Vujić pojašanjava kako je u posljednje vrijeme, zahvaljujući prvenstveno Gradskoj knjižnici Vukovar i Gradskome muzeju Vukovar ponešto pojačan interes za Nikolu Andrića, ali žalosti činjenica da se o Andriću nakon njegove smrti 1942.godine jako malo zna odnosno nije istraženo
-Čak ni mi rođeni Vukovarci malo znamo o Nikoli Andriću. Puno je tu prostora za istraživanje njegovih djela, ja sam se konkretno bavila jezikoslovnim aspektom, jezikom kojim je govorio i pisao, kolegica Ivana Mandić Hekman bavila se njegovom Zabavnom bibliotekom, no ostaje cijeli raspon djela, novinskih članaka, dramaturških djela o kojima još nitko ništa nije istražio i ne zna se puno o tome. U Zavodu za književnost, kazalište i glazbu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nalaze se spremljene tri velike kutije njegove ostavštine u kojima je mnoštvo materijala za istraživanje, a kojima bi se trebao pozabaviti čitav niz stručnjaka – rekla je Vujić.
Kao preporuku za čitanje Nikole Andrića, Vujić je navela Branič jezika hrvatskoga, malu knjižicu u kojoj se može pročitati kako se živjelo i razmišljalo 1911. godine.
-Osjeti se dašak Vukovara jer se Nikola Andrić od svoga Vukovara nikada nije odvojio i unosio ga je u sva svoja djela. Također je volio i putovati pa ističem i njegove putopise kao vrlo zanimljive za čitanje. Tu su i književna djela, mnoštvo materijala za kojima se može posegnuti kada je Nikola Nadrić u pitanju – istaknula je Vujić.
