Sandra Grgić
Prvi centar za svjetlovodne tehnologije edukacijskog tipa u Hrvatskoj otvoren je u Vinkovcima s ciljem stvaranja osposobljenih kadrova koji su trenutno prilično traženi na tržištu rada.
Predstavljeni rezultati istraživanja Potrebe starijih osoba za socijalnim i zdravstvenim uslugama.
Komemorativnim skupom u Osijeku obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Donosimo programe vukovarskih muzeja za Noć muzeja.
Dnevnik 1 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
Vlada je usvojila nekoliko amandmana na reformski paket sustava socijalne skrbi, o kojem će sutra glasati saborski zastupnici.
Resorni ministar Josip Aladrović istaknuo je da su najviše interesa iskazali vladajući, ali i oporbeni zastupnici oko članka 58.
- Povećali smo osobne invalidnine kroz ovaj zakon na 1.750 kuna, pa kako ne bi došlo do dvostrukog tumačenja, nekoliko saborskih zastupnika je podnijelo sličan amandman. To smo usvojili. Zatim određene amandmane koji se tiču svih pet komorskih zakona i amandmani koji se tiču financijskih kazni za sve ilegalne pružatelje usluga - pojasnio je Aladrović.
Ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović najavio je četvrtak da će, ako ne dođe do promjene situacije u vezi pandemije koronavirusa, epidemiološke mjere biti produljene do kraja veljače.
U Hrvatskoj od posljedica koronavirusa preminulo 59 osoba.
Predstavljeni rezultati istraživanja Potrebe starijih osoba za socijalnim i zdravstvenim uslugama.
Komemorativnim skupom u Osijeku obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Donosimo programe vukovarskih muzeja za Noć muzeja.
Dnevnik 2 uređuje i vodi Sandra Grgić.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pozvao je u srijedu korisnike da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu do 1. ožujka 2022., kako bi bez prekida mogli nastaviti primati doplatak i u ovoj godini.
- Dohodovni cenzus i dalje iznosi 2.328,20 kuna prosječno mjesečno po članu kućanstva, odnosno 70 posto proračunske osnovice koja za 2022. godinu iznosi 3.326,00 kuna - izvijestili su iz HZMO-a.
Zahtjev za doplatak za djecu podnosi se područnoj službi/uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja.
Također, zahtjev se može podnijeti i usmeno u zapisnik u područnoj službi/uredu HZMO-a, a moguće ga je podnijeti i putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.
Iz HZMO-a ističu da je uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, potrebno za sebe i druge članove kućanstva dostaviti potvrdu poslodavca o svoti naknade koju je isplatio zbog bolovanja na teret sredstava HZZO-a, potvrde centra za socijalnu skrb o ostvarenoj novčanoj naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja te o udomiteljskoj naknadi i potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenom u inozemstvu.
Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u Hrvatskoj kao i status o redovitom školovanju djece utvrđuje se službenim putem te uz zahtjev nije potrebno prilagati dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini kao ni školske potvrde. Iznimka su potvrde o školovanju djece u inozemstvu.
Sve informacije vezane uz podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 kao i na mrežnim stranicama HZMO-a.
Na Fakultetu agrobitehničkih znanosti u Osijeku održana je 47. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana.
Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sustava i iznalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana.
- Želimo upozoriti i na klimatske promjene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procjene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrijava, što neminovno utječe i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će utjecati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna suradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Europskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, dijelom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda - pojasnila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te naglasila kako su Osijek i Slavoniju odabrali za održavanje sjednice jer su im željeli dati značaj i ukazati koliko Slavonija doprinosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji hrane.
Župan Osječko-baranjske županije, Ivan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što moramo pravovremeno odgovoriti.
- Osječko-baranjska županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Također, gradimo 16 sustava za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cijele Hrvatske - rekao je Anušić.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o mogućim rješenjima za sve vidljivije klimatske promjene.
- Uz sustave navodnjavanja tu je i Program ruralnog razvoja, ali i potpore za ulaganje u opremu kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na takve sustave. S druge strane, u novom strateškom planu definiramo 25% potpore za ekosheme u okviru prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 35% u okviru drugog stupa za mjere agrookoliša. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih nekoliko godina radi prema strategiji koja je donesena kako bi se povećala samodostatnost, prije svega u strateškim sektorima poput stočarskog te voćarskog i povrtlarskog ne bi li se povećala količina tih proizvoda na domaćem, ali i stranom tržištu. Što se tiče klimatskih promjena, Ministarstvo se i dalje zalaže za povećanje produktivnosti i samodostatnosti bez obzira što je europski okvir postavljen tako da se ide u redukciju stakleničkih plinova - zaključio je Majdak.
U utorak, 25. siječnja, 49-godišnjak iz Andrijaševaca prijavio je policiji prijevaru prilikom kupnje traktora.