Sandra Grgić
S ciljem ozelenjivanja Vukovara, nakon provedenog projekta pošumljavanja zelenih površina dronom i sadnje mladica hrasta u Adici, u prosincu je započela sadnja 2800 sadnica drveća na području cijeloga grada - izvijestili su iz Grada Vukovara.
U emisiji Svijet agrara poslušajte:
U Vukovaru je održana demonstracijska aktivnost o korištenju poljoprivrednih aplikacija i servisa,
Održana javna tribina za poljoprivrednike“Sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije”,
Izvješće s održane redovne skupštine Pčelarske udruge „Cornacum” Vukovar,
Iz Vukovarsko srijemske županije pozivaju poljoprivrednike na ispunjavanje upitnika na temu poticajnih mjera.
Emisiju Svijet agrara uređuje i vodi Sandra Grgić.
Temeljem prijave 64-godišnjaka o otuđenju alata iz njegove tvrtke u Vrbanji, policijski službenici PU vukovarsko-srijemske proveli su kriminalističko istraživanje nad dvojicom 18-godišnjaka i dvojicom maloljetnika zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Krađa - izvijestili su iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske.
Kriminalističkim istraživanjem utvrđena je sumnja kako su u razdoblju od 16. do 19. veljače iz objekta poljoprivredno-šumarske tvrtke u Vrbanji otuđili nekoliko komada električnog ručnog alata, vlasništvo navedene tvrtke. Također utvrđeno je kako su ista četvorica u razdoblju od 26. do 28. veljače iz istog prostora otuđili nekoliko komada ručnog alata u vlasništvu 71-godišnjaka.
Ukupna materijalna šteta prema procjeni vlasnika iznosi nekoliko tisuća eura.
Protiv četvorice osumnjičenika će nadležnom državnom odvjetništvu bit upućena kaznena prijava.
Zbog sumnje da su, u rujnu 1991. u Baranji zlostavljali trojicu zarobljenih pripadnika Zbora narodne garde, od kojih su jednog usmrtili, osječko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv trojice pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, izvijestilo je tužiteljstvo u četvrtak.
Okrivljenike terete da su 3. rujna 1991., u baranjskom mjestu Bilju, kao pripadnici Teritorijalne obrane mjesta Darda, kazneno djelo počinili zajedno s drugim nepoznatim pripadnicima Teritorijalne obrane nakon zarobljavanja trojice pripadnika biljske satnije Zbora narodne garde, tada starih 38, 32 i 42. godine.
Istragom je utvrđena sumnja kako su ih prisilili da skinu odjeću te ih u improviziranom špaliru udarali nogama i puškama po glavi i cijelom tijelu, nakon čega su pucanjem u glavu usmrtili 38-godišnjeg pripadnika ZNG-a.
Prvookrivljenik i drugookrivljenik su uhićeni u lipnju prošle godine i nalaze se u istražnom zatvoru, dok je trećeokrivljenik u bijegu i nije dostupan državnim tijelima Republike Hrvatske, navodi tužiteljstvo.
U Dnevniku HRV -a posalušajte:
U Županji obilježen Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite Republike Hrvatske
U Osijeku je održan okrugli stol o civilnoj zaštiti i novim tehnologijama,
Iz Vukovarsko srijemske županije pozivaju poljoprivrednike na ispunjavanje upitnika na temu poticajnih mjera,
Dobra vijest za umirovljenike. U travnju će dobiti uvećane mirovine.
Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
Na području Osječko-baranjske županije do sada je evidentirano 2.276 osoba koje su stradale ili nestale od 1991. do 1995., tijekom Domovinskog rata, ali broj nije konačan i podatci će se nastaviti prikupljati, izvijestio je u srijedu Centar za suočavanje s prošlošću "Documenta".
Istraživanje "Ljudski gubitci u Hrvatskoj 1991-1995" dugogodišnji je program "Documente", usmjeren na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, a provodi se u sklopu kampanje "Pamtimo sve žrtve". Voditelj istraživanja Nikola Mokrović izjavio je na prezentaciji kako se istraživanjem prikupljaju podatci o žrtvama koje su imale prebivalište na području Osječko-baranjske županije ili su stradale u toj županiji.
Pojasnio je kako popis obuhvaća osobe neovisno o njihovom statusu, bilo da su vojnici, policajci ili civili te neovisno o političkoj pripadnosti, nacionalnosti ili strani za koju su se borili.
- Iako definitivna brojka još uvijek ne postoji za 2.036 osoba definitivno smo utvrdili da se radi o žrtvama rata i djelovanjima koja su uže vezana uz rat, za šest osoba definitivno je utvrđeno da nisu žrtve rata, iako se pojavljuju se na različitim popisima. U istraživanju je objavljen i popis pripadnika Jugoslavenske vojske koji su dolazili iz Srbije i Crne Gore, a sudjelovali su u ratu protiv Hrvatsku - pojasnio je Mokrović dodajući kako se na popisu nalazi i 181 osoba, za koje nije moguće definitivno potvrditi da su stradali ili se ne može definitivno potvrditi njihov identitet. Te osobe su se na različitim popisima vodile kao nestale ili stradale.
Istaknuo je i kako su podatke prikupljali iz terenskih intervjua svojih istraživača, sudske dokumentacije, poput optužnica, zapisnika i presuda, administrativne dokumentacije, koju dobivaju od svjedoka te dosadašnjih dostupnih popisa.
Iz Vukovarsko-srijemske županije u četvrtak su pozvali poljoprivrednike na ispunjavanje upitnika na temu poticajnih mjera.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavili su u srijedu zajedno s vladinim socijalnim partnerima, izmjene Zakona o strancima, a koje nakon prezentacije idu u javno savjetovanje - prenosi HINA.
Ministar Božinović je uvodno istaknuo da se Zakon o strancima mijenja zbog značajnog porasta zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u EU, strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a tek potom zbog spajanje obitelji te školovanja i studiranja.
- Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacije i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj. S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika te depopulaciju dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države - rekao je Božinović te pojasnio kako je tijekom 2022. u Hrvatsku doselilo ukupno 57.972 osobe, od čega su 29.200 osobe s državljanstvom ostalih europskih zemalja, dok su njih 13.261 osobe s državljanstvom neeuropskih zemalja. Slijede 10.340 osoba s hrvatskim državljanstvom i 5167 osoba s državljanstvom zemalja članica EU.
Objašnjavajući svrhe donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima, Božinović je istaknuo usklađivanje s novom direktivom o tzv. plavoj karti EU čime će se pridonijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage, a u ICT sektoru i onih koji nemaju obrazovnu kvalifikaciju, već svoje vještine mogu dokazati radnim iskustvom. Također, svrhe izmjena i dopuna Zakona su učinkovitiji i fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika, bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika te druge izmjene, usmjerene na zadržavanje visokokvalificirane radne snage koja je završila školovanje u Hrvatskoj i dugotrajno zaposlene radne snage, članova obitelji hrvatskih državljana te hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Božinović je pojasnio kako se novim zakonom žele smanjiti administrativni procesi i olakšati promjene zanimanja i poslodavca, a uvodi se i obveza dokaza kompetencija za deficitarna zanimanja.
Novi Zakon predviđa i određivanje omjera – najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna, a 8 posto za deficitarna zanimanja za domaće tvrtke. Uz to, uvodi se i institut 'zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika' za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom, ako odustanu od zapošljavanja.
Ministar je istaknuo da novi zakon predviđa zaštitu stranih radnika na način da će oni, nakon isteka ugovora, imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana, a ukoliko smještaj osigurava poslodavac uvodi se i dokazivanje o primjerenom smještaju stranih radnika. Uvjeti primjerenog smještaja biti će propisani podzakonskim propisom.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić naglasio je na prezentaciji kako je uvoz strane radne snage bio odgovor Vlade RH na negativne trendove u gospodarstvu te da po prvi put imamo pozitivni migracijski saldo.
Govoreći o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, Piletić je ukazao na uvođenje crne liste neprijavljivača rada.
- Uvjeti za uvrštavanje na crnu listu bit će vrlo brzo objavljeni, a državni inspektorat će sukladno tom Zakonu, utvrditi i kazniti poslodavca s neprijavljenim radnikom - pojasnio je Piletić.
