Valerija Lozančić
Hrvatske ceste d.o.o. Poslovna jedinica Osijek, Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije i Cesting d.o.o. održali su 14. studenog uobičajeni sastanak o održavanju javnih cesta u zimskom razdoblju 2019./2020. godine za područje Vukovarsko-srijemske županije, u skladu sa zakonskim obavezama i odredbama Pravilnika o održavanju cesta.
Obaveza Cestinga je na vrijeme obaviti sve pripreme, koje uključuju izradbu operativnih planova, osiguranje mehanizacije i ljudstva, kako bi se mogla osigurati prohodnost na javnim cestama na području županije te spremno dočekale snježne padaline ili kiša koja se ledi na kolniku.
Cesting na području Vukovarsko-srijemske županije održava 273 kilometra državnih cesta i 420 kilometara županijskih i lokalnih cesta, odnosno brine za održavanje prohodnosti u zimskim uvjetima na ukupno 693 kilometra cesta- istaknuo je direktor Cestinga Dubravko Kučinac te dodao da su spremni za zimsko razdoblje kao i sve izazove koji ih čekaju.
-Pripremljene su dovoljne količine soli, u ovom trenutku na zalihi je 1.730 tona soli. U planu je nabavka 2.530 tona soli. Također, kao i za svaku zimu, osigurana je i određena količina kamene sitneži te kalcijevog klorida koji se koristi kada sol ne djeluje – rekao je Kučinac te istaknuo podatak kako u prošloj godini policija nije evidentirala niti jednu prometnu nesreću koja bi za uzrok imala neprohodnu ili loše očišćenu cestu.
Za ovu sezonu osigurana su vozila opremljena posipačima i ralicama: u Nadcestariji Vinkovci 8, Vukovar 7 i Županja 7, ukupno 22 vozila. Iz Cestinga ističu i da su nabavljena i 2 nova vozila: vozilo Unimog i jedan posipač. Investicija je vrijedna milijun i petsto tisuća kuna, ali je i jamstvo da će i ove godine zimska služba biti učinkovita. Sa sastanka je poslana i poruka vozačkima kako je od 15. Studenog na snazi zabrana prometovana zimskim dionicama vozilima koja nemaju zimsku opremu te je ukazano na važnost zimskih guma za sigurnost u prometu.
-Od sutra, pa sve do 15. Travnja iduće godine obavezna je zimska oprema na motornim vozilima. U trenutku padanja snijega i njegovog zadržavanja na kolniku svi vozači moraju imati zimsku opremu. Kada je cesta prekrivena snijegom vozači moraju imati zimske gume ili lance na ljetnim gumama. Kada nema snijega na kolniku tada je dovoljno imati zimske gume ili ljetne gume s utorom 4 milimetra i pripremljene lance - rekao je Boris Klinec, službenik za preventivu u cestovnom prometu PU Vukovarsko-srijemske i dodao kako je novčana kazna 700 kuna za sve vozače koji nemaju zimsku opremu na vozilima. Nakon završenog sastanka održano je postrojavanje vozila i strojeva za zimsko održavanje u sezoni 2019./2020. godine. Nakon završenog sastanka održano je postrojavanje vozila i strojeva za zimsko održavanje u sezoni 2019./2020. godine.
U Braniteljskom infu poslušajte:
Predstavljen ovogodišnji programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.
Obilježena i 28. godišnjica stradanja Bogdanovaca.
Obilježena 28. obljetnica sloma obrane gradske četvrti Lužac.
Brojne reakcije na otkrivanje spomen ploče generalu JNA Mladenu Bratiću.
ŽDO pokrenulo istragu zbog mučenja Hrvata u Vukovaru
Emisiju Braniteljski info uređuje i vodi Valerija Lozančić
Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je Hrvatski sabor, a prenosi Hina.
Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( 'za' 77, šest suzdržanih, 27 protiv).
Simbolički raskid s komunizmom
Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.
Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.
Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.
Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.
U kalendaru 11 spomendana
Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.
Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.
U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.
Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.
Nova sjednica počinje 27. studenoga
Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.
Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga.
Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenog, Lions klub Vukovar organizirao je preventivno-edukacijsku humanitarnu akciju.
U organizaciji Hrvatske turističke zajednice u Iloku je održana završna svečanost na kojoj je proglašen nacionalni pobjednik za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) 2019. godine. Ove godine tema je bila wellness i zdravstveni turizam.
Povodom tiskanja Statut Grada Vukovara na ćirilici i događaja na protekloj sjednici Gradskoga vijeća, u organizaciji Udruge 100%-tnih HRVI I. skupine u Gradskoj vijećnici Grada Vukovara održana je tiskovna konferencija pod nazivom Mi vas „dobro“ razumijemo“.
Predsjednik Udruge Đuro Glogoški predočio je fotografije razrušenog grada Vukovara govoreći kako su one dovoljan dokaz o tome što se sve ovdje događalo i tko je za to kriv. Istaknuo je kako su nakon Domovinskoga rata oni koji su izvršili agresiju prihvaćeni u hrvatskom društvu o čemu svjedoče i Zakon o općem oprostu, Zakon o konvalidaciji i Ustavni Zakon o pravim nacionalnih manjina.
-Što smo dobili zauzvrat od onih kojima su oprošteni ratni zločini. Branitelji se često spominju kao teret mirovinskog sustava, a nitko ne spominje one koji dobivaju mirovinu i ostvaruju pravo na radni staž za vrijeme okupacije, koji u mirovinski sustav nisu uplatili ni lipu. Svi ti zakoni doneseni su pod ucjenama, a svjedoci tih ucjena smo i danas. Dobili smo zauzvrat da ne mogu prihvatiti Hrvatsku državu i da su ostali na onim temeljima na kojima su započeli agresiju na Hrvatsku. Ne poštuju i ne cijene Hrvatsku državu o čemu svjedoče brojni grafiti ispisani na ćirilici poput onih da je Vukovar srpski grad, zastave, ali ne hrvatske, razni napisi po portalima, spomenici agresorima. Srbija je rehabilitirala četništvo, a u Hrvatskoj se to također provlači – rekao je Glogoški dodajući kako ćirilica nije samo pismo, već se njome veličaju oni koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku . Upitao je i zašto se istina i povijest tumače na različite načine tražeći pri tome da se udžbenik povijesti za 8.razred po kojemu uče pripadnici srpske nacionalne manjine povuče iz upotrebe. Istaknuo je kako SNV, ZVO i SDSS i dalje žele autonomiju u Hrvatskoj postavljajući pitanje jesu li se odmaknuli od onoga što su željeli devedesetih godina.
- Predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Zajedničkog vijeća općina, SDSS-a i njihovi saborski zastupnici ne mogu reći da ne znaju za to i da ne stoje iza toga. Zašto se nikada nisu ogradili od transparenata, izgradnje spomenika agresorima…? – upitao je Glogoški rekavši kako se „ mi jako dobro razumijemo“.
-Mi jesmo dali svoj doprinos u Domovinskome ratu, izašli smo iz njega, kroz sve ove zakone pokušavamo zaboraviti ono što se dogodilo, ali postoji naša stvarnost i s razlogom se pitamo tko ima za nas razumijevanja, tko nas razumije i kako mi možemo gledati na budućnost, ako nismo raščistili vrijeme iz prošlosti – poručio je Glogoški pokazujući fotografije vojnih invalida i njihove ozljede.
Osnovna je stranka Hrvatski suverenisti.
Priopćenje za medije donosimo u cijelosti.
-Rezultati europarlamentarnih izbora pokazali su da hrvatski narod želi Hrvatsku koja će biti vođena zajedništvom svih suverenističkih, državotvornih snaga. Naša platforma, Hrvatski suverenisti, bezrezervno se odazvala tom pozivu na zajedništvo i zajedno s hrvatskim narodom poslala jasnu poruku vladajućima da dolazi vrijeme promjena. Danas smo na tom putu zajedničkog zalaganja za Hrvatsku kao suverenu državu učinili još jedan važan iskorak – pravno smo oblikovali platformu Hrvatskih suverenista. Političke stranke Hrast i HKS, predstavnici udruga i građanskih inicijativa Istina o Istanbulskoj i Hrvatski bedem te intelektualci i istaknuti pojedinci osnovali su stranku Hrvatski suverenisti.Stranka Hrvatski suverenisti će ubuduće biti formalni nositelj platforme Hrvatskih suverenista. Cilj osnivanja Hrvatskih suverenista je lakša komunikacija s hrvatskim narodom na biračkim mjestima, u medijima, anketnim kućama i na društvenim mrežama. Stoga ovim putem pozivamo i anketne kuće da strankuHrvatski suverenisti uvrste u svoje predizborne ankete što od europskih izbora nije bio slučaj. Stranku Hrvatski suverenisti,, koju čine HKS, HRAST, predstavnici udruga i građanskih inicijativa Istina o Istanbulskoj i Hrvatski bedem te istaknuti intelektualci i pojedinci, obilježit će ista načela – jasni suverenistički stavovi, spremnost za zajedništvo te stavljanje bilo kakvih osobnih ambicija u drugi plan. Hrvatski suverenisti su i dalje otvoreni, pa nam tako iz dana u dan prilaze novi ljudi i organizacije koje žele služiti želji naroda za zajedništvom svih suverenističkih snaga. Cilj Hrvatskih suverenista nije unitarnost već daljnje njegovanje zajedništva različitih subjekata – stranaka, udruga, građanskih inicijativa i istaknutih pojedinaca. S obzirom da zastupamo ideje i politički pristup koji je izrazito važan velikom dijelu hrvatskog naroda, vjerujemo da ćemo na parlamentarnim izborima postići još značajniji rezultat nego na europskim izborima te da će to biti početak dugoočekivanih i stvarnih promjena u Hrvatskoj - stoji u priopćenju stranke.
Povodom Dana Vukovarsko-srijemske županije koji se tradicionalno obilježava 11. studenoga, na blagdan svetoga Martina, njenog zaštitnika u Otoku je održana sjednica Županijske skupštine kojoj su nazočili izaslanici državnog vrha, gosti iz Velikopoljske regije iz Poljske, hrvatskih županija i gradova, predstavnici vojske i policije, crkveni veledostojnici, čelnici naše županije, njenih gradova i općina te ostali predstavnici javnog, kulturnog i društvenog života. Uvodno je prikazan dokumentarni film "Srijem i Slavonija protkani zlatom", na kojem su predstavljeni dosadašnji uspjesi i mogućnosti razvoja županije, a goste su prvo pozdravili predsjednik Županijske skupštine Dražen Milinković i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić koji je zrazio zadovoljstvo učinjenim u proteklom razdoblju naglašavajući kako je iz EU fondova povučeno 2,8 milijardi kuna, a u posljednjih godinu dana zaposlenost je porasla 8 posto.
-Moramo jednostavno nastaviti ovim putem i u poljoprivredi, drvnom sektoru, turizmu, razvoj obnovljivih izvora energije, uz praćenje školstva, zdravstva, socijale…što činimo i danas. Međutim, nisam zadovoljan realizacijom državnih projekata, posebno infrastrukturnih na našem području, koji znače život ovdašnjem gospodarstvu, a to su sanacija željezničke pruge i posebno pravca Zagreb-Tovarnik, ulaganje u aerodrom Klisu, ulaganje u unutarnje plovne putove i u cestovni promet - rekao je Galić dodajući da iduće godine, dok Hrvatska predsjeda Vijećem EU i Dunavskom strategijom, treba učiniti sve kako bi se ti infrastrukturni projekti počeli ostvarivati. Kao najvažnije projekte istaknuo je Agrocentar Cernu, vrijedan 30 milijuna kuna, Drvnotehnološki centar, vrijedan 25 milijuna kuna, i dva aktualna projekta natapanja za 3000 hektara, vrijedna gotovo 200 milijuna kuna.
-Projekt "Slavonija, Baranja i Srijem" je jako dobar i predlažem da se u sljedećemu financijskom okviru od 2021. do 2027. donese poseban operativni program za pet slavonskih županija te da se organizacija Hrvatskih šuma spusti na razinu slavonskih županija jer bi mogle bolje i kvalitetnije upravljati sirovinom – zaključio je župan.
Izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, saborski zastupnik Mladen Karlić u svom je govoru naglasio kako je jedna od najboljih demografskih mjera otvaranje radnih mjesta.
-To mora biti naš zajednički, nacionalni, strateški interes. Zahvaljujući našim prirodnim bogatstvima Vukovarsko srijemska županija mora postati centar prehrambene industrije, ali i proizvodnje visokotehnoloških industrijskih proizvoda naslonjenih na našu tradiciju, bogatstvo i iskustvo – rekao je dr Karlić.
Izaslanik predsjednika Vlade i ministar državne imovine Mario Banožić uručio je tabularne isprave kojima je Osnovna škola Siniše Glavaševića u Vukovaru stekla vlasništvo nad školskim dvorištem, sportskom dvoranom i igralištem, ukupne površine 10.734 četvorna metra, Dom učenika Vukovar vlasništvo nad zgradom doma i sportskim igralištem površine 5295 metara četvornih, a općine Nuštar i Babina Greda vlasništvo nad društvenim domovima.
-Ništa od ovoga ne bi bilo da nismo izmijenili Zakon o upravljanju državnom imovinom te da nema suradnje i otvorene komunikacije s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Sva mjesta, posebno ona zapuštena obvezuju nas na ozbiljnost i realne odluke. Svim našim aktivnostima želimo pridonijeti demografskoj reanimaciji, otvaranju novih radnih mjesta i ostanku ljudi u Slavoniji - rekao je ministar Banožić.
Nazočne je pozdravio i zamjenik maršaleka (župana) prijateljske Velikopoljske regije Wojciech Jankowiak koji je rekao da se 11. studenoga u Poljskoj slavi Dan neovisnosti i da je to prvi puta da se na taj datum nalazi izvan svoje države. Podsjetio je na sličnu povijest dvije zemlje te izrazio nadu u još bolju suradnju.
Na svečanoj su sjednici dodijeljena i ovogodišnja priznanja Vukovarsko-srijemske županije. Počast županije posmrtno je dodijeljena hrvatskom branitelju Robertu Zadri za iznimnu ljubav, hrabrost i doprinos u Domovinskom ratu.
- Ovo priznanje cijeloj obitelji Zadro znači jako puno, a posebice našoj majci koja je uvijek govorila kako je Robert u očevoj sjeni. Ovo je dokaz da nije zaboravljen – rekao je Robertov brat Tomislav Zadro.
Nagrade za životno djelo dodijeljene su efendiji Idrizu Bešiću za izniman doprinos međuvjerskoj suradnji i društveno-političko djelovanje i Danijelu Rehaku za izniman doprinos u Domovinskom ratu, obnovi Vukovara i istraživanju ratnih zločina.
-Drago mi je da je naš rad prepoznat jer već dvadeset godina istražujemo ratne zločine, ali i pokušavamo razvijati ratni turizam – rekao je Rehak.
Nagradu za iznimna postignuća u znanosti i visokom obrazovanju dobio je dr. Vladimir Karabalić, za psihosocijalnu pomoć stradalnicima Domovinskog rata i njihovim obiteljima Vladimir Zlatarić, za promicanje tehničke kulture Anka Remenar te za unaprjeđenje prometne kulture policajac Branko Grebenc - Luis.
Povelju Županije dobili su tvrtka BJELIN OTOK d.o.o. za doprinos razvitku gospodarstva, tvrtka ŠIŠKA d.o.o. za doprinos razvitku gospodarstva, tvrtka MULTINORM d.o.o. za doprinos razvitku gospodarstva, Javnoj ustanovi u kulturi Hrvatski dom Vukovar za izuzetna ostvarenja u području kulture i znanosti, Nogometni klub BORAC Drenovci povodom obilježavanja 90 godina postojanja i doprinos razvitku športa, Športski nogometni klub „SLOGA“ Račinovci povodom obilježavanja 90 godina postojanja i doprinos razvitku športa, Veterinarska stanica d.o.o. Županja povodom obilježavanja 70 godina uspješnog rada te Hrvatski radio Županja povodom obilježavanja 50 godina uspješnog rada.
-Ovo nam je dokaz da osim naših sugrađana i sugrađani iz cijele županije cijene naš rad i ovim im se putem zahvaljujem na tome - rekla je ravnateljica Hrvatskog doma Ivanka Miličić.
Prije svečane sjednice kod spomen-obilježja poginulim zrakoplovcima i braniteljima vijence su položila državna izaslanstva, predstavnici Hrvatske vojske, policije i prijateljske Velikopoljske regije iz Poljske te vukovarsko-srijemsko i otočko izaslanstvo, a u crkvi sv. Antuna Padovanskog služena je sveta misa.