Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta, osvrnuo se na današnje obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima: nacizma, fašizma i komunizma. Priopćenje Domovinskog pokreta prenosimo u cijelosti. 

- Hitler i Staljin, dakle fašisti i komunisti, sklopili su sporazum kojim su zajednički i dogovorno raskomadali Europu, međusobno podijelivši teritorij i zone interesa. Sporazum je poznat kao Hitler–Stalin Pact ili Nazi–Soviet Pact. Na današnji dan, 23. kolovoza 1939., u Moskvi, sporazum su službeno potpisali ministri vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop i Vyacheslav Molotov. Vrlo brzo iza toga uslijedili su napadi na velik broj europskih zemalja. Zajednički neprijatelj tih totalitarnih režima bile su sloboda i demokracija, a nacisti i komunisti dijelili su isti cilj: - Krvav i dugačak je trag komunističkog terora, od Finske na sjeveru, preko Estonije, Litve, Latvije, Poljske sve do Rumunjske - poručio je Penava dodajući kako su pobjedom nad fašizmom 1945. fašistički zločinci zaustavljeni i zapadni svijet je uživao slobodu i demokraciju, no nažalost komunistički zločinci nisu zaustavljeni i o njihovim zločinima se nije znalo jer se u istočnoj Europi o tome nije smjelo pričati.

- U Hrvatskoj svoju bestijalnost demonstrirali su u masovnim, svirepim egzekucijama duž ''Križnog puta'' 1945. kroz likvidacije intelektualne i crkvene elite, kao i političkih neistomišljenika u poraću, uhićenjima, mučenjima i likvidacijama po kazamatima i na ''Golom otoku'', ubojstvima hrvatskih iseljenika po svijetu, progonima hrvatskih studenata 1971… U Hrvatskoj, od Županje na istoku, do Visa duboko u Jadranu, ostao je dug i krvav trag zločinačkog režima Komunističke partije s dubokim, nikada zacijeljenim ranama''- istaknuo je Penava.

Na spomeniku nedužnim žrtvama totalitarnih režima u Županji piše kako bi Sava, kada bi mogla govoriti, posvjedočila kako su u noći, 14. travnja 1945. godine, na obali likvidirana i u valove bačena osmorica članova Hrvatske Seljačke Stranke. Osmorica članova zadnjeg demokratski izabranog Općinskog poglavarstva Županje. Osmorica dobrih i uglednih ljudi. To zlodjelo izvršili su novopridošli komunistički egzekutori OZNA-e, po nalogu lokalne partijske ćelije, bez optužnice i bez suda. Nemojte ih zaboraviti i neka njihova žrtva bude zalog budućim naraštajima.

- I dok mnoge nekad komunističke države Europe s demokracijom doživljavaju katarzu i u postupku dekomunizacije zabranjuju isticanje komunističkih simbola, što se događa u Hrvatskoj? Vlade ukidaju Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava u RH, u Kumrovcu se slavi Tita, SDP-ova vlada donosi Lex-Perković, HDZ-ova vlada ne procesuira ratne zločince - zapovjednike JNA, stranka Možemo! organizira Trnjanske kresove, kroz imena ulica i trgova nastavlja se promovirati zločinački komunistički režim. Toliko retrogradne politike u Hrvatskoj ozbiljan je uteg oko nogu. Ljudi u Hrvatskoj moraju shvatiti ono što slobodni svijet odavno zna, da isticanje simbola nacizma i komunizma, kao i zločinaca poput Tita, Hitlera i Staljina, predstavlja uvredu za milijune ljudi. Retrogradne snage u hrvatskom društvu valjda će jednog dana shvatiti da ih to što se deklariraju antifašistima nikada neće svrstati među protagoniste vrijednosti poput slobode i demokracije dokle god ne budu u stanju nedvosmisleno se ograditi od Komunističke partije i njenog nasljeđa - naglasio je. 

U petak 25. kolovoza 2023. godine Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju počinju s isplatama potpora za proizvođače svinja za ublažavanje posljedica afričke svinjske kuge – izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako je jučer, 22. kolovoza oko 16 sati u Privlaci, u dvorištu obiteljske kuće 63-godišnjaka izbio požar na osobnom automobilu, koji se proširio na pomoćni objekt, dok su na obiteljskoj kući od topline popucala stakla na prozorima.

Požar su lokalizirali pripadnici DVD Privlaka. Ozlijeđenih osoba nije bilo, a materijalna šteta je nekoliko desetaka tisuća eura.

Očevidom obavljenim u suradnji s inspektorom zaštite od požara utvrđeno je kako je uzrok požara kvar na električnim instalacijama u prostoru motora. Policija će o događaju dostaviti izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
 

Ministarstvo kulture i medija (MKM) najavilo je kako će u ponedjeljak, 4. rujna objaviti javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2024. godinu, a sredstva namijenjena potpori programima i projektima, aktivnostima i manifestacijama u kulturi osigurana su u državnom proračunu.

Javni poziv i upute za prijavitelje usklađeni su s odredbama Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Sredstva se dodjeljuju na temelju provedenog javnog poziva koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija.

Prijave će se podnositi od 4. rujna do 5. listopada do 17 sati. Podnose ih ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz muzejske i  knjižnične djelatnosti, za potpore izdavanju knjiga, potpore inozemnim nakladnicima za objavljivanje prijevoda djela hrvatskih autora, izdavanja časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija, monografija iz područja kulture i umjetnosti, književnih manifestacija, književnih programa u okviru knjižarske djelatnosti, dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti, glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti, vizualnih umjetnosti, interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi, kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog) i međunarodne kulturne suradnje.

Na području Iloka tradicionalno će se po 56. put održati manifestacija „Iločka berba grožđa“.

Manifestacija je ovo koja traje od 1962. godine, a održava se s ciljem očuvanja kulturne baštine i promicanja iločkog vinogorja i vinarstva, te promoviranja ovog područja kao vinarske destinacije prepoznatljive ne samo na području Republike Hrvatske nego i u svijetu.

Ovogodišnja manifestacija, 56. Iločka berba grožđa održat će se od 31. kolovoza do 2. rujna no, aktivnosti vezane uz ovu manifestaciju započele su već početkom kolovoza naglasila je gradonačelnica Grada Iloka Marina Budimir.

- Organizirali smo puno radionica za djecu i predstava. Naši vinari otvaraju svoja vrata, a tu su i sportska događanja, koncerti, nastupi kudova i drugo. Mislimo da u ovogodišnjoj manifestaciji svatko može pronaći ono nešto što ga zanima – rekla je gradonačelnica Iloka te pozvala sve zainteresirane da kraj kolovoza i početak rujna provedu u najistočnijem gradu Hrvatske.
- Pozivamo sve one koji vole Ilok, vino, dobru glazbu i ovaj kraj da nam se pridruže u ovogodišnjoj manifestaciji i iz Iloka ponesu lijepe uspomene – pozvala je Budimir.

Iločka berba grožđa proizašla je iz starog srijemsko-slavonskog običaja okupljanja pučana u vrijeme početka berbe sa svrhom čuvanja vinograda, slavljenja dobre godine i uroda te neizbježnog druženja, prvenstveno mladih koji nisu imali puno prilike za slobodna druženja u samom mjestu i vinogradima.

Ovogodišnji program manifestacije može se pronaći na službenoj internet stranici Grada Iloka.