Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo  Krunoslav Capak na press konferenciji iznio je podatke o porastu broja zaraženih u Hrvatskoj. Pojasnio je kako je 32 posto više zaraženih osoba nego prošlog tjedna. 

- Prije tjedan dana (17. ožujka) imali smo 1445 novooboljelih od 8.676 testiranih, a tjedan dana prije (10. ožujka) 962 novooboljela od 7.499 testiranih. U prva tri dana ovoga tjedna imamo 2.997 novooboljelih, a u prva tri dana prošloga tjedna 2.265. Razlika između ovoga i prošloga tjedna je 32% više u ovom tjednu. U prošlom tjednu je bilo 46,41% više nego tjedan prije. Incidencija je 307,6. Najnižu ima Istarska županija, a najvišu Primorsko-goranska županija. Na listi zemalja EU Hrvatska je na 8. mjestu po incidenciji. Nižu incidenciju od Hrvatske imaju Litva, Njemačka, Danska, Finska, Irska, Španjolska i Portugal. Ukupna kumulativna stopa smrtnosti na milijun stanovnika za Hrvatsku je 1431,2, što nas stavlja na 18. mjesto po tom pokazatelju na ljestvici zemalja EU. Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranja danas je 20,3%, a prosjek za zadnjih sedam dana je 15,4% - rekao je Capak. 

Capak je na konferenciji govorio i o nuspojavama na cjepiva.

-HALMED je zaprimio 1.989 sumnji na nuspojave na cjepiva protiv COVID-a. Njih 1.090 je za Pfizerovo cjepivo, 126 za Modernino i 771 za cjepivo Astra Zenece – pojasnio je Capak.

Načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović govorio je o potporama za ugostitelje. 

- Svi koji krše mjere stožera, bilo na nacionalnoj, županijskoj ili gradskoj razini, neće imati pravo na potpore. Ne zanima nas je li izdano usmeno upozorenje, prekršajni nalog ili neka druga pravna radnja. Bitno je da je registrirano kršenje epidemioloških mjera i za sve odgovorne osobe će ravnateljstvo civilne zaštite poslati popis HZZ-u, a onda će te pravne osobe izgubiti pravo na naknadu – pojasnio je Božinović.

Kada je riječ o epidemiološkim mjerama za Uskrs i rasporedu misa Božinović je pojasnio kako će kroz ovaj tjedan razgovarati o tome.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 45 novih pozitivnih osoba na COVID-19, od kojih je 37 pozitivnih na PCR testiranju, a osam na brzom antigenom testu – izvijestio je Stožer civilne zaštite VSŽ.

Petnaest novooboljelih osoba je iz Vinkovaca, 12 iz Vukovara, četiri iz Nuštra, po dvije osobe iz Ilače i Rokovaca, te po jedna osoba iz Babine Grede, Bogdanovaca, Borova, Bošnjaka, Bapske, Jarmine, Ivankova, Petrovaca, Retkovaca i Svinjarevaca.

Od početka epidemije, ukupan broj oboljelih osoba je 9.135, od kojih je 8.760 oporavljeno, a ukupno je preminulo 198 osoba.

Trenutno su u županiji 24 osobe hospitalizirane zbog COVID-19 bolesti.

U protekla 24 sata testirano je 300 osoba, te je ukupno do sada  testiranih osoba na području županije 49.627.

U samoizolaciji na području županije je 749 osoba.  

Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji pozitivna su dva radnika iz sustava zdravstva, a u samoizolaciji ih je četiri.

Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 13 nastavnika i 24 učenika. U samoizolaciji se nalazi devet nastavnika i 336 učenika.

U protekla 24 sata u Hrvatskoj je zabilježen 1.891 novi slučaj zaraze koronavirusom pa je broj aktivnih slučajeva danas 7.600. Preminulo je 20 osoba – izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.

U Kliničkom bolničkom centru Osijek i Zavodu za javno zdravstvo OBŽ u zadnja 24 sata za područje Osječko-baranjske županije obrađeno je 360 uzoraka od kojih je 33 bilo pozitivno na koronavirus.

Svjetski meterološki dan obilježava se danas s temom „Ocean, naša klima i vrijeme“. Ovime Svjetska meteorološka organizacija (WMO) stavlja u središte pažnje poveznicu između oceana, klime i vremena unutar Zemljinog sustava - izvijestili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. 

- Nadam se da će Pariški sporazum i naši napori biti djelotvorni i da ćemo zaustaviti klimatske promjene i njihov utjecaj na oceane i mora - poručio je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.

Upravo započinje Dekada znanosti o oceanima za održivi razvoj Ujedinjenih naroda (2021. – 2030.) čime se želi na globalnoj razini ubrzati stvaranje inovativnih i transformativnih ideja koje će podržati održivi razvoj.

Postoji čvrsta povezanost oceana s atmosferom te je razumijevanje te veze od vitalne važnosti za predviđanje vremenskih i klimatskih uvjeta. Oceani absorbiraju solarnu energiju te se hlade i griju određenim intenzitetom što izravno utječe na vertikalne i horizontalne struje u oceanu. Vremenske prognoze, prije svega one srednjoročne i dugoročne, temelje se na promatranjima oceana i interakcijama između oceana i atmosfere.

Međutim, u zadnjih dvadesetak godina stvari se ubrzano mijenjaju zbog porasta emisije stakleničkih plinova što utječe na brži rast prosječne temperature na površini zemlje, koja je već iznad 1oC u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Porast atmosferske temperature uzrokuje klimatske promjene, a posljedice su brojne te se vide i na oceanima: porast razine oceana, poplave, erozija i zaslanjivanje obalnog područja, porast temperature i zakiseljavanje čime je ugrožena produktivnost mora.

- Otprilike četvrtina CO2 emitirana kroz različite ljudske aktivnosti zadržava se u oceanima gdje se otapa i tone u njegove duboke dijelove. Time se mijenja kemija morske vode, oceani se zakiseljavaju, koraljni grebeni odumiru, a s njima i milijuni životinjskih vrsta - rekla je ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Dunja Mazzocco Drvar.

Utjecaji i rizici klimatskih promjena za Hrvatsku opisani su u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, a navedeni rizici za oceane su također relevantni za Jadransko more. Definirane su prioritetne mjere, koje će se operacionalizirati kroz Akcijski plan. Kroz specijaliziranu mrežnu stranicu Ministarstvo komunicira problematiku prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj nastojeći povezati sve stručnjake i druge dionike u društvu na poduzimanje mjera prilagodbe: https://prilagodba-klimi.hr/.

Važno je da je kroz Pariški sporazum postignut globalni dogovor da se snažno ograniči emisija stakleničkih plinova kako bi se porast prosječne temperature zadržao dosta ispod 2o C, po mogućnosti do 1.5oC, do 2050. u odnosu na predindustrijsko razdoblje. S tim je ciljem EU najavila postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.