Sandra Grgić
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao nositelj projekta Life CROLIS sufinanciranog sredstvima programa LIFE, u Vukovaru danas održava Life CROLIS radionicu
Naime, Republika Hrvatska je u skladu s međunarodnim i europskim zakonodavnim propisima obvezna izvještavati o šest kategorija zemljišta sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva - šumama, usjevima/nasadima, travnjacima, močvarama, naseljima i ostalom zemljištu uključujući i promjene u tim zemljištima.
Zbog toga je u Republici Hrvatskoj sve tipove zemljišta, njihovo korištenje i prenamjenu potrebno georeferencirati i uspostaviti nacionalni informacijski sustav za zemljište u skladu s pravilima Međuvladinog tijela za klimatske promjene.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja stoga provodi projekt uspostave Nacionalnog informacijskog sustava za zemljište u Republici Hrvatskoj. Riječ je o projektu koji se sufinancira sredstvima iz programa LIFE Europske komisije, a u sufinanciranju dijela troškova provedbe projekta CROLIS sudjeluje i Vlada Republike Hrvatske putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
- Vrijednost projekta je 6.248.735,00 eura. Projekt se provodi od 1. listopada 2020. godine do 30. travnja 2024. godine. Korisnik projekta je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a partneri na projektu su Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Državna geodetska uprava, Hrvatske šume i Ekonerg Institut za energetiku i zaštitu okoliša. Ciljevi projekta su razvoj i uspostava prvog višerazinskog i višenamjenskog sustava praćenja zemljišta u Republici Hrvatskoj, omogućavanje primjene podataka iz sustava CROLIS za obračunavanje emisija, izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova prema Europskoj komisiji, Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Pariškom sporazumu i u konačnici smanjivanje emisija stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, osiguravanje uvjeta koji će vladinim tijelima, donosiocima odluka, stručnjacima, znanstvenicima, nevladinim udrugama i drugim dionicima te široj javnosti omogućiti trajnu primjenu i korištenje sustava CROLIS i G pružanje postojane osnove za planiranje i primjenu aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena kroz smanjivanje emisija i povećanje ponora stakleničkih plinova u sektoru LULUCF – naglasio je voditelj projekta Domagoj Stjepan Krnjak pojašnjavajući kako je radionica u Vukovaru okupila stručnjake iz područja prostornog planiranja, praćenja klimatskih promjena i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova, zaštite okoliša te druge dionike iz javnog i privatnog sektora.
- Trajanje radionice je nekoliko sati kroz koje svi sudionici imaju dovoljno vremena upoznati se s projektom kojim će Republika Hrvatska dobiti jedinstven sustav u Europskoj uniji za praćenje i korištenje zemljišta temeljen na modelu podataka za praćenje zemljišta EAGLE – naglasio je Krnjak.
Sustav CROLIS će biti jedinstven u Europskoj uniji u razvoju sustava praćenja zemljišta i smatra se pilot projektom za demonstraciju tehničkih rješenja za složene probleme konzistentnog, točnog i potpunog praćenja zemljišta.
Općina Jarmina objavila je Javni poziv za podnošenje Zahtjeva za dodjelu jednokratnih novčanih naknada polaznicima prvih razreda srednjih škola u školskoj godini 2023./2024.
U povodu početka nove školske godine, Ministarstvo unutarnjih poslova pozvalo je u ponedjeljak vozače na pojačan oprez jer se oko 36.000 prvašića uključuje u promet, najčešće kao pješaci na putu od kuće do škole.
Ministarstvo je izvijestilo kako 29 godina zaredom provodi akciju „Poštujte naše znakove“ s ciljem zaštite djece u prometu.
Ta se akcija provodi kontinuirano još od 1995. godine, a u MUP-u ističu da se od tada, zahvaljujući akciji, broj smrtno stradale i ozlijeđene djece na hrvatskim prometnicama znatno smanjio.
Primjerice, 1994. godine u prometu je smrtno stradalo 57 djece, a 2021. i 2022. po desetero.
U sklopu akcije, policija je i ove godine obavila pregled prometnica i prometne signalizacije u blizini škola te su otklanjeni uočeni nedostaci.
Tijekom jesenskih će mjeseci policija održati dvadesetominutna predavanja i razgovor u svim prvim razredima osnovnih škola i upoznavati djecu s temeljnim pravilima sigurnog sudjelovanja u prometu.
Također će, tijekom održavanja predavanja ili naknadno, učenicima podijeliti prigodni promidžbeni materijal – reflektirajuće kišne kabanice.
Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako je tijekom vikenda, od 1. do 3. rujna 2023. godine, na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske zabilježeno ukupno 15 prometnih nesreća, od čega 12 prometnih nesreća u kojima je nastupila samo materijalna šteta te tri s ozlijeđenim osobama.
U subotu, 2. rujna, oko 13,00 sati, 42-godišnji državljanin Bugarske upravljao je osobnim vozilom talijanskih registracijskih oznaka, krećući se kolnikom ceste Podgrađe – Apševci. Uslijed gubitka nadzora nad upravljačem, vozilom je udario u prometni znak, sletio u cestovni kanal i teže se ozlijedio. Očevidom je utvrđeno kako je 42-godišnjak upravljao vozilom uz prisutnost alkohola u organizmu od 2,17 g/kg.
Također, u subotu, 2. rujna, oko 16 sati, 40-godišnjak iz Trpinje upravljao je osobnim vozilom vukovarskih registracijskih oznaka, krećući se cestom Bršadin-Vinkovci. Uslijed ne držanja pravilnog razmaka, udario je u vozilo vinkovačkih registracijskih oznaka koje se kretalo ispred i koje je unatoč zabrani skretanja ulijevo na parkirališni prostor usporavalo kako bi se parkiralo. U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđen 27-godišnji vozač vozila vinkovačkih registracijskih oznaka, kao i 28-godišnja putnica u njegovu vozilu.
U nedjelju, 3. rujna, oko 00,10 sati, 57-godišnjak iz Iloka, uz prisutnost alkohola u organizmu od 2,38 g/kg upravljao je biciklom, krećući se Ulicom Stjepana Radića u Iloku, bez upaljenog bijelog svjetla na prednjoj i bez crvenog svjetla na stražnjoj strani bicikla, kao i bez reflektirajućeg prsluka ili dijela odjeće s reflektirajućom tvari. U jednom je trenutku izgubio nadzor nad biciklom te sletio u odvodni kanal i lakše se ozlijedio.
Tijekom vikenda policijski službenici su zatekli 17 vozača s prisutnošću alkohola u organizmu. Najveća koncentracija, 2,38 g/kg zabilježena je kod 57-godišnjeg vozača bicikla koji je prouzročio prometnu nesreću Ulici S. Radića u Iloku, 3. rujna, oko 00,10 sati.
Zbog nedopuštene koncentracije alkohola u organizmu, jedan vozač je smješten u posebne prostorije do prestanka djelovanja opojnog sredstva.
Stacionarne kamere zabilježile su 27 prekršaja nepropisne brzine kretanja vozila.
- Policija će i nadalje provoditi nadzor sudionika u prometu na cestama, prvenstveno zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i dr. opojnih sredstava, nedopuštene brzine kretanja, nekorištenja sigurnosnog pojasa, nepropisnog prevoženja djece u dječjim sjedalicama i nepropisne uporabe mobitela - poručuju iz PU vukovarsko-srijemske.
Ministarstvo hrvatskih branitelja u petak je oštro osudilo odluku Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove o prijevremenom puštanju na slobodu srpskog ratnog zločinca Franka Simatovića.
- Sramotno je što se čekalo dugih 20 godina od uhićenja na izricanje pravomoćne presude ključnoj osobi za osnivanje i naoružavanje srpskih paravojnih postrojba u Hrvatskoj i zapovjedniku srpskih paravojnih postrojbi. I samo tri mjeseca nakon što je osuđen na tek 15 godina, njegovim prijevremenim puštanjem na slobodu ponovno su omalovažene žrtve zvjerskih zločina koje su počinjene pod njegovim zapovijedanjem - ističe ministarstvo u priopćenju.
Podsjećaju da je Hrvatska nakon presude izrazila nezadovoljstvo što Simatović nije osuđen za sve zločine počinjene na teritoriju Hrvatske, a radi se o najtežim i najokrutnijim zločinima velikosrpskog režima počinjenim u Vukovaru i Škabrnji.
- Najzorniji primjer zlouporabe instituta prijevremenog puštanja na slobodu zbog pozivanja na navodno loše zdravstveno stanje je ratni zločinac Vojislav Šešelj, koji u srpskoj javnosti i danas širi ideje tzv. velike Srbije, promiče velikosrpsku agresiju i sije nove klice mržnje, negirajući počinjene zločine za koje je osuđen i izrugujući se žrtvama svojih zlodjela. Stoga se ne možemo ne zapitati kakve bi posljedice prijevremeno puštanje Simatovića mogle izazvati - stoji u priopćenju.
Neposredno nakon što smo obilježili Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, posebno teško nepravdu doživljavaju obitelji koje i danas traže svoje najmilije, kao i sve žrtve velikosrpske agresije.
- Zbog njih i budućih generacija, moramo svi zajedno ustrajati na istini i pravdi koju naše žrtve i Hrvatska zaslužuju - poručuju iz ministarstva.
Sud u Den Haagu je, zbog lošeg zdravstvenog stanja, privremeno pustio na slobodu bivšeg čelnika Službe državne sigurnosti (SDB) Franka Simatovića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj tijekom 90-ih, objavili su u četvrtak beogradski mediji, a prenosi HINA.
Žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Haagu proglasilo je 31. svibnja ove godine bivše čelnike Službe državne sigurnosti Srbije Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića krivima za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, te za zločine počinjene u šest općina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u vrijeme rata od 1992. do 1995. godine.
Vijeće je time je preinačilo prvostupanjsku presudu kojom su osuđeni na po 12 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja zločina Crvenih beretki u Bosanskom Šamcu u proljeće 1992. proglasivši ih krivima i za ubojstvo počinjeno u lipnju 1992. u Hrvatskoj u Daljskoj Planini.
Sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica MICT-a koji provodi odluke nekadašnjeg Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY), odlučila je Simatovića pustiti na prijevremenu slobodu iz humanitarnih, odnosno zdravstvenih razloga.
Odluka je donijeta 29. kolovoza, a sudski nalog je predviđao da ostane strogo povjerljiva dok Simatović ne bude smješten u zdravstvenu ustanovu ili na adresu na kojoj će boraviti u Srbiji.
On je do sada odslužio osam i pol godina, a premda ne ispunjava uvjete za prijevremeno puštanje na slobodu jer nije odslužio dvije trećine kazne, sudska praksa MICT-a dozvoljava izuzetke.
Proces protiv Stanišića i Simatovića počeo je prije 20 godina kada je haško tužiteljstvo dvojicu pripadnika režima tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića optužilo za ratne zločine na području bivše Jugoslavije početkom 90-ih u Hrvatskoj i BiH, uhićeni su u ožujku 2003. u Srbiji i ubrzo prebačeni u haaški pritvor.
U četvrtak, 31. kolovoza od 14 do 18 sati, policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske proveli su pojačani nadzor brzine kretanja vozila u cestovnom prometu u naseljima - izvijestili su iz PU vukovarsko-srijemske.
Korištenjem devet uređaja za nadzor brzine kretanja vozila u cestovnom prometu utvrđeno je 40 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila u naselju. Najveća izmjerena brzina iznosila je 89 km/h na području Vukovara.
Policija će i nadalje provoditi nadzor sudionika u prometu na cestama, prvenstveno po „4 ubojice u prometu“: upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, nedopuštena brzina kretanja, nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisno prevoženje djece u dječjim sjedalicama te nepropisna uporaba mobitela prilikom upravljanja vozilom.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izgradnje i opremanja dionice Beli Manastir - granica Republike Mađarske Koridora Vc. Vrijednost radova na Koridoru Vc iznosi 45,9 milijuna eura, a prilikom potpisivanja ugovora direktor Hrvatskih autocesta Boris Huzjan istaknuo je kako se radi o dovršetku Koridora Vc do granice sa Republikom Mađarskom, u dužini od pet kilometara - izvijestili su iz Osječko-baranjske županije.
- Prošle godine je puštena u promet dionica do Belog Manastira, a danas je potpisan ugovor za zadnju dionicu, kojoj je rok izgradnje 18 mjeseci. Time će Koridor Vc u potpunosti biti završen kroz Republiku Hrvtsku u dužini od 88,6 kilometara. Izvođač radova je tvrtka Osijek Koteks, a vrijednost radova je 45,9 milijuna eura neto - rekao je Huzjan.
Projekt dovršetka Koridora Vc financira se sredstvima EBRD-a s kamatom od jedan posto i HBOR-a s fiksnom kamatom od 1,8 posto.
- Završetak Koridora Vc kroz Hrvatsku će u potpunosti integrirati Baranju u mrežu hrvatskih autocesta, a to je ujedno i doprinos Vladinom prioritetnom pogledu prema istoku Hrvatske, prema Slavoniji i Baranji - rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naveo je da su ulaganja u prometnu infrastrukturu do sada premašila 3,5 milijarde eura.
- Prije godinu i pol dana otvoren je Most Svilaj, te dio autoceste do Belog Manastira. Riječ je o velikim ulaganjima i o velikim uspjesima - istaknuo je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić naglasio je kako će završetak hrvatskog dijela koridora značajno osnažiti geostrateški položaj i stvoriti uvjete za dodatni gospodarski razvoj Osječko-baranjske županije.
- Potpisom ovog ugovora ulazimo u fazu izgradnje posljednjih 5 km dionice Koridora Vc u Baranji do granice s Mađarskom, koji će autocestom povezati Republiku Hrvatsku sa sjeverom Europe. Izvrsnom suradnjom Osječko-baranjske županije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih autocesta uskoro će biti dovršen jedan od najznačajnijih prometnih projekata za Osječko-baranjsku županiju, ali i cijelu Hrvatsku. Završetak hrvatskog dijela Koridora značajno će osnažiti geostrateški položaj i stvoriti uvjete za dodatni gospodarski razvoj OBŽ dok će u prometnom smislu pridonijeti povećanju udobnosti putovanja, skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti prometa na našim cestama - rekao je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.
Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog Koridora Vc te dio sveobuhvatne TEN-T mreže, a povezuje sjever Europe s Jadranom. Prometni koridor Vc, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, složena je poveznica sjeverne, srednje i južne Europe i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora. Koridor Vc proteže se kroz tri države ukupne duljine 622 km. U punoj prometnoj funkciji trenutno je ukupno 83,6 km autoceste A5 od Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom, a uskoro kreću radovi i na preostalih pet kilometara autoceste.