Zaposlenici u obrazovanju i znanosti prosvjeduju na Markovom trgu. Prosvjedom iskazuju nezadovoljstvo prijedlogom Vladine Uredbe o koeficijentima, a iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) i sindikata Preporod poručuju da žele pravedne koeficijente - prenosi HINA. 

Velik broj zaposlenika u obrazovanju i znanosti iz svih krajeva Hrvatske stiglo je na Markov trg. Raznim transparentnima, poručili su da traže pravednije koeficijente, ali i pravedniji društveni položaj znanosti i obrazovanja. 

Član Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Robert Broz izjavio je kako su međuodnosi plaća u visokom obrazovanju takvi da gotovo nema radnog mjesta koje nije pogođeno, od čistačica do profesora, toliko je nejasno napisano.

Iz NSZVO-a su ranije istaknuli kako su nezadovoljni lošim prijedlogom koeficijenata u tom sektoru, koje je Vlada predložila Uredbom, a na koju su se očitovali. Iako Vlada najavljuje da će prihvatiti primjedbe, tajnik NSZVO-a Matija Kroflin istaknuo je da je taj sindikat poslao primjedbe na 25 stranica, iako sama uredba ima dvije stranice. 

Korisnici Udruge za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar uz pratnju voditelja sudjelovali su na Prvenstvu Hrvatske u skijaškom trčanju i trčanju na krpljama koje je održano u Delnicama dana 07. i 08. veljače 2024. godine u organizaciji Športskog društva Specijalni športovi "Luč" pod pokroviteljstvom Specijalne olimpijade Hrvatske - izvijestili su iz Udruge za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar. Korisnici su se natjecali u disciplinama „skijaško trčanje“ i "trčanje na krpljama 100m". Prvog dana održane su kvalifikacije, a drugog dana finalne utrke.

Na natjecanju u trčanju na krpljama na 100m, sudjelovali su u muškoj kategoriji D.A. i V.M. na kojem je V.M. osvojio zasluženo 1.mjesto u najjačoj prvoj jakosnoj skupini, dok je D.A. osvojio 3.mjesto u četvrtoj jakosnoj skupini. 

U ženskoj kategoriji sudjelovale su S.D. i M.Š također u najjačoj 1. jakosnoj skupini s osvojenim 2. i 4. mjestom. U disciplini skijaško trčanje sudjelovali su V.M. i S.D. s osvojenim 1.mjestima u 1. jakosnoj skupini u svojoj kategoriji.

Umjesto Prvenstva Hrvatske u brzom klizanju održan je Dan klizanja u kojem su sudjelovali V.M., M.Š. i S.D. gdje se održalo pokazno klizanje u disciplini klizanja 111m po modificiranim pravilima.

Postignutim rezultatima ekipa Golubice ima državnog prvaka u trčanju na krpljama i skijaškom trčanju, te prvakinju u skijaškom trčanju. 

Nakon natjecanja, ekipa Golubice prošetala je Delnicama, provozali su se do Lokvarskog jezera te uživali na snijegu i svježem zraku.

- Zahvaljujemo Zajednici sportskih udruga grada Vukovara na financiranju ovog natjecanja i svakoj drugoj podršci radu naše Udruge - poručili su iz Udruge za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar. 

Pu vukovarsko-srijemska izvijestila je kako je očevidom prometne nesreće, koja se dogodila u četvrtak 8. veljače 2024. godine na autocesti A3 Zagreb-Lipovac u blizini odmorišta Rastovica, utvrđeno kako se 8. veljače oko 13,35 sati, na sjevernom kolničkom traku autoceste A3 Zagreb-Lipovac, 42-godišnjak, hrvatski državljanin, upravljajući teretnim automobilom s pridodanim priključnim vozilom slavonsko-brodskih registracijskih oznaka, nije kretao sredinom obilježene prometne trake, već je vozilo pomaknuo udesno, prešao na traku za zaustavljanje vozila u nuždi te udario u priključno vozilo pridodano na teretni automobil bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka, koji je prethodno u toj traci zaustavio 66-godišnjak, državljanin Bosne i Hercegovine.

U trenutku prometne nesreće, 66-godišnji vozač se nalazio izvan teretnog automobila, u neposrednoj blizini stražnjeg dijela vozila, gdje je došlo i do udara u 66-godišnjaka.  

U prometnoj nesreći oba sudionika su teško ozlijeđena, liječnička pomoć pružena im je u OŽB Vinkovci, a potom zbog težine ozljeda su upućeni u KBC Osijek na daljnje liječenje.

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“ protiv 42-godišnjak biti će podnijeta kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Vijeće Europskih zajednica 29. srpnja 1991. donijelo je Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112, koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav.

Besplatnim pozivom na broj 112 u bilo kojoj državi članici Europske unije građani mogu zatražiti pomoć hitnih službi. Svim građanima Europske unije nastoji se putem broja 112 pružiti jednostavan, jednak, siguran i učinkovit pristup hitnim službama, osobito onima koji putuju između država unutar Unije. Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine, a djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.

Sustav 112 u Republici Hrvatskoj čini dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.

Obilježavanje Dana europskog broja 112 u Republici Hrvatskoj i 19. godišnjice djelovanja Centara 112 u Gradu Osijeku započelo je danas dizanjem stijega broja 112 na Trgu Ante Starčevića. Naime, dizanje stijega na središnjem osječkom trgu dio je višednevnog programa obilježavanja europskog broja 112 u Gradu Osijeku.

Pročelnik osječkog Područnog ureda Civilne zaštite Zvonko Grgec, nakon podizanja zastave izvijestio je kako je prošle godine osječki Centar 112 zabilježio oko 75 tisuća poziva građana, a Centar je prema žurnim službama uputio još 45 tisuća poziva. Podsjetio je i kako je provedeno ispitivanje javnog mijenja u Hrvatskoj pokazalo da bi 89 posto hrvatskih građana kod odlučivanja i poznavanja brojeva hitnih službi najprije nazvalo broj 112, što govori o povjerenju građana u taj broj i sustav civilne zaštite.
- Prošle je godine osječki Centar 112 zabilježio oko 75 tisuća poziva građana, a Centar je prema žurnim službama uputio još 45 tisuća poziva, što je ukupno oko četiri tisuće sati razgovora. Pritom je bilo oko 35 tisuća događaja, najviše medicinskih, sigurnosnih i vatrogasnih te složenih događaja gdje su intervenirale dvije ili više žurnih službi. U prošloj smo godini u Osječko-baranjskoj županiji imali dosta izvanrednih događaja poplava, vremenskih nepogoda, veliki požar u tvrtki Drava International, ali su žurne službe odgovorile kvalitetno i koordinirano – pojasnio je Grgec.

Osječko- baranjski župan Mato Lukić ocijenio je da provedeno istraživanje pokazuje da hrvatski građani imaju veliko povjerenje u broj 112 i sustav Civilne zaštite.
- To je važno jer djelatnici Centara 112, po dojavama građana, po potrebi pozivaju ostale žurne službe u sustavu Civilne zaštite, a što se pokazalo potrebnim u nepogodama posljednjih godina na području županije – naglasio je Lukić.