Gotovo 12.000 učenika prošlo je kroz školu koja se prilagođava novim tehnologijama i tržištu rada
Gotovo 12.000 učenika prošlo je kroz školu koja danas obrazuje buduće stručnjake za elektrotehniku, računarstvo i strojarstvo, a sve veći naglasak stavlja na praktična znanja, nove tehnologije i povezivanje s gospodarstvom.
Od obrazovne ustanove nastale uz razvoj industrije Borova do suvremene strukovne škole koja prati promjene na tržištu rada i potrebe novih generacija, Tehnička škola Nikole Tesle u Vukovaru ove godine obilježava 90 godina postojanja.
Tijekom devet desetljeća njezine je učionice napustilo gotovo 12.000 učenika, a njezin se obrazovni profil postupno mijenjao, prateći gospodarske i tehnološke promjene. Danas škola obrazuje učenike u područjima elektrotehnike, računarstva i strojarstva, uz posebnu pozornost praktičnom radu i stjecanju kompetencija koje im mogu otvoriti vrata tržišta rada.
O povijesti škole, aktualnim obrazovnim programima, interesu mladih za strukovna zanimanja, izazovima demografskih promjena i primjeni novih tehnologija govorio je njezin ravnatelj Đorđe Lukić, gostujući u jutarnjem showu Tko rano rani? kod Mire i Robija na Hrvatskom radiju Vukovar.
Od industrije Borova do suvremene tehničke škole
Počeci škole sežu u 1936. godinu, kada je dolazak Bate i razvoj industrije Borova stvorio potrebu za obrazovanjem stručnog kadra. Škola je u svojim počecima bila usko povezana s obućarskom proizvodnjom i potrebama tadašnjega velikog industrijskog sustava. Generacije učenika stjecale su znanja i vještine potrebne za rad u obućarskoj industriji, a škola je desetljećima bila važan dio gospodarskog i društvenog života Vukovara.
Promjene u gospodarstvu, a posebno postupno nestajanje nekadašnjeg industrijskog sustava, utjecale su i na njezin daljnji razvoj. Kako objašnjava ravnatelj Đorđe Lukić, škola je do 2003. godine djelovala kao obućarska, nakon čega se, zbog sve manjih potreba Kombinata Borovo za takvim kadrom i pada interesa za dotadašnje programe, postupno okrenula tehničkim zanimanjima.
– Nažalost, izgubili smo zanimanja obućarskog radnika i obućarskog tehničara, po kojima smo nekada bili poznati. Morali smo se prilagoditi novim okolnostima i potrebama gospodarstva – istaknuo je Lukić.
Taj je zaokret označio početak novog razdoblja u radu škole, koja je tijekom godina razvijala programe iz tehničkih područja i prilagođavala se promjenama u obrazovanju i na tržištu rada. Ipak, ono što se nije promijenilo jest njezina uloga u obrazovanju mladih i stvaranju stručnog kadra potrebnog lokalnoj zajednici i gospodarstvu.
Strukovna zanimanja sve su traženija
Danas Tehnička škola Nikole Tesle ima oko 370 učenika, a obrazuje ih za niz zanimanja iz područja elektrotehnike, računarstva i strojarstva. Među programima su tehničar za elektrotehniku, tehničar za računarstvo, tehničar strojarstva, automehatroničar, serviser karoserije motornih vozila, monter strojarskih instalacija, operater za strojnu obradu, elektroinstalater i ekološki tehničar.
Posebno je zanimljiv povratak interesa za trogodišnja strukovna zanimanja. Nakon razdoblja u kojemu su učenici sve rjeđe birali programe poput vodoinstalatera, plinoinstalatera, elektroinstalatera, automehaničara i autolimara, posljednjih se godina bilježi veći interes za takva zanimanja.
Prema riječima ravnatelja, u posljednje tri godine primjetan je porast interesa za trogodišnje programe, a u jednoj školskoj godini za njih je upisano pedesetak učenika. Tome pridonosi i sve izraženija potražnja za kvalificiranim majstorima, ali i činjenica da su njihove usluge na tržištu rada sve traženije.
Ipak, škola se suočava s problemom nedovoljnog broja poslodavaca koji bi mogli sudjelovati u organizaciji praktične nastave. Budući da se nalazi u središtu Borova naselja i nema mogućnosti za značajnije prostorno širenje, dio praktičnog obrazovanja mora se odvijati kod vanjskih partnera.
– Imamo kabinetsku nastavu i relativno dobro opremljene kabinete, prije svega kabinet informatike, ali praktičnu nastavu za trogodišnja zanimanja ne možemo u cijelosti realizirati unutar školske zgrade. Zato smo upućeni na privatnike, kojih nažalost u Vukovaru i okolici nema dovoljan broj – upozorio je Lukić.
Zbog toga škola surađuje s poslodavcima i izvan Vukovara, ponajprije na području Vinkovaca i Osijeka, kako bi učenicima osigurala što kvalitetnije praktično iskustvo. Upravo je povezivanje obrazovanja s gospodarstvom jedan od važnijih preduvjeta za stjecanje znanja koja će mladima biti potrebna nakon završetka školovanja.
Unatoč izazovima, perspektive strukovnih zanimanja sve su bolje. Učenici koji se tijekom praktične nastave pokažu kvalitetnima imaju mogućnost relativno brzog zapošljavanja, dok dio njih nastavlja obrazovanje na fakultetima i visokim učilištima. Ravnatelj ističe kako približno 15 do 20 posto učenika nastavlja obrazovanje, posebno u područjima elektrotehnike i računarstva.
Škola tako ne obrazuje samo buduće majstore i tehničare nego i mlade ljude koji će svoje obrazovanje nastaviti na višim razinama te se poslije uključiti u različita stručna i profesionalna područja.
Dva milijuna eura u opremu
Jedan od važnijih elemenata razvoja škole posljednjih petnaestak godina ulaganja su u opremanje, modernizaciju nastave i međunarodnu suradnju. Prema riječima ravnatelja, kroz različite projekte u školu je u tom razdoblju uloženo gotovo dva milijuna eura.
Dio sredstava usmjeren je na modernizaciju učionica i kabineta, a dio na međunarodnu mobilnost učenika i nastavnika. Zahvaljujući europskim projektima, učenici i profesori imali su priliku putovati i stjecati nova iskustva u brojnim europskim zemljama, od Španjolske i Tenerifa do Finske, Turske i Italije.
Takva iskustva učenicima omogućuju upoznavanje drukčijih obrazovnih sustava, suvremenih tehnologija i načina rada, ali i razvijanje samostalnosti te komunikacijskih i profesionalnih kompetencija.
U sklopu međunarodne suradnje planirana je i razmjena 25 učenika u Beču, gdje će zajedno s austrijskim učenicima stjecati nova znanja iz područja za koja se obrazuju u vukovarskoj školi.
Među važnijim razvojnim iskoracima ravnatelj izdvaja i opremanje jednog školskog kabineta uz potporu Prvog plinarskog društva, kao i uvođenje robota koji je omogućio sudjelovanje u nastavi učeniku koji zbog zdravstvenih poteškoća nije mogao redovito dolaziti u školu.
– Učenik je uz pomoć tableta iz svoje sobe mogao biti izravno uključen u nastavu, u bilo kojem kabinetu. Mogao je postavljati pitanja profesoru i komunicirati sa svojim prijateljima kao da se nalazi u razredu – prisjetio se Lukić.
Taj je primjer, osim tehnološkog iskoraka, pokazao i koliko suvremena rješenja mogu pridonijeti dostupnosti obrazovanja i uključivanju učenika kojima su potrebni posebni uvjeti za sudjelovanje u nastavi.
Škola danas prati i razvoj umjetne inteligencije, robotike i digitalnih tehnologija, koje sve više postaju dio obrazovnog procesa. Učenici i nastavnici upoznaju se s novim alatima i mogućnostima njihove primjene, a cilj je da stečena znanja budu primjenjiva i u budućem profesionalnom radu.
Važan dio budućeg razvoja čine i projekti usmjereni na zelenu transformaciju, u kojima sudjeluju učenici različitih tehničkih usmjerenja, uključujući ekološke tehničare, elektrotehničare i tehničare za računarstvo.
Ekologija kao zanimanje budućnosti
Unatoč razvoju novih programa i ulaganjima u školsku infrastrukturu, jedan od izazova ostaje smanjenje broja učenika. Škola je ove godine upisala oko 95 učenika u prve razrede, dok se ranijih godina taj broj kretao između 110 i 120.
Riječ je o trendu koji nije karakterističan samo za Tehničku školu Nikole Tesle nego i za druge srednje škole u Vukovaru i okolici. Smanjenje broja učenika u osnovnim školama izravno utječe na mogućnosti upisa u srednjoškolske programe, zbog čega će privlačenje novih generacija biti jedan od važnijih zadataka u godinama koje dolaze.
Posebno je zanimljiv primjer programa za ekološkog tehničara. Iako je riječ o području koje bi, s obzirom na sve izraženije klimatske promjene, zaštitu okoliša i potrebu održivog razvoja, trebalo imati sve veću važnost, interes učenika i roditelja još uvijek nije na očekivanoj razini.
– Smatrali smo da je to zanimanje budućnosti, međutim, roditelji i učenici to još nisu prepoznali. Imali smo dva prvaka Hrvatske u zanimanju ekološki tehničar, a prošle smo godine imali učenicu koja je osvojila treće mjesto na državnoj razini – istaknuo je ravnatelj.
Škola zbog toga razmišlja o dodatnom razvoju postojećih programa i uvođenju novih zanimanja koja bi bolje odgovarala potrebama gospodarstva i interesima budućih učenika. Jedan od ciljeva jest i dodatno unaprijediti suradnju s lokalnim tvrtkama, ustanovama i institucijama. Pritom se kao prepreka pojavljuju prostorna ograničenja jer se škola nalazi u zaštićenom području, što svaku eventualnu dogradnju i veće infrastrukturne zahvate čini složenijima.
Uz obrazovne programe, škola sudjeluje i u različitim preventivnim i društveno korisnim aktivnostima. U suradnji s policijom provodi projekt „Budi navijač, ne razbijač“, kojim se učenike potiče na odgovorno ponašanje i upozorava na negativne društvene pojave, među kojima su nasilje, zlouporaba droga i alkoholizam.
Nastavljaju se i Erasmus aktivnosti, međunarodne razmjene te sudjelovanje u projektima koji učenicima omogućuju upoznavanje europskih institucija i stjecanje novih iskustava. Među planiranim aktivnostima ravnatelj je izdvojio i odlazak učenika u Strasbourg.
Kako bi budućim srednjoškolcima približila svoje programe, škola organizira Dane otvorenih vrata za učenike osnovnih škola iz Vukovara, ali i šire okolice. Namjera je predstaviti opremu, kabinete, obrazovne programe i mogućnosti koje učenicima pruža tehničko obrazovanje.
Devedeset godina postojanja Tehničke škole Nikole Tesle svjedoči o njezinoj sposobnosti prilagodbe promjenama, od vremena kada je obrazovala kadrove za industriju Borova do današnjeg obrazovanja stručnjaka za tehnička zanimanja koja su sve važnija u suvremenom gospodarstvu. Njezin budući razvoj ovisit će o sposobnosti praćenja tehnoloških promjena, kvalitetnoj suradnji s poslodavcima i, prije svega, interesu mladih za znanja i vještine koje im mogu osigurati profesionalnu budućnost.
SNIMKUgostovanja Đorđa Lukić u jutarnjem showu „Tko rano rani?” poslušajte u playeru ispod članaka.
