Sandra Grgić
Otvoren 15. Vukovarski etno sajam.
Na području Bršadina ekshumirani posmrtni ostaci dvije osobe iz Domovinskoga rata.
Obilježen Dan Općine Lovas.
Program „Nenasilje je oružje jakih”.
Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja 22. rujna 2022. ekshumirani su posmrtni ostaci dvije osobe pronađeni na području Bršadina u blizini Vukovara - izvijestili su iz Ministarstva hrvatskih branitelja.
Prema preliminarnim nalazima, posmrtni ostaci potječu iz Domovinskoga rata te će nakon obrade u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar biti prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu radi identifikacije.
Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, u suradnji s drugim nadležnim tijelima Republike Hrvatske, nastavlja s provedbom istraživanja na svim lokacijama za koje prikupljena saznanja ukažu da su moguća mjesta prikrivenih grobnica iz Domovinskoga rata.
Na području Vukovarsko-srijemske županije provode se vrlo opsežna istraživanja na području Petrovačkog atara, a predstoje i istraživanja na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Republika Hrvatska još uvijek traga za 1.832 osobe nestale i smrtno stradale u Domovinskom ratu, od kojih je 518 osoba s područja Vukovarsko-srijemske županije.
U Vukovaru je prema rezultatima popisa stanovništva za 2021. broj Srba pao ispod 30 posto, što znači da ova nacionalna majina više ne ostvaruje pravo na ravnopravnu službenu uporaba jezika i pisma. Popis je pokazao da u Vukovaru ukupno živi 23.175 stanovnika, među kojima je 63,02 posto Hrvata i 29,73 posto Srba. Prema popisu iz 2011. u Vukovaru je živjelo 34,87 posto Srba.
Gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava za Hrvatski radio Vukovar komentirao je pad broja Srba u Vukovaru rekavši kako to nije rezultat iseljavanja Srba već proizlazi iz netočnosti popisa stanovništva iz 2011.
- Ne mogu reći da je s ovim popisom stanovnika pao broj Srba u Gradu Vukovaru jer je zapravo došlo do objektivne brojke koja je potvrdila naš tvrdnje koje ponavljamo od 2011., od posljednjeg popisa stanovništva prema kojemu je broj stanovnika grada Vukovara i udio srpske nacionalne manjine u Vukovaru bio netočan, odnosno namješten i lažan. Popis iz 2021. godine puno je bliže realnosti i istini. Sjetimo se da smo govorili da nas u Vukovaru nema 28 tisuća nego 22-23 tisuće što je ovaj popis i potvrdio. Govorili smo da pripadnika srpske nacionalne manjine nema 35 posto nego, oko 25-26 posto što je također ovaj popis potvrdio. Nažalost, uz sve traume koje su grad Vukovar i Vukovarci u Domovinskom ratu prošli, Vukovar je ponovno provučen kroz još jednu traumu i blato, deset je godina držan u posebnim okvirima – rekao je Penava te podsjetio na kobne posljedice koje su proizašle iz netočnog popisa stanovništva iz 2011. godine.
- Kroz prosvjede i borbu za istinu, koja je sada potvrđena, 35 časnika i dočasnika Hrvatske vojske koji su ginuli za ovaj grad sudski su osuđeni zato što su branili istinu. Podsjećam i na Igora Gilju, dijete poginulog hrvatskog branitelja koji je dobio otkaz jer nije mogao podnositi nepravdu. Nažalost, i sam sam ostao bez šogora, Darka Pajičića koji je život morao dati boreći se za istinu u svom Vukovaru i svojoj Hrvatskoj. Velike su emocije, težak je put bio svima nama, i Srbima i Hrvatima, i Mađarima i Albancima, borili smo se samo za istinu i konačno smo se za nju i izborili. Uz jednu veliku dozu žalosti i sjete, ipak sam sretan ne zato jer je pao broj i udio pripadnika srpske nacionalne manjine, to me uopće ne veseli, sretan sam jer konačno imamo relevantne podatke koji će biti temelj za gradnju budućeg Vukovara za sve nas - zaključio je Penava.
Podsjetimo, kako nakon ovog popisa stanovništva, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina iz 2002. ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice.
Na kružnom toku Šumarina na zapadnom ulazu u Beli Manastir održano je svečano otvaranje 3.195 metara duge novoizgrađene obilaznice ovog grada. Izgradnja obilaznice koštala je 106,8 milijuna kuna te još 4,38 milijuna kuna za nadzor. Radove je izvela tvrtka Gravia d.o.o. iz Osijeka u trajanju od 21 mjeseca.
Službenom puštanju u promet obilaznice nazočili su potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, gradonačelnik Grada Belog Manastira Tomislav Rob i drugi uzvanici.
- Ova obilaznica je investicija i projekt Hrvatskih cesta, a nalazi se u neposrednoj blizini jedne od najvećih investicija u cestovnom prometu trenutno, Koridora 5c. Obilaznica Beli Manastir vrijedna je oko 90 milijuna kuna, a izuzetno je bitna za grad jer rasterećuje sav tranzitni promet. Ovo je samo jedna od investicija u Osječko-baranjskoj županiji, s kojom izvrsno surađujemo, pa smo tako prije gotovo dvije godine izgradili obilaznicu oko Petrijevaca, a neprestano radimo i na obnovi državnih cesta, primjerice dionice Nemetin-Aljmaš u vrijednosti oko 70 milijuna kuna i državne ceste u Normancima, za čiju je izgradnju izdvojeno 90 milijuna kuna - rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Župan Ivan Anušić naglasio je kako je izvrsna suradnja Osječko-baranjske županije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u realizaciji velikih i važnih projekata za županiju.
- Zajednički radimo više velikih projekata, a neki od njih su izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L. B. Mandića u Osijeku, projekt obnove i rekonstrukcije Zračne luke Osijek, izgradnja Luke rasutih tereta, izgradnja Koridora Vc koji je najveći projekt u cestogradnji, obnova ceste od Osijeka do graničnog prijelaza Erdut, sada je otvorena obilaznica Belog Manastira. Suradnja s resornim ministarstvom uvijek je bila izvrsna, na čemu se zahvaljujem ministru Butkoviću - rekao je župan Anušić.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić naglasio je kako je obilaznica Belog Manastira samo jedna od investicija koje Hrvatske ceste provode na području Osječko-baranjske županije, ali i jedna od najvrjednijih.
- Izgradnjom obilaznice oko Belog Manastira završena je izgradnja obilaznica oko svih gradova na području županije, a time se stvaraju preduvjeti za siguran tranzitni promet te daljnju urbanizaciju grada - istaknuo je Škorić.
Gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob kazao je kako je obilaznica jedan od najvećih projekata u gradu te se zahvalio resornom ministarstvu, Hrvatskim cestama i Osječko-baranjskoj županiji na uspješnoj realizaciji.
- O ovoj obilaznici razgovara se od 2006. godine, no sve do dolaska ove Vlade i župana Ivana Anušića nije bilo napretka u pokretanju projekta izgradnje. Ovime građani dobivaju brzu cestu koja spaja naselja Grada Belog Manastira, Šumarinu, Šećeranu i Branjin Vrh, čime se stvaraju preduvjeti za još brži razvoj grada - zaključio je Rob.
Ministarstvo poljoprivrede je u srijedu, 21. rujna 2022. godine, u postupak e-savjetovanja uputilo Prijedlog pravilnika o provedbi Programa potpore poljoprivrednim proizvođačima koji koriste poljoprivredno zemljište zaštićeno kao kulturno dobro.
Za provedbu Programa potpore osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od pet milijuna kuna do kraja 2024. godine.
Program potpore izradilo je Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija u cilju prilagodbe poljoprivredne djelatnosti na gospodarstvima koja imaju obvezu provođenja određenih administrativnih postupaka i provedbe mjera zaštite kulturnog dobra, pri čemu najviši iznos bespovratnih sredstava po korisniku iznosi 50 tisuća kuna. Između ostalog, poljoprivrednicima će se sufinancirati troškovi obnove zapuštenih poljoprivrednih površina, revitalizacije povijesnih regulacija vodenih tokova, kupovine motokultivatora i njihovih priključaka koji omogućavaju obradu zemlje na manjim dubinama te nabava ručnog alata potrebnog za obrađivanje zemljišta, uz brojne druge.
U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je 1.130 arheoloških kulturnih dobara, a velik dio njih smješten je na poljoprivredno obradivim katastarskim česticama.
Takve poljoprivredne površine zahtijevaju dodatna ulaganja i troškove te posebne načine obrade zemljišta, a nerijetko se nalaze na područjima koja imaju i određena dodatna prirodna ograničenja.
Predmetni Program predstavlja mogućnost potpore kao kompenzacije za smanjenu dohodovnost zbog obveze poštivanja propisa o propisa o zaštiti kulturne baštine, ali i značajan pomak u revitalizaciji zapuštenih dijelova kulturnih krajolika kojima je jedna od sastavnica višestoljetno poljoprivredno korištenje zemljišta (poput Starogradskog polja na Hvaru, koje je upisano na Popis svjetske baštine UNESCO-a).
S ciljem što uspješnije provedbe, konzervatorski odjeli Ministarstva kulture i medija pružit će pomoć prilikom odabira prioriteta potpore, vezano uz podatke o zaštićenim područjima, kao i vrstu njihove ugroženosti s obzirom na mjere zaštite propisane za svaku od zaštićenih lokacija.
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 958 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj ukupno 4.732 - izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.
Na bolničkom se liječenju nalazi 417 pacijenata od kojih je na respiratoru 13.
Preminulih osoba nema.
U Osječko-baranjskoj županiji u posljednja 24 sata evidentirano je 126 novopozitivnih na koronavirus – izvijestio je Stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije.
U Dnevniku HRV-a poslušajte o:
Rekonstrukciji javne rasvjete u Općini Gunja.
Novim cijenama naftnih derivata.
Konferenciji „Novi alati u pružanju podrške žrtvama i svjedocima”.
Tradicionalnim 25. po redu Miholjskim danima.
Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
