Grad Vukovar u 2014. je tako sa 6,5 milijuna kuna financirao prehranu djece u školama, subvencioniranje cijene vrtića, asistente u nastavi i logopede, prijevoz učenika i studenata, studentske stipendije, nabavu besplatnih udžbenika za osnovnoškolce te naknade za novorođenčad. Upravo na ovoj stavci vidi se i ozbiljnost demografske situacije u Gradu. Za naknade je, naime, planirano 400 tisuća kuna, a utrošeno je gotovo upola manje – 262 tisuće kuna. Grad je, kao i svake godine, financirao besplatno ljetovanje za 257 vukovarske djece u Velom Lošinju i Korčuli.
Iz gradske uprave pojašnjavaju kako je politika i prioritet u upravljanju gradom osiguranje radnih mjesta, osobite za mlade osobe te zaustavljanje trenda iseljavanja.
Grad Vukovar priznaje prava iz sustava socijalne skrbi na koje je obvezan temeljem Zakona, ali priznaje prava i naknade na koja nije obvezan, a koja su propisana Odlukom o socijalnoj skrbi i Proračunom Grada Vukovara. Važno je naglasiti da Grad Vukovar pridaje posebnu pažnju djeci, učenicima, studentima, starijim osobama, osobama nesposobnim za rad, osobama s invaliditetom, kao i osobama u stanju posebne socijalne i druge ugroženosti u nastojanju da im omogući kvalitetniji život kroz naknade koje se utvrđuju svake godine Proračunom Grada Vukovara, ističu iz gradske uprave i zaključuju kako se socijalna osjetljivost Grada Vukovara najbolje vidi kroz izdvajanja za socijalni program za koji je u 2015. izdvojeno 7,59 milijuna kuna, a u ovoj godini planira se čak 10,33 milijuna kuna.
Nakon Vukovara i Kastva, po izdvajanjima za obitelj i djecu u 2014. godini istaknuli su se Bakar, Nova Gradiška, Knin, Ilok, Đurđevac, Vrbovsko, Županja i Vis.
Naime, demografi već godinama, a u posljednje vrijeme sve dramatičnije, upozoravaju na katastrofalnu demografsku sliku Hrvatske koja se doslovno svela na – izumiranje i iseljavanje. Prema udjelu starijih od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu nalazimo se među deset demografski najstarijih zemalja u svijetu. Štoviše, spadamo u grupu od svega pet zemalja u EU koje bilježe istovremeno i prirodni pad i negativni saldo migracija. Posljednji pozitivan prirast stanovništva u Hrvatskoj je zabilježen 1997. godine. O brzini negativnih trendova najbolje svjedoče podaci po kojima je u 2014. godini broj umrlih bio za 13.000 veći od broja rođene djece, a u 2015. ta se brojka penje na 16.702. U istoj godini, Hrvatsku je napustilo 17.945 osoba više nego što se doselilo. Posebno je katastrofalna situacija u Slavoniji, pa je tako samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji lani u škole upisano čak 889 djece manje nego 2014. godine.
