Predsjednik Domovinskog pokreta, Ivan Penava i saborski zastupnik Stipo Mlinarić održali su konferenciju za medije na temu aktualne političke situacije s naglaskom na povećanje cijena.

Stipo Mlinarić u uvodu konferencije osvrnuo se na odluku državnog odvjetništva u Osijeku koje je odbacilo kaznenu prijavu protiv počinitelja ubojstva četverogodišnje Martine Štefančić i njezine bake, počinjenog 21. ožujka 1992. godine u Borovu selu.

- Dijete je ubijeno sa svojom bakom Bernardicom na prvi dan proljeća 1992. u Borovu selu. Martina Štefančić, ubijena je i od hrvatske države 01. veljače 2022. godine kada je Državno odvjetništvo u Osijeku odbacilo kaznenu prijavu protiv počinitelja te nitko nije odgovarao za smrt malog djeteta od četiri godine – rekao je Mlinarić.

Predsjednik Domovinskog pokreta poručio je kako se obrtnici i gospodarstvenici u Hrvatskoj suočavaju s porastom cijene plina, kao ključnog energenta, za više od 300-400 posto u odnosu na prošlu godinu.

- Hrvatska je jedna bogata zemlja čijim bogatstvima i resursima upravljaju drugi i drugi imaju koristi od toga, dok na žalost naši vodeći političari, tajkuni, nerijetko zbog svojih nečasnih i koruptivnih radnji završavaju u zatvorima, a istodobno potpisuju ugovore i prodaju to nacionalno bogatstvo u bescjenje. Podsjećam Vas na naftna polja u Sibiru i Siriji koja više nisu u Hrvatskim rukama te na koruptivne ugovore koje je tadašnji premijer Sanader potpisao te MOL isporučio u strano vlasništvo, a čime je od jedne bogate države, kakva je Hrvatska u pogledu energenata, učinio Hrvatsku ovisnom o globalističkoj politici Bruxellesa i nalogodavaca Andreja Plenkovića, dok Hrvatska čak 30 posto svojih potreba za plinom proizvodi sama. Imamo preskupu državu, previše uhljeba u ovoj državi koji previše koštaju. Ta kompozicija koja se vuče nema suverenističku politiku. Nažalost, nemamo ni državnika koji je u stanju tu politiku provesti i ispast će sve kao i svih ovih godina na kraju, da je država bez državnika najskuplja država, a nažalost tu skupoću plaćaju obični hrvatski građani - zaključio je Penava.

Svi koji u Osijeku grade gospodarsko-poslovne građevine od 1. siječnja 2022. oslobođeni su plaćanja komunalnog doprinosa - poručio je osječki gradonačelnik Ivan Radić na konferenciji za medije. Za sve ostale namjene, poput primjerice izgradnje stambene zgrade, komunalni doprinos smanjuje se za 10 posto.

- Grad Osijek širom otvara svoja vrata poduzetnicima i investitorima. Prva konkretna mjera koju smo donijeli je ukidanje komunalnog doprinosa za gospodarstvenike. Riječ je o višemilijunskim olakšicama koje će, uvjereni smo, kada investitori budu odlučivali između Osijeka i nekog drugog grada, prevagnuti u korist Osijeka. Tako će, recimo, olakšica za izgradnju gospodarsko-poslovne građevine od 12.000 prostornih metara u 1. zoni iznositi 960.000 kuna, u 2. zoni 720.000 kuna, u 3. zoni 540.000 kuna te u 4. zoni 180.000 kuna. Za izgradnju stambene zgrade površine 12.000 prostornih metara u 1. zoni komunalni doprinos smanjuje se za 96.000 kuna, u 2. zoni za 72.000 kuna, u 3. zoni 54.000 kuna te u 4. zoni 18.000 kuna - rekao je Radić te dodao kako je ukidanje komunalnog doprinosa tek jedna od olakšica koju je Grad Osijek namijenio poduzetnicima. 

- Niz pogodnosti čeka investitore u našoj Industrijskoj zoni Nemetin, koja je po uvjetima građenja i kupovine zemljišta zasigurno najpovoljnija u Hrvatskoj – dodao je osječki gradonačelnik i najavio početak prodaje građevinskih čestica II. faze u Industrijskoj zoni Nemetin. Nakon što je rasprodana prva faza, danas smo krenuli u prodaju druge faze. Objavljen je javni natječaj za 10 građevinskih čestica ukupne površine 220.000 četvornih metara. Kroz naš program poticaja i olakšica investitori u Nemetinu mogu kroz tri godine iskoristiti do 200.000 eura potpora – rekao je Radić, ističući kako je cilj ovih mjera stvoriti nova radna mjesta.

Gotovo 50 posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a na njihov ostanak utječe mnogo faktora pa je potrebno usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt tog problema, pokazalo je istraživanje "Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji".

- Kada je riječ o vjerojatnosti iseljavanja na ljestvici od 1 do 10, prosječni odgovor ispitanika bio je malo iznad četiri, što znači da su mladi podijeljeni su oko toga žele li se iseliti, ali znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku. Iz toga proizlazi da značajan broj mladih razmišlja o odlasku, ali i da ne odlaze impulzivno, nego razmatraju opcije prije nego što odu. Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, već postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju - rekao je član Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) Domagoj Dalbello.

Na parlamentarnim izborima uvijek glasa 58 posto mladih, 65 posto na predsjedničkim i 60 posto na lokalnim, dok ih sedam do devet posto nikad ne glasa, ovisno o vrsti izbora. Istovremeno, gotovo 90 posto mladih vjeruje da bi građani trebali više izlaziti na izbore, što znači da su mladi svjesni važnosti političke participacije. 

- Istraživanje je također pokazalo da mladi koji češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem pa je prema tome jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija i nedostatak vjere da mogu nešto promijeniti. U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a sedam u nekoj političkoj stranci. Mladi koji su aktivniji u civilnom društvu u prosjeku žele imati više djece, ali u nešto kasnijoj dobi te u manjoj mjeri žele iseliti. Oni koji su aktivniji u vjerskoj zajednici žele imati više djece u ranijoj dobi te manje žele iseliti, dok je članstvo u političkoj stranci povezano s nižom željom za iseljavanjem, ali nije povezano sa željenim brojem djece - rekao je Dalbello. 

Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom više - četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem.

Nešto više od polovice mladih živi s roditeljima, a oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s kasnijim zasnivanjem obitelji. 

Istraživanje je također pokazalo da mladi koji imaju više braće i sestara žele imati više djece, a oni koji imaju članove obitelji u dijaspori vjerojatnije će iseliti. Oni koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti.

- Vrijednosti su svakako povezane s demografskim problemima te je potrebno usmjeriti se, ne samo na ekonomski, već i na vrijednosni i kulturalni aspekt ovog problema - ocijenio je Dalbello.

Član SSMH-a Ivan Majstorić rekao je kako je potrebno osmisliti i dosljedno provoditi javne politike koje će zadržati mlade, posebno u slabije razvijenim područjima. U tijeku je priprema Nacrta prijedloga Strategije demografske revitalizacije RH do 2031., pa će SSMH ove podatke iskoristiti u javnom savjetovanju, ali i za nova istraživanja. 

U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi od 18 do 30 godina s prebivalištem u Hrvatskoj, a provedeno je lani od 23. rujna do 1. prosinca korištenjem društvenih mreža i e-maila.

Održana je telefonska sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Na dnevnom redu sjednice bio je program rada Savjeta za nacionalne manjine za ovu godinu, kao i razmatranje pristiglih prijava udruga i ustanova nacionalnih manjina na javni poziv za 2022 godinu. 

Članovi Savjeta razmotrili su informacije o prijedlozima programa pristiglih na Javni poziv udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za predlaganje programa kulturne autonomije iz područja informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma imanifestacija , programa koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora, te programa kojima se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina za 2022. godinu.

Po programima kulturne autonomije ukupno je izvršeno prijava za informiranje 69 programa, za izdavaštvo 79 programa, za kulturni amaterizam 444 programa i za kulturne manifestacije 563. 

Udruge i ustanove 20 nacionalnih manjina zatražile su vezano za ostvarivanje programa kulturne autonomije dodjelu sredstava u 2022 . godini u ukupnom iznosu od 62.919.314,54 kuna, dok su u Državnom proračunu za ostvarivanje kulturne autonomije za 2022.godinu odobrena sredstva u iznosu od 48.504.225 ,00 kuna.

Donesena je Odluka o imenovanju Komisije za otvaranje prijava prijedloga programa pristiglih na Javni poziv za 2022. godinu kao i Odluka o imenovanju Povjerenstva za raspodjelu sredstava udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2022. godinu.