Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs potvrdio je u nedjelju da je, nakon provedene javne rasprave o cjelodnevnoj nastavi, odlučeno da će obavezni dio cjelodnevne nastave biti kraći sat vremena, što znači da će učenici obavezno biti u školi do 14 sati, a ne do 15 sati kako je prije bilo planirano. Rekao je i kako se "učinilo sve" da bude nešto manje obaveza za djecu i nastavnike, a da model i koncepcija cjelodnevne škole ostane ista. Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je u ožujku Javni poziv osnovnim školama za podnošenje prijava za sudjelovanje u eksperimentalnom programu Osnovna škola kao cjelodnevna škola u kojemu će od jeseni sudjelovati 50 škola.

Javni poziv otvoren je do kraja travnja, a projekt će se eksperimentalno provoditi iduće četiri godine, od rujna 2023. do lipnja 2027. i odnosi se na učenike od prvog do osmog razreda.

Šest novih predmeta, više tjelesnog, geografije, matematike i hrvatskog, bez domaćih zadaća neki su od detalja programa cjelodnevne škole, a svake godine provodit će se analize kako bi se mogli vidjeti rezultati takve eksperimentalne primjene.

Jedan od glavnih ciljeva tog koncepta je da učenici, u okviru obaveznog dijela trajanja škole, imaju definiran period i prostor gdje će raditi dodatno na poboljšanju svojih znanja i kompetencija i utvrđivanja onoga što su učili. Učitelji informatike pobunili su se zbog nove satnice svog predmeta u sklopu cjelodnevne nastave jer, kažu, jedan sat je premalo. "Informatika ostaje kako je bila", komentirao je ministar Fuchs nezadovoljstvo učitelja informatike.