"Riječ je o prvom arheološki istraženom antičkom pokopu s kolima na tlu Hrvatske, a nakon završetka detaljnog i složenog postupka dokumentiranja nalaza nadamo se brojnim novim spoznajama o konstrukciji rimskih kola, što bi trebalo rezultirati i njihovom rekonstrukcijom te prezentacijom u stalnom postavu Gradskog muzeja u Vinkovcima", izjavio je voditelj zaštitnog arheološkog istraživanja Boris Kratofil.

Rimska dvokolica, pojasnio je Kratofil, pronađena je u tumulu – zemljanome humku promjera oko 40 metara i sačuvane visine oko jednoga metra, u grobnoj komori, a običaj pokapanja pod zemljane humke (tumule), inače vezan za željezno doba, predstavlja izuzetan način pogrebnog rituala tijekom rimskoga razdoblja na jugu Panonske nizine koji se, pak, povezuje s iznimno bogatim obiteljima s istaknutim ulogama u administrativnom, gospodarskom i društvenom životu rimske provincije Panonije.

Rimski tumuli do sada su pronađeni zapadnije u Hrvatskoj, a ovo je najistočniji s tim što je sada istraženi grobni humak poznat u arheološkoj literaturi više od 100 godina no sada je  potpuno datiran u antiku.

Istraženi zemljan humak smješten je uz trasu jedne od najznačajnijih rimskih prometnica, onu koja povezuje Apeninski poluotok s Panonijom, Balkanom i Malom Azijom, čime je očito bogata aristokratska obitelj naseljena u blizini Cibala (rimski naziv današnjih Vinkovaca nap.), željela svim putnicima na prometnom pravcu pokazati svoj status i bogatstvo.

"Ovo je jedinstveno, senzacionalno otkriće. Prvi put na prostoru Hrvatske i južne Panonije dokumentirani su ostaci iznimno složenog pogrebnog običaja vezanog uz bogatu, važnu osobu, a na osnovu pronađenih metalnih dijelova kola kao i dijelova konjske opreme grobnica je datirana u 3. stoljeće što je svrstava u najmlađe primjere ovakvog pogrebnog običaja", rekao je ravnatelj Arheološkog instituta Marko Dizdar.

U nasipima istraženog tumula pronađeno je i nekoliko paljevinskih i kosturnih grobova kao i dva središnja groba u kojima su najvjerojatnije pokopani muškarac i žena zbog kojih je tumul podignut no ti su grobovi u kasnijem razdoblju opljačkani.

Ovogodišnje dvomjesečno arheološko istraživanja lokaliteta završit će krajem listopada, potom će uslijediti restauracija nalaza te njihova interdisciplinarna analiza u koju će biti uključene i neke europske ustanove, a što bi trebalo dovesti do važnih spoznaja o životu rimske aristokracije u južnoj Panoniji ali i spoznaja o upregnutim konjima ili eventualno mulama.

Dizdar je istaknuo da je s nalazom rimskih kola u Jankovačkoj dubravi upoznata i stručna arheološka javnost na prošlotjednom arheološkom kongresu.

Restauratorica Edina Balić  procijenila je stanje nalaza relativno dobro no prilikom vađenja iz zemlje bit će potrebna velika pažnja i brzo prebacivanje u sigurne mikroklimatske uvjete kako ne bi došlo do rapidnog propadanja nalaza.

Istraživanje lokaliteta Jankovačka dubrava počelo je 2017. godine uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Vukovarsko-srijemske županije te uz logističku potporu Općine Stari Jankovci i tamošnje Poljoprivredne zadruge na čijem se zemljištu lokalitet i nalazi.

Istraživanje bi se, zbog važnosti i ugroženosti nalazišta, trebalo nastaviti i sljedeće godine, a arheolozi se nadaju ne samo novim nalazima nego i prezentaciji tog iznimnog antičkog kulturnog krajolika.