U organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata u Vukovaru održan je prigodni program na kome je govorila predsjednica udruge Sandra Rapčak Škomrlj.

U okviru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod spomen ploče žrtvama Veleprometa odana je počast žrtvama srpskih koncentracijskih logora.

Predsjednički izbori bit će održani u nedjelju, 29. prosinca.

Više od 10 tisuća zarobljenika – hrvatskih branitelja i civila prošlo je kroz sabirni logor na Veleprometu. Najveći je to srpski koncentracijski logor u Hrvatskoj tijekom agresije JNA i paravojnih srpskih postrojbi na Vukovar 1991.godine. Formiran je u rujnu te godine kao prihvatni centar u dvorištu tvrtke Velepromet gdje su se nalazila skladišta i šest limenih hangara. Logor je bio opasan žicom, a unutar njega su se kretali naoružani čuvari, od vojnika JNA, preko domaćih pripadnika Teritorijalne obrane do četnika iz Srbije. Zatvoren je tek u travnju 1992. Mjesto je to gdje je ubijeno najmanje 700 zatočenika, a mnogi se i danas vode kao nestali.

Totalno uništenje kakvo je pretrpio Vukovar 1991. godine, u ljudskom, materijalnom i svakom drugom smislu jer tu se dogodio i pokušaj istrebljenja, urbanocid, kulturocid i ekocid, u Europi nije zabilježeno od Drugog svjetskog rata. Tada, na samom kraju 20.stoljeća, ovo je mjesto gotovo sravnjeno sa zemljom u 87 dana bitke koliko je trajao herojski otpor 1800 slabo naoružanih hrvatskih branitelja protiv 30 tisuća vojnika neprijateljske JNA, u to vrijeme treće vojne sile u Europi, potpomognute paravojnim postrojbama.

Nakon svete mise za sve žrtve Borova naselja, počast je odana i hrvatskim braniteljima i civilima stradalim 1991. godine u Borovu selu te žrtvama ekshumiranim iz masovne grobnice na farmi Lovas, a položeni su vijenci i upaljene svijeće i podno spomen obilježja osobama nestalim u Domovinskome ratu u Borovu naselju.

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je projekt poticanja razvoja održivoga turizma pod sloganom ,,Hrvatska prirodno tvoja" s ciljem sadnje dodatnih stabala u turističkim destinacijama zbog smanjenja ugljikovoga dioksida.