U idućem razdoblju dobivamo još sedam milijuna doza cjepiva iako se na skladištima čuva 1,3 milijuna neiskorištenih doza, a uništeno je već 354.999  doza.

Hrvatska nije jedina zemlja koja se suočava s problemom neiskorištenog cjepiva. Diljem svijeta cjepivo se uništava dok se istodobno svaki mjesec u svijetu proizvede oko milijardu doza cjepiva protiv korone. 

Prema podacima HZJZ-a, do sada smo utrošili 5,2 milijuna, donirali dva milijuna, a na skladištima se čuva 1,3 milijuna doza,

Iako je riječ o ogromnim količinama cjepiva koje ostaje neiskorišteno, u HZJZ-u kažu da smo još dobro prošli jer  nam je bilo namijenjeno čak 40 milijuna doza prema broju stanovnika. No hrvatska zdravstvena administracija uspjela je taj broj skoro prepoloviti na 19 milijuna doza (12,2 milijuna do sada i 7 milijuna doza za predstojeće razdoblje) zbog opreza i svjesnosti o viškovima.

Sve se to događa u situaciji kada je interes za cijepljenje u zemlji sve manji. Tako su se, primjerice 12. lipnja, protiv covida u cijeloj Hrvatskoj cijepile svega tri osobe, prema izvještaju Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Hrvatska se tako suočava  sa sve većim problemom viška cjepiva. Na skladištima je najviše Pfizerova cjepiva - oko milijun doza, te Modernina oko 168.000 doza, a gotovo sva skladišta su popunjena.

Uza sve to, skladištenje mRNA cjepiva značajno košta, s obzirom da se Modernino cjepivo čuva se na temperaturi između -25 do -15 Celzijevih stupnjeva, a za skladištenja Pfizerova cjepiva potrebna je temperatura od -90 do -60 stupnjeva.

Do sada je uništeno 354.999 doza zbog isteka roka trajanja, a koliko će Hrvatsku koštati neiskorišteno cjepivo, skladištenje i uništavanje, u HZJZ-u ne otkrivanju jer je cijena povjerljiv podatak iz sporazuma koji je Europska komisija u ime država članica potpisala s dobavljačima. 

Prema cijenama objavljenima prije godinu dana, doza Pfizerova cjepiva koštala je 19,50 eura, a Modernina 21,50 eura.

Ministri zdravstva osam zemalja EU, među kojima je i Vili Beroš, podržali su prošloga tjedna inicijativu Poljske, kojom se traži revizija ugovora između proizvođača cjepiva protiv korone i država članica EU na način da proizvođači participiraju u rješavanju viškova cjepiva, kao i da obustave isporuke cjepiva koje više nikome ne treba.

Ministar Beroš dijeli zabrinutost drugih država članica s obzirom na problem adekvatnog zbrinjavanja viškova cjepiva te sprječavanja novog nakupljanja zaliha.

U HZJZ-u kažu da smo na ugovaranje tako velikih količina bili prisiljeni jer se ugovaralo u vrijeme nestašice cjepiva (prvi mjeseci 2021. godine) kada je količina doza koja smo tada mogli dobiti bila uvjetovana naručivanjem više doza za cijelo razdoblje. 

Na jesen se očekuju nove doze cjepiva od Pfizera i Moderne, a u HZJZ-u trenutno nemaju saznanja koje količine dolaze jer im proizvođači šalju informaciju 7-14 dana prije isporuke koje su u pravilu na tjednoj bazi. 

Međutim, sigurno je da će od rezerviranih sedam milijuna doza za iduće razdoblje, dio biti adaptirano/varijantno cjepivo prilagođeno omikronu, a dio klasično cjepivo, a o tome se, kažu u HZJZ-u, još pregovara na razini Europske komisije i proizvođača.

Uspjela se ipak ispregovarati odgoda isporuke mRNA cjepiva do rujna, u skladu s očekivanjima epidemiologa da će virus biti manje aktivan tijekom ljeta.

Uskoro se očekuje i registracija novovarijantnih oblika cjepiva, prilagođenih omikron varijanti.

- Krajem ljeta ćemo imati na raspolaganju učinkovitije varijantno cjepivo za busteriranje stanovništva - poručuju iz HZJZ-a.