Vijesti

Grad Vukovar osvojio je drugo mjesto u kategoriji „Obrazovanje, demografija, socijalna politika” u izboru „Najbolji grad 2026.”, u konkurenciji velikih hrvatskih gradova

Praktična obuka na graničnom prijelazu Bajakovo, simulacije stvarnih situacija i upoznavanje s primjenom dronova u nadzoru granice obilježili su završetak 130. tečaja granične policije

Povodom Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa, policija i srednjoškolci zajednički su upozorili na važnost prometne kulture, odgovornog ponašanja za volanom i zaštite najranjivijih sudionika u prometu

U subotu, 24. listopada 2026. godine, s početkom u 9 sati, u sportskoj dvorani Osnovne škole Antun Gustav Matoš u Vinkovcima, na Lapovcima, održat će se humanitarni malonogometni turnir.

Hrvatski liječnički sindikat traži hitno ujednačavanje satnice i upozorava da liječnici zbog načina obračuna plaća u pojedinim mjesecima gube i nekoliko stotina eura. Specijalist s deset godina staža u veljači je imao bruto satnicu od 24 eura, dok je u srpnju ona bila tri eura niža. Ministarstvo poziva na dijalog, a Sindikat upozorava da bi izostanak rješenja mogao rezultirati novim tužbama i dodatnim troškovima za zdravstveni sustav

Hrvatski građani sve više hodaju, voze bicikl i uključuju tjelesnu aktivnost u svakodnevne obveze, no udio onih koji dugo sjede ostao je nepromijenjen. Pokazuje to usporedba rezultata Eurobarometra za 2022. i 2026. godinu koju je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Knjiga donosi osobnu priču o potrazi za identitetom, biološkim roditeljima i istinom, ali i o borbi za dostojanstvo i prava djece rođene kao posljedica ratnog zločina. Alen Muhić 22. listopada svoju knjigu predstaviti će vukovarskoj publici u 18 sati u Gradskoj knjižnici Vukovar, ogranakak Borovo naselje. Knjiga donosi njegovu osobnu i emotivnu priču, obilježenu potragom za identitetom, suočavanjem s prošlošću i borbom za istinu. Međutim, kako ističe, njegova namjera nije bila samo ispričati vlastitu životnu priču nego i pružiti podršku drugima koji su prošli slična iskustva. - Što se tiče moje životne priče, ona jest teška, ali ovo je zapravo knjiga o mom nastanku. Knjiga o borbi za istinu, potrazi za identitetom i biološkim roditeljima. Ono što me iskreno najviše potaknulo da napišem ovu knjigu jest želja da ostavim trag svojega postojanja i obilježim svoje postojanje za svoju djecu. Međutim, pisanjem ove knjige otvaraju se i neke druge teme. Jedan od razloga jest da djeca koja su nastala kao posljedica ratnog zločina znaju da nisu sama i da nas ima još mnogo koji smo živjeli u svijetu diskriminacije i stigmatizacije, na samoj margini društva- rekao je Muhić. Pisanje knjige kao suočavanje s prošlošću Pisanje autobiografije za Muhića je bilo istodobno oslobađajuće i bolno iskustvo. Svako javno predstavljanje knjige, kaže, vraća ga desetljećima unatrag i ponovno suočava s događajima koji su obilježili njegov život. - I danas je jako teško govoriti o ovoj temi. Prvenstveno zato što se čovjek tijekom svake promocije ponovno vraća 30 godina unatrag. Od samog rastanka, preko rođenja i ostavljanja, do borbe kroz sustav i zajednicu, a ponajviše do problema s pravdom i državnim institucijama. To jest oslobađajuće, međutim, svaki put kada se govori o ovoj temi, koja je jako bolna, pogotovo kada je riječ o jednoj od najugroženijih skupina u društvu, problemi se ponovno vraćaju. Iznova i iznova- istaknuo je. Najteže mu je bilo započeti pisanje, no posebno emotivno zahtjevno bilo je vraćanje na razdoblje upoznavanja s biološkom majkom i prisjećanje na njihove prve susrete nakon 23 godine. - Najteže je bilo pisati na samom početku, odlučiti kako započeti knjigu. Međutim, ono što me gotovo dovelo do emocionalnog sloma bilo je vraćanje u razdoblje upoznavanja svoje biološke majke. Njezine prve riječi koje su bile upućene meni nakon 23 godine, kada smo se prvi put vidjeli od mojega rođenja. Zatim i spoznaja o tome kako me ona prepoznala kao svoje dijete ili kao podsjetnik na ratni zločin. To je bilo jako teško napisati, ali na kraju sam i sam sebi priznao da je to zapravo bio prijelomni trenutak u mojem životu- rekao je Muhić. Poruka čitateljima: više empatije, dostojanstva i poštovanja Jedna od najvažnijih poruka koju želi prenijeti čitateljima jest potreba za većom empatijom prema djeci rođenoj kao posljedica ratnog zločina. Iako je riječ o teškoj temi, Muhić smatra da se o njoj mora govoriti otvoreno, uz poštovanje dostojanstva svih žrtava. - Iskreno, volio bih da radimo na tome da buduće generacije imaju razvijeniju empatiju. Iako je tema knjige jako teška, ona poziva na mir, dostojanstvo i poštovanje prema samim žrtvama i djeci koja su nastala kao posljedica ratnog zločina. Ujedno, čitatelji trebaju vidjeti što znači borba i koliko je ta podrška nama, djeci rođenoj kao posljedica ratnog zločina, zapravo važna i potrebna- rekao je. Međunarodno priznanje za borbu za ljudska prava Muhić je dobitnik međunarodnog priznanja za ljudska prava koje mu je dodijeljeno u Norveškoj. To priznanje vidi kao potvrdu važnosti njegova rada i aktivizma, ali istodobno ističe kako smatra da u Bosni i Hercegovini njihov angažman nije dobio jednako priznanje. - Ta je nagrada

U 2. Županijskoj nogometnoj ligi Vukovar odigrane su utakmice 7. kola