- Cilj je predavanja kroz suvremeno i zanimljivo interpretirane astralne simbole na vučedolskoj keramici, posjetiteljima približiti i promovirati arheologiju, te astronomiju koja je kao znanost prilično zapostavljena - ispričao je HRV-u Durman.

Durman je posjetiteljima prezentirao i prvo piktografsko pismo kojim su se služili Vučedolci, a koje je iščitao s bogato dekoriranih keramičkih posuda, koje između ostaloga dokazuju da je Vučedolac poznavao ljudsku žrtvu te da su važne događaje na nebu obilježili ljudskom žrtvom.

Moglo se i čuti kako je vučedolsko poimanje svijeta iskazano upravo na njihovim posudama, najstarijim europskim ideogramima, a svi ukrasi na njima nose nebesku simboliku, od ravne crte koja predstavlja horizont, valovitih linija koje simboliziraju vodu, do trokutastih simbola smještenih na crti koja predstavlja horizont, a što u stvarnosti predstavlja uzvisine i planine. Profesor Durman je i pojasnio kako se kao simbol na keramičkim posudama često pojavljuje i sunce koje predstavlja rađanje novoga dana, budući da je smješteno na samu sredinu posude, malo iznad crte koja predstavlja horizont.

- Najstariji indoeuropski kalendar jedna je od najmarkantnijih posuda vučedolske kulture, a ona prikazuje najraniji i najpotpuniji indoeuropski kalendar nastao u vrijeme sumerskog razdoblja u Mezopotamiji i Staroga kraljevstva u Egiptu - rekao je Durman, pojašnjavajući kako u četiri ukrašena pojasa, astralnim simbolizmom, prikazana su četiri godišnja doba. Ispričao je kako zviježđa koja zastupaju pojedine dijelove godine prikazana su u vrijeme sumraka kao prva obilježja večernjega neba.

- Vučedolska je godina počinjala proljetnim ekvinocijem kada sunce simbolički zamjenjuje najuočljivije zimsko zviježđe – Orion, čije su tri zvijezde pojasa, u vučedolsko doba, na taj dan zalazile i na nekoliko mjeseci nestajale s noćnog neba - rekao je Durman.

Naglasio je kako se fragmenti vučedolske kulture pronalaze u 14 europskih država u kojima se ukupno nalazi preko 120 arheoloških lokaliteta. Po njegovoj procjeni ova je kultura do danas istražena tek nekih 10 do 12 posto, a kako je rekao, bit će potrebno još 50-ak godina intenzivnoga istraživanja, otkopavanja i rada, koji bi trebao imati i do četiri puta bržu i veću dinamiku rada, iskopavanja i arheoloških istraživanja, da bi vučedolska priča bila ispričana do kraja.

Pozdravljajući okupljene na predavanju, ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar Jelena Miškić rekla je kako ova gradska ustanova već treću godinu za redom nastavlja provođenje ciklusa "Kulturnoga četvrtka u GKV".

- Predavanja organiziramo svakoga prvoga četvrtka u mjesecu, a za sve posjetitelje osigurali su niz eminentnih predavača. Odaziv sugrađana je svakoga puta iznad svih naših očekivanja, što dokazuje kako je vrijednost ovoga kulturnoga ciklusa kod naših korisnika i posjetitelja prepoznata.

Miškić je ujedno i pozvala sve korisnike Gradske knjižnice Vukovar da prate službene stranice knjižnice kako bi mogli znati što ih još očekuje u okviru ciklusnog programa Kulturni četvrtak. Predavanje Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi održano je u suradnji s Muzejom vučedolske kulture.