Sandra Grgić
U organizaciji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije održana je Završna konferencija projekta Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija putem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije - BOND 2. Opći cilj projekta BOND 2 je doprinijeti povećanju razine poduzetničkih aktivnosti stvaranjem povoljnijeg poduzetničkog okruženja diljem Republike Hrvatske te na taj način osigurati stabilan rast i ravnomjeran regionalni razvoj cjelokupnog gospodarstva. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
- Danas završavamo projekt koji je proveden u dvije faze. Prva je faza završila 2019. godine, a druga sada, čime dovršavamo priču kojom smo zaokružili sve poduzetničke i potporne institucije koje postoje u Hrvatskoj u jednu mrežu koju smo nazvali BOND. Cilj te mreže je da se oni kao područne ispostave HAMAG-a ujedine te standardiziranim uslugama pruže pomoć i podršku poduzetnicima početnicima. U tom smo procesu standardizirali pet usluga, educirali naše partnere, poput razvojnih agencija i inkubatora te razvili mrežu mentora, njih više od 200, uz 450 poduzetnika, u što je uloženo više od 2.000 sati mentoriranja. U svom radu uočili smo kako je poduzetnicima najveći problem doći do informacija o mogućnostima financiranja njihovih projekata, zbog čega smo decentralizirali HAMAG i u svakoj županiji otvorili po jednu ispostavu u kojoj će poduzetnici moći dobiti svu potrebnu pomoć - pojasnio je predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec.
Konferenciji su također nazočili župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković te drugi uzvanici.
- Osječko-baranjska županija ima čak 30 različitih potpora za poduzetnike i obrtnike s našeg područja koje podupire s nešto više od milijun eura godišnje. Te mjere daju i konkretne rezultate vidljive u sve većem broju zaposlenih, u padu broja nezaposlenih te povećanju broja obrta na području županije. Nemamo više problem s radnim mjestima i nezaposlenošću, a poruka poslodavcima je da su plaće ključne u odluci radnika hoće li ostati u Hrvatskoj ili ne. Prema svim istraživanjima plaće su razlog zbog čega netko odlučuje hoće li otići raditi u Njemačku ili Irsku, a uvjeti za normalno funkcioniranje poslovanja u Osječko-baranjskoj županiji postoje, uz potpore koje lokalna i regionalna vlast nude poduzetnicima sa svog područja. Konkretno u Osječko-baranjskoj županiji, broj aktivnih obrta 30. rujna 2023. godine je 6.049, što je 601 obrt više u odnosu na rujan prethodne godine. Također, trenutno je evidentirano 13.477 nezaposlenih osoba, odnosno 411 manje nego prethodnog mjeseca, dok je zaposleno 92.913 osoba, što je 1.081 osoba više nego protekli mjesec ove godine, a 1.574 više nego prošle godine u istom razdoblju. Ono što je ključno za ostanak ljudi, pa čak i povratak iz drugih zemalja, su plaće, zbog čega na neki način apeliram prema poslodavcima, da umjesto ekstra profita koje ostvaruju, povećaju plaće djelatnicima kako bi oni sa svojim obiteljima ostali ovdje i doprinosili našoj zajednici - zaključio je župan Ivan Anušić.
Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika I. policijske postaje Osijek s ispostavom Čepin utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da su 25-godišnjak, 38-godišnjak i 39-godišnjakinja s područja Osijeka počinili kazneno djelo Ubojstvo - izvijestili su iz PU osječko-baranjske.
Naime, između 16. i 17. listopada u dvorištu stambene zgrade, u Županijskoj ulici u Osijeku počinitelji su tjelesno napali 25-godišnjaka zadavši mu više udaraca rukama i nogama po glavi i tijelu. Obavljen je očevid na mjestu događaja kao i nad počiniteljima dok je nad tijelom 25-godišnjaka po nalogu zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Osijeku izvršena obdukcija u Kliničkom bolničkom centru Osijek na Odjelu za patologiju i sudsku medicinu.
Nadležnom državnom odvjetništvu podnijete su kaznene prijave dok su počinitelji privedeni pritvorskom nadzorniku.
Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio da će Vlada donijeti odluku kojom će se uz blagdan Svih svetih iznimno dozvoliti prodaja cvijeća i svijeća, a u kontekstu Zakona o trgovini i odredbi kojima je ograničen rad nedjeljom i blagdanima.
- Donijet ćemo odluku na Vladi da bi taj dan iznimno mogle raditi specijalizirane prodavaonice, prodavati se cvijeće i svijeće, kako bi ono što je naša tradicija i poštovanje prema onima kojih nema bili sasvim normalni - rekao je premijer Plenković.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje najavio je da će jednokratno novčano primanje doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata isplatiti 19. listopada za 111.213 korisnika.
Jednokratno novčano primanje bit će uplaćeno za ukupno 214.342 djece i za to je u Državnom proračunu osigurano 10.769.850 eura.
Po 50 eura dobit će 48.781 dijete, doplatak od 100 eura primit će 68 928 djece, a po 150 eura 58.854 djece. Doplatak od po 200 eura primit će 22.532 djece, a doplatak od 300 eura 15.247 djece.
Gotovo 150 tisuća djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom od iduće godine dobiva inkluzivni dodatak, a udvotručit će se i broj korisnika dječjeg doplatka, rečeno je na sjednici Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske.
Iznos inkluzivnog dodatka bit će veći od iznosa objedinjenih naknada koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu s teškoćama u razvoju, pojasnio je premijer Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na sjednici vladina Povjerenstva za osobe s invaliditetom na kojoj su predstavljeni zakonski prijedlozi.
Planirano je da Zakon o inkluzivnom dodatku stupi na snagu 1. siječnja, a izmjene Zakona o doplatku za djecu najkasnije 1. ožujka.
Inkluzivni dodatak novčana je naknada namijenjena osobi s invaliditetom radi njezina ravnopravnog sudjelovanja u društvu, a objedinit će četiri dosadašnje naknade - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenja.
Trenutno se za ove četiri naknade kumulativno izdvaja 265 milijuna eura na godinu, dok će se iduće godine za inkluzivni dodatak izdvajati 506 milijuna eura, gotovo dvostruko više.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je važnost zakona o inkluzivnm dodatku kojim će se, kako je rekao, trajno unaprijediti materijalni položaj za gotovo 150 tisuća osoba s invaliditetom te će biti potrebno samo jedno vještačenje za jedinstvenu novčanu naknadu.
Iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija kreće od početnih 720 eura. Druga skupina će dobivati mjesečno 480 eura, treća 430, četvrta 162 eura i konačno peta - 138 eura.
Do priznavanja inkluzivnog dodatka, korisnici će ostvarena prava i dalje imati. Postupak za inkluzivni dodatak provodit će se do kraja 2024., a nakon priznanja inkluzivnog dodatka korisnicima će biti isplaćena razlika od datuma stupanja zakona na snagu. Novim korisnicima prava će se priznati od datuma predaje zahtjeva.
- Na prijedlog radne skupine i predstavnika udruga prihvatili smo da se predloženih 100 eura osnovice za izračun inkluzivnog dodatka već sada u prvom čitanju podigne na 120 eura - rekao je Piletić te dodao kako, uz ovaj paket, ministarstvo radi i na donošenju zakona o povlasticama u prometu za osobe s invaliditetom.
U Dnevniku HRV-a poslušajte
- Osiguran besplatan prijevoz vlakom za studente iz Vukovarsko-srijemske županije,
- Za rad, trud i odlične rezultate sportaše i njihove trenere novčano nagradio župan vukovarsko - srijemski Damir Dekanić,
- U Lovasu otvoreno Spomen područje "Minsko polje",
- Humanitarna udruga Duga Vukovar pokreće kampanju "Mijenjajmo lica siromaštva".
Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
U Općini Lovas u ponedjeljak je svečano otvoreno spomen-područje „Minsko polje“ u spomen na 89 poginulih i ubijenih mještana Općine Lovas i jednu nestalu osobu, stradalih tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku.
Svečanom otvorenju spomen-područja nazočile su obitelji, supruge, majke i očevi, sinovi i kćeri, braća i sestre i rodbina poginulih, ubijenih i nestalih mještana Općine Lovas, hrvatski branitelji i predstavnici Udruga iz Domovinskog rata. Uz njih, svečanosti su nazočili i izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Josip Šarić, izaslanik predsjednika RH brigadir Dražen Batrnek, izaslanik ministra obrane, umirovljeni general-bojnik Željko Živanović, zastupnici u Hrvatskom saboru, župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić, načelnica Općine Lovas Tanja Cirba, nadbiskup osječko-baranjski mons. Đuro Hranić, autori spomen-područja i brojni okupljeni u čast žrtvi mještana Općine Lovas.
Spomen-područje su otvorili otkrivanjem spomen-ploče Jelena Baketa, majka poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, Predraga i Gorana, Pero Sabljak, sin Marka i nećak Ivana, hrvatskih branitelja stradalih na minskom polju, Josip Balić, sin Katarine i Marina Balića, oboje krvnički ubijeni i potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Načelnica Općine Lovas Tanja Cirba rekla je kako je ovo veliki dan za sve mještane Lovasa. Zahvalila je svima koji su pomogli izgradnju ovoga spomen područja. Podsjetila je kako je u Domovinskom ratu ubijeno 89 mještana Lovasa i susjednog Opatovca, a na popisu zatočenih i nestalih nalazi se još jedna osoba s tog područja.
- Posebice tragičan događaj zbio se nekoliko dana nakon što su u Lovas ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi koji su na današnji dan 1991. izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u prethodno postavljeno minsko polje na ulazu u Lovas, pri čemu je poginula 21 osoba, a 14 ih je ranjeno – pojasnila je Cirba.
Ministar Tomo Medved poručio je u obraćanju da je u svijesti hrvatskoga naroda žrtva mještana Lovasa poznata pod nazivom „Krvava berba grožđa“.
- Prije 32 godine u Lovasu su četnici po ulasku u mjesto počinili strašan zločin, uz ubojstva, mučenja i tjeranje ljudi kroz minsko polje. Ovaj križ prosut kroz polje simbolizira žrtvu koja je ovdje podnesena. Ovo je veliki dan za Lovas jer ovo dostojanstveno spomen-područje ostaje vječno za sjećanje na stradanje i simbolizira žrtvu koja je na ovom mjestu podnijeta za našu današnju slobodu – rekao je ministar Medved dodajući kako ga raduje što će spomen-područje u Lovasu posjećivati i učenici završnih razreda osnovnih škola u okviru programa posjeta Vukovaru.
- U današnjem vremenu kada se sve relativizira važno je pročitati ovih 89 imena ovdje i znati za žrtvu koju su podnijeli, ovo mjesto je izvor snage. Posebno je važno da to znaju naši mladi i raduje me da će 40.000 djece koji godišnje dolaze u Memorijalni centar u Vukovaru doći i ovdje u Lovas i na taj način dalje svojim prijateljima i obiteljima diljem Hrvatske pronositi istinu o žrtvi Lovasa – naglasio je Medved.
Spomen područje „Minsko polje“ u Lovasu blagoslovio je mons. Đuro Hranić, nadbiskup osječko-baranjske nadbiskupije, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće.
U središtu Spomen područja "Minsko polje" je dugački betonski križ položen duž cijelog minskog polja, autorski rad arhitektonskog studija "Atmosfera" iz Zagreba. Kako se navodi u opisu projekta, idejno rješenje asocira na brazdu, odnosno bijeli "ožiljak" na površini hrvatske zemlje, a sam oblik križa na oprost i kršćansku tradiciju Lovasa.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane, u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu održan je okrugli stol na temu „Pametno upravljanje vodnim resursima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru“. Skup je održan u Gospodarskom centru OBŽ-a u Osijeku, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske te uz tehničku podršku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda i Europske agencije za sigurnost hrane.
Po odabiru Organizacije za hranu i poljoprivredu tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hrane je voda te se i nacionalno obilježavanje provodi pod motom „Voda je život, voda je hrana“, što je odredilo i temu ovog skupa.
Panelisti okruglog stola, kojega je moderirao Davor Lončarić, bili su ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Elizabeta Kos, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Krunoslav Zmaić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek Zvonimir Zdunić, profesorica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek Mirna Habuda-Stanić.
Uz predstavnike znanstvene zajednice i vodnog gospodarstva, skupu su također nazočili zamjenik osječko-baranjskog župana Josip Miletić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera profesor Vlado Guberac, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam prof. dr. sc. Dragan Kovačević i drugi uzvanici.
- Hrvatska u svjetskim i europskim razmjerima jako dobro stoji s resursima vode, pogotovo kvalitetne pitke vode i vode za proizvodnju hrane, zbog čega je izuzetno važno održati te resurse na način da svakodnevno promišljamo o njezinoj racionalnoj upotrebi. Upravo je ovo dan kada pozivamo sve da razmišljaju o korištenju vode, kako na osobnoj razini, tako i na poslovima kojima se bave, s ciljem njezina očuvanja za buduće generacije – naglasila je ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić.
Zamjenik osječko-baranjskog župana Josip Miletić naglasio je kako je zajednički cilj da hrana bude zdrava, ali i da njena priprema bude na zavidnoj razini.
- Jedna od tema na konferencije su i vodni resursi bez kojih nema života, zbog čega Osječko-baranjska županija, u smislu poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, razvija čak 16 sustava za navodnjavanje, od kojih je pet završeno. Također, u vidu pomoći domaćim proizvođačima, izgradili smo i opremili Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće u kojem je moguće skladištiti proizvode i plasirati ih na tržište onda kad je to najpovoljnije – pojasnio je Miletić.
Ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Elizabeta Kos je upozorila kako je Hrvatska prva u Europi po količini vode po stanovniku.
- EUROSTAT je u kolovozu ove godine ažurirao podatke koji govore da imamo oko 30.000 kubika vode po stanovniku, a daleko ispod nas su Finska, Švedska i Litva. Što se tiče zaliha kroz Plan upravljanja vodnim područjima koji je donesen ove godine, a za vrijeme do 2027. godine, ukupno raspoložive zalihe vode su 22.163.000.000 kubika godišnje, međutim prostorno i vremenski voda nije dobro raspoređena, osobito u sušnim razdobljima. Hrvatska je dosta ranjiva na vremenske nepogode, i uz Mađarsku i Češku jedna od tri najranjivije zemlje u Europskoj uniji. Suše se javljaju otprilike svake četiri godine i u zadnjih 20 godina dosta su enormne štete od suša, odnosno oko 2 milijarde eura godišnje. Protiv toga se nastojimo boriti izgradnjom sustava za navodnjavanje kojih u Hrvatskoj imamo 28 na 21.000 hektara - zaključila je Kos.
Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić istaknuo je kako je Hrvatska peta u Europi i 45. u svijetu po količini pitke vode, koja inače čini samo tri posto ukupne vode. Smatra da je voda veliki benefit Hrvatske, no ne iskorištava se kako bi trebalo i kakve su mogućnosti.
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
