokvić SDSS-ov vijećnik upitao je što je s tvornicom Biodizela u Vukovaru koja stoji zatvorena.
- Ta je tvornica zapošljavala oko 40 zaposlenika visoke stručne spreme. Bila je najveća tvornica biodizela u Republici Hrvatskoj. Inozemni je vlasnik u pitanju, vlasnik koji posluje i u Slovačkoj i Mađarskoj, ali u Hrvatskoj nije moguće. Zašto nije moguće? Zato što je sve zakonski propisano, regulativa je definirala potrebu i zapravo putem propisa obvezu miješanja određene količine proizvoda kojeg je tvrtka proizvodila, međutim u procesu se nisu poštovali zakonu, a za nepoštivanje nije bilo kazni – pojasnio je gradonačelnik.
Vijećnik Dejan Drakulić iz redova SDSS-a postavio je pitanje vezano za plaćanje kazni za odlaganje komunalnog otpada, a u slučaju kada se kod polupodzemnih kontejnera ostavlja smeće. Pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo Dražen Čulig odgovorio je kako je Grad Vukovar stanarima osigurao spremnike na javnim površinama, jer u svojim zgradama nemaju prostor za odlaganje otpada.
- To je prvi korak u kojemu je Grad Vukovar izašao u susret stanarima u višestambenim objektima, a kako bi mogli zbrinjavati otpad na javnim površinama. Drugi je korak taj što je Grad Vukovar, u suradnji s Fondom, osigurao nabavu i ugradnju polupodzemnih kontejnera i stanari su dobili ključeve za odlaganje otpada. Građani koji imaju privatne kuće moraju zbrinjavati posude za otpade na svojim površinama i odgovarati kada iste te posude iznesu na ulicu i pored njih netko ostavi nešto sa strane, vlasnik je dužan taj otpad zbrinuti. Grad Vukovar je do sada, tijekom godine, od 60 do 100 tisuća kuna sredstva iz proračuna grada izdvajao za zbrinjavanje otpada koji se nalazi uz spremnike na javnim površinama. Mi moramo stati na kraj tome, ili će građani brinuti o svome spremniku na javnoj površini ili će osigurati mjesto u svojoj zgradi za spremnike. Nije interes naplaćivati kazne nego zajednički riješiti problem u korist cijele zajednice – naglasio je Čulig.
Nikola Mažar vijećnik HDZ-a zamolio je gradonačelnika osvrt na radni sastanak s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek, a na kojemu je bilo riječi o Arheološkom parku Vučedol.
- Razgovaralo se o rješavanju problematike i završetku projekta. Riječ je o 120 milijuna kuna vrijednom projektu. Projekt je trenutno u kritičnoj fazi jer se s 31. prosincem 2022. godine sredstva moraju potrošiti, a radovi još nisu ni krenuli. Zahvaljujem se svima koji su doprinijeli ovome projektu. Ispred Grada smo sve učinili te je sada sve na Ministarstvu prostornog uređenja i državne imovine. Sve ono što donosi dobro Gradu Vukovaru mi podržavamo – pojasnio je Penava.
Stjepan Mađarac vijećnik HDZ-a upitao je gradonačelnika zašto nije za pomoć i obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
- Kao netko tko je bio stradalnik Domovinskog rata, ne bih volio niti jednom našem sugrađaninu da ponovno ima ratnu obvezu i da se suočava s njom. Bojim se da bi ovo bio iskorak u tom smjeru – pojasnio je Penava.
Vijećnica HDZ-a Majda Jakša upitala je postoji li mogućnost da Grad Vukovar sufinancira program postavljanja obnovljivih izvora energije na kućanstva, a za što je Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nedavno i raspisao Javni poziv. Pročelnik Čulig pojasnio je kako se razmatra mogućnost sufinanciranja i kako je u proračunu jedna od točaka upravo vezana uz sufinanciranje programa.
Potpredsjednika Gradskog vijeća Davida Vlajčića zanimalo je kakav je interes bio za Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava poduzetnicima, temeljem kojega je poduzetnicima dodijeljeno 2,5 milijuna kuna. Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Kristina Bilić pojasnila je kako su na Javni poziv pristigle 244 prijave od čega je 160 odobreno, a ostalih 84 prijava nije zadovoljilo administrativne uvjete. Najiskorištenija mjera je sufinanciranje troškova energenata. Naglasila je kako se prema svakom zahtjevu pristupalo identično.
Vijećnik Domovinskog pokreta Domagoj Bilić postoji li mogućnost da se u Ulici Eugena Kvaternika napravi s jedne strane nogostup. Pročelnik Čulig je pojasnio kako je u navedenoj ulici, na jednom djelu s jedne strane nogostup napravljen prije 3 ili 4 godine.
- Plan je da svaka ulica u gradu barem ima jednostrano nogostup. Što se tiče ulice za koju je postavljeno pitanje, razmotrit ćemo pitanje - rekao je Čulig.
Bilić je u ime Kluba Domovinskog pokreta zamolio gradonačelnika da iznese stav o sjedištu Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, a koje se zakonom mora vratiti u Vukovar. Kako je pojasnio Bilić, župan Vukovarsko-srijemske županije nema namjeru TZ prebaciti u Vukovar.
- Nećemo to dopustiti. Župan odbija postupati prema zakonu, a da ne govorim kako postupa ovime prema gradu Vukovaru. Nije dobro. Ne vidim razloga za ovakvo ponašanje. Nije mi jasno kako sebe može nazivati domoljubom i pravičnim čovjekom koji prati i poštuje zakon, dođe na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata, a onda tom Vukovaru oduzimaš ono što mu trebaš silom zakona dati. Dok je ovakvih ljudi i politika morat ćemo se s njima nositi kako znamo – rekao je Penava.
Nemanja Savanović vijećnik Hrvatskih suverenista postavio je pitanje vezano uz aktualne radove u središtu Vukovara na nogostupima i cestama. Čulig je pojasnio kako HEP izvodi radove i isti bi trebali biti gotovi u 2023. godini. Istaknuo je i kako Grad Vukovar uskoro treba dobiti optički internet pa će se neki od rokova morati i pomaknuti, a kako ne bi dolazilo do dvostrukih radova.
Vijećnik Hrvatskih suverenista Vedran Vuleta postavio je pitanje vezano za izgradnju Ekonomske škole gdje je Grad Vukovar aktivirao bankarsku garanciju za uredno ispunjenje ugovora. Gradonačelnik je odgovorio kako se u situaciji raskida ugovora o izvođenju radova na izgradnji Ekonomske škole zbog neispunjenja ugovornih obveza izvoditelja radova tvrtke Presoflex gradnja poduzelo sve što je moglo sukladno zakonskim uvjetima te kako je 7,6 milijuna kuna povučeno iz aspekta aktivacije bankarske garancije.
Vuleta je pitao i hoće li poskupjeti gorivo i ako da postoji li procjena u kojem postotku će građani više plaćati grijanje. Direktor Tehnostana Ivan Krajinović rekao je kako je procjena da će ukupni troškovi grijanja poskupiti od 4-5 posto za krajnjeg korisnika.
Jednako kao i svake godine, Grad Vukovar zajedno s vukovarskim braniteljima, predstavnicima braniteljskih udruga, ustanovama te institucijama započeo je s organizacijom ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.
Sukladno tome, održane su 2 sjednice Odbora za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – 2022. na kojima je utvrđen program obilježavanja, a koji podrazumijeva događanja središnjeg programa od 17. do 20. studenoga te druga popratna događanja - izvijestili su iz Grada Vukovara.
I ove godine, Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.-2022. godine obilježava se pod dobro poznatim sloganom „Vukovar- mjesto posebnog domovinskog pijeteta“.
Stav i nastojanja Odbora za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.-2022. godine, a u izravnoj komunikaciji s Nacionalnom memorijalnom bolnicom „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar je da se središnji program 18. studenog „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta“ ove godine vrati u krug bolnice, a s obzirom na povoljnu i kontroliranu epidemiološku situaciju.
Kolona sjećanja proći će svojom uobičajenom trasom od Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje će uslijediti protokol polaganja vijenaca te sveta misa.
Ove godine, po prvi puta će s hrvatskim braniteljima Vukovara te članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja u predvođenju kolone sudjelovati i oni koji su kao djeca proživjeli ratna razaranja Vukovara, stoga ih Grad Vukovar poziva da se priključe čelu Kolone sjećanja.
- Sigurni smo kako će obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara proći mirno i dostojanstveno, kako je to bilo i svih proteklih godina - potvrdili su iz Grada
U sklopu ovogodišnje 15. po redu Međunarodne konferencije za kulturni turizam Europe, na temu Novi zamah europskog turizma s kulturnom baštinom i digitalizacijom, upriličena je svečana dodjela nagrada za „Destinaciju održivog kulturnog turizma 2022.“
Među nagrađenima se našao i Muzej vučedolske kulture osvojivši prestižnu nagradu Europske mreže kulturnog turizma u kategoriji „Promocije europskog nasljeđa mladim posjetiteljima i putnicima“.
Nagrada se dodjeljuje destinacijama kulturnog turizma koje su polučile iznimne rezultate u unaprjeđenju doživljaja posjetitelja, istodobno poštujući tradicije s naglaskom na lokalne zajednice.
Fokus ovogodišnje konferencije ponovno je na pokretanju europskog turizma nakon pandemije kroz kulturno nasljeđe i digitalizaciju.
Nagradu je preuzela ravnateljica Muzeja vučedolske kulture Mirela Hutinec, a ispred Vukovarsko – srijemske županije koja je prijavila Muzej, dodjeli je nazočila pročelnica UO za kulturu i turizam, Tamara Kalistović.
U prigodi Dana dobrovoljnih darivatelja krvi u Hrvatskoj, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske 66 dobrovoljnih darivatelja krvi te im zahvalio na plemenitosti, humanosti i nesebičnost u pomaganju drugima.
Odlikovane su žene koje su darivale više od sedamdeset i pet puta krv odnosno muškarci više od sto puta.
Ukupno je odlikovanih 178, a ostali će odlikovanja primiti na svečanoj dodjeli sljedeći tjedan.
U prigodnom je govoru Milanović izrazio zahvalnost dobrovoljnim darivateljima krvi u ime hrvatske države i u svoje osobno.
- Vama koji nesebično dajete sebe zahvaljujem, u nadi da postoji jedan mlađi ešalon od vas koji će stati na vaše mjesto i nastaviti s istom plemenitom praksom i davanjem od sebe, u zemlji u kojoj je volonterstvo, pomaganje drugome bez naknade i bez protuusluge slabo razvijeno. Tu zaostajemo za zapadnoeuropskim državama, koje možda nisu tako tople i ljudski prisne kao što naš narod je, ali kad treba pomoći tu su. Velika iznimka u Hrvatskoj su dobrovoljni davatelji krvi. To ste vi. Ovo je treći puta da upriličujemo ovakvu svečanost. Ja vam još jedino mogu i želim reći puno hvala. Neću vam reći da nastavite, mislim da ste vi svoje dali, a ako nastavite, još bolje. I tu će na vašem mjestu, uvjeren sam, biti neki drugi i to vrlo brzo. Hvala vam i želim vam dobro zdravlje i dug život - poručio je predsjednik.
Uz predsjednika Milanovića, na svečanosti su bili pročelnik Kabineta Predsjednika Bartol Šimunić, savjetnica Predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić i savjetnica Predsjednika Republike za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 428 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, a preminulo je sedam osoba - izvijestio je u Nacionalni stožer Civilne zaštite.
Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je ukupno 3.775. Među njima su 584 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 24 pacijenta.
U samoizolaciji je trenutno 2.320 osoba.
Do danas je ukupno testirana 5.286.661 osoba, od toga 2.174 u posljednja 24 sata.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.243.928 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 17.060 preminulo, ukupno se oporavile 1.223.093 osobe od toga 767 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 20.listopadom 2022. utrošeno je 5.322.158 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,64 posto ukupnog stanovništva, odnosno 70,92 posto odraslog stanovništva.