Sandra Grgić
Radi poboljšanja položaja umirovljenika, Vlada je do 30. studenoga produžila rok za dostavu dokaza o visini inozemne mirovine za umirovljenike koji to nisu učinili na vrijeme te stoga nisu dobili covid dodatak.
Prema odluci Nacionalnog stožera u sustav EU digitalnih COVID potvrda u Hrvatskoj od danas je implementirano novo pravilo kojim se produžuje trajanje potvrda o cijepljenju na 365 dana. Novo trajanje potvrda odnosi se na sve nove potvrde, kao i za one ranije izdane.
Gradsko društvo Crvenog križa Osijek dodijelilo zahvalnice i priznanja dobrovoljnim davateljima krvi
Gradsko društvo Crvenog križa Osijek dodijelilo je zahvalnice i priznanja dobrovoljnim davateljima krvi koji su 2020. godine obilježili vrijedne jubileje davalaštva.
Novih 70 parkirnih mjesta preko puta Vodotornja biti će izgrađeno početkom studenog.
Humanitarna udruga Duga Vukovar provodi projekt Godine nisu važne.
U Vukovaru se održava radionica Započnite vlastiti posao.
Dnevnik 1 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
Novih 70 parkirnih mjesta preko puta Vodotornja bit će izgrađeno početkom studenog.
Vukovarsko – srijemska županija sufinancira troškove vlakom redovnim studentima.
U Hrvatskoj od posljedica koronavirusa preminulo 8 osoba, u našoj županiji jedna
Održana XVI. izložba „Lokalnih glasila Vukovarsko - srijemske županije“.
Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
Općina Bogdanovci u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Vukovar započela je s trećom podjelom humanitarne pomoći iz EU-projekta „Humanitarni paket za Slavoniju i Pounje 2“.
Hrvatski suverenisti prije dva mjeseca krenuli su s inicijativom Zaštitimo hrvatsku kunu, kojoj su se u međuvremenu priključili Hrvatska stranka prava, Neovisni za Hrvatsku, Generacija obnove i istaknuti pojedinci.
Suverenisti smatraju kako se o odricanju monetarnog suvereniteta mora očitovati hrvatski narod stoga 24. listopada počinju s dvotjednim prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma o ulasku u eurozonu.
Saborski zastupnik Marijan Pavliček ponovio je neslaganje s tezom vladajućih kako su hrvatski građani o ulasku u eurozonu odlučili ulaskom u EU. Najavio je štandove na 250 lokacija, uvjeren kako će se prikupiti dovoljan broj potpisa.
- Nitko nije znao koji su sve uvjeti ulaska u EU, niti se tada postavljalo pitanje ulaska u eurozonu – rekao je Pavliček.
Izabrani predsjednik organizacijskog odbora Referendumske inicijative, saborski zastupnik Marko Milanović Litre pojasnio je kako će referendumsko pitanje glasiti.
- Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba koja glasi: Novčana jedinica Republike Hrvatske jest kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Odluku o promjeni novčane jedinice u Republici Hrvatskoj donose birači na referendumu. Ovo pitanje usmjereno je na vraćanje demokracije u Hrvatsku, na vraćanje povjerenja građana u politiku. Želimo zajedno s građanima stvarati budućnost Hrvatske, da građani budu uključeni u sve procese bitne za budućnost države - poručio je Milanović Litre.
Potporu inicijativi došli su dati Nikica Augustinović i Frano Čirko, predsjednici Hrvatske stranke prava i Generacije obnove.
Frano Čirko pozvao je sve kojima je pitanje uvođenja eura važno da im se prijave kao volonteri, posebno mlade koji, kaže, najviše i pristupaju toj inicijativi.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće, koji se obilježava 28. rujna, udruga Prijatelji životinja upozorava da velik broj pasa nikada nije cijepljen, iako je cijepljenje protiv bjesnoće obavezno kao i označavanje mikročipom.
Njihova peticija urodila je plodom i od ove godine psi se više ne moraju cijepiti svakih godinu dana, nego u skladu s uputom proizvođača cjepiva.
- Savjesni skrbnici pasa trebaju sada samo prva dva puta cijepiti psa svake godine, a nakon toga onoliko koliko navode proizvođači cjepiva, koji jamče imunost najmanje dvije, pa i tri godine. Dakle, više ne postoji isprika za skrbnike koji nikada nisu niti odveli psa veterinaru na cijepljenje čineći tako veliku štetu i ljudima i životinjama - navode Prijatelji životinja.
Pritom ističu da je cijepljenje povezano s označavanjem psa mikročipom jer je svaki nemikročipirani pas ujedno i necijepljen protiv bjesnoće.
Naime, Zakonom o zaštiti životinja iz 2017. godine propisano je da gradovi i općine moraju organizirati i provesti kontrolu mikročipiranja pasa na svojem području, odnosno obići sva kućanstva i provjeriti jesu li svi psi označeni mikročipom.
- Prema dostupnim podacima Mreže za zaštitu životinja, čiji rad koordiniramo, 44 % jedinica lokalne samouprave još uvijek nije provelo kontrolu mikročipiranja pasa, koja je preduvjet za kontrolu cijepljenja skrbničkih pasa. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj još uvijek i do 20 posto neoznačenih i necijepljenih pasa, što je poražavajuće - upozorili su.
Dodaju da se godinama zalažu da veterinari, veterinarska inspekcija, komunalni redari i lokalne zajednice provode sustavnu kontrolu cijepljenja i mikročipiranja pasa koja bi obuhvatila sve pse u Hrvatskoj.
- Nažalost, u praksi takva kontrola izostaje. Jedan dio građana potpuno izbjegava cijepljenje i mikročipiranje pasa, i upravo je njihova neodgovornost i kršenje zakona uzrok porasta broja napuštenih životinja. Stoga smatramo i da se mikročipiranje štenaca ne bi trebalo vezati uz prvo cijepljenje protiv bjesnoće kada navrše 90 dana, kao što je to sada, već apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da učini daljnji pozitivni korak i propiše da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 45 dana od dana rođenja, dakle, prije prvog cijepljenja - predložili su Prijatelji životinja.
Tvrde da nije problem samo sa skrbničkim psima, već u Hrvatskoj nema obaveze sustavne kontrole ni lovačkih pasa, iako je to vrlo opasno s obzirom na to da ti psi mogu lako doći u izravan doticaj s divljim životinjama. Ne vrši se provjera svih pasa koji odlaze u lovišta i često lovci na jednog mikročipiranog i cijepljenog psa imaju još jednog ili više njih koji nisu u evidenciji niti zaštićeni protiv bjesnoće.
Neprovođenje kontrole mikročipiranosti i procijepljenosti pasa od strane komunalnih redara i veterinarskih inspektora ne samo da ugrožava cijelu zajednicu već i izravno utječe na priljev novih napuštenih životinja, svakodnevnu patnju pasa i mačaka i veliko opterećenje za lokalne zajednice, udruge za zaštitu životinja i pojedince koji ih nastoje zbrinuti i udomiti.