Sandra Grgić
Proračun Grada Vinkovaca težak je 300 milijuna kuna. Uz tri rebalansa, do sada je realiziranih 120 milijuna, a za sada se puni planiranom dinamikom - izvijestila na današnjoj sjednici Gradskog vijeća šefica gradskih financija Sanja Lozić.
- Mi rebalanse, u pravilu, radimo zbog projekata koje dobijemo u međuvremenu, a radi građana i vijećnika i dalje ćemo tako nastaviti. Nek imamo i pet ili šest rebalansa u godini, ali će svi biti informirani o onome što smo u međuvremenu dobili i u kojem smo smjeru dobiveni novac potrošili - istaknuo je gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić.
Sanja Lazić pojasnila je odluku koja je izazvala najveći interes oporbe veznu uz podizanje kredita u iznosu od 38 milijuna kuna za potrebe financiranja daljnjih radova na izgradnji nove zgrade Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovce.
- Otvoreno radilište nove multifunkcionalne zgrade buduće Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci nasušna je kulturno-obrazovna potreba svih građana grada. Radovi su počeli prošle godine i izvršeni u iznosu cca. 10 milijuna kuna od čega su 9 milijuna kuna bila sredstva Ministarstva kulture, a razliku je pokrio grad Vinkovci. S obzirom kako za sada nemamo novih ugovora o sufinanciranju Grad se potencijalno zadužuje za 38 milijuna kuna, a ako se u međuvremenu dogodi realizacija i potpisivanje naknadnih ugovora o financiranju projekta, neće se povući svih 38 milijuna nego umanjeno za dodatni dio sufinanciranja – pojasnila je pročelnica Lozić.
Gradonačelnik Bosančić istaknuo je kako su Vinkovci posljednjih pet godina iznimno likvidni i ne postoji nikakav problem po pitanju financija.
- Ovaj kredit pokazuje kako promišljamo o budućem vremenu. Zadužujemo se za 1,25 posto gdje ćemo taj novac koristiti i za izgradnju knjižnice, a kredit će osloboditi i usmjeriti dio proračuna u druge projekte – naglasio je Bosančić.
Vlada prati razvoj događaja s poskupljenjem goriva, nadležni resori zaduženi su za detaljno praćenje stanja, a postoje i alati za intervenciju bude li potrebna, rekao je premijer Andrej Plenković.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak posjetila je grad Ilok. Dočekali su je župan Vukovarsko –srijemske županije Damir Dekanić, ravnateljica Uprave za potpomognuta područja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Katica Mišković te gradonačelnica Iloka Marina Budimir.
U sklopu posjete, ministrica je posjetila Dom za starije i nemoćne osobe Ilok, gdje je ravnateljici Doma Dariji Nikolić uručila ugovor za sufinanciranje provedbe EU projekta „Support life : Implementation of health and social services for vunerable groups „ u iznosu od 196.057,13 kuna.
-Riječ je o projektu u kojemu se radilo na infrastrukturi kao i na opremanju objekta, te edukaciji, a sve u cilju poboljšanja uvjeta za korisnike Doma u Iloku – istaknuo je Dekanić.
Radi se o Domu koji ima svoju posebnu koncepciju rada, a koji je njemu, kaže, jako simpatičan te se nada kako će uz pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i ministrice Tramišak, s kojom ima izvrsnu suradnju, nastaviti rad na daljnjem poboljšanju uvjeta za korisnike.
- Ministarstvo i Županija podijelili su 15 posto iznosa od čega je Županija u projekt uložila 67,5 tisuća eura - naglasio je Dekanić.
Ravnateljica Doma Darija Nikolić se zahvalila ministrici Tramišak na pomoći, jer je riječ o projektu koji je izuzetno važan za Grad Ilok.
-Ovim projektom povećali smo smještajne kapacitete za palijativne bolesnike na području Vukovarsko – srijemske županije, ugradili smo bolničko dizalo, rekonstruirali odjel, opremili sve sobe medicinskom opremom i nabavili opremu za fizikalnu terapiju i novo električno vozilo – pojasnila je Nikolić.
Istaknula je i kako je osobni dolazak ministrice Tramišak samo potvrda kako je skrb o starijim i nemoćnim osobama značajna, te se nada kako će ovakvih projekata biti još više. Otkrila je i kako je u Domu smješteno 190 korisnika, dok novi palijativni odjel može skrbiti za 10 pacijenata.
Nakon uručenja ugovora ministrica Tramišak obišla je i povijesnu jezgru grada Iloka i Poljoprivrednu zadrugu TRS, te se upoznala s radovima na projektima koji su financirani kako iz proračunskih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, tako i iz fondova EU. Također, obišla je i radove na najvećem projektu obnove kulturne i povijesne jezgre grada Iloka, u vrijednosti veće od milijun kuna.
Važnost šume u borbi protiv klimatskih promjena razlog je pokretanja treće nacionalne kampanje sadnje stabala u Hrvatskoj koja počinje 1. studenog ove godine u organizaciji Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zasadi stablo, ne budi panj! te će trajati cijeli mjesec studeni kada su pogodni meteorološki i vegetativni uvjeti za sadnju. Kampanju je podržalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje je jedno od pokrovitelja nacionalne kampanje.
Digitalna poljoprivreda, novi studij u Osijeku.
Novi krug potpora za slavonske poljoprivrednike.
Uključi se u kampanju sadnje stabala.
Emisiju Svijet agrara uređuje i vodi Sandra Grgić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković obilježio je godišnjicu raketiranja Banskih dvora i položio lovorov vijenac na Spomen ploču na zgradi Vlade, poručivši da su to bili sudbonosni trenuci za slobodu Hrvatske.
- Danas je 30. godina od raketiranja zgrade Banskih dvora, u tom trenutku to je bilo sjedište prvog predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana. MiG Jugoslavenske armije tog popodneva raketirao je Banske dvore s očitim ciljem da se likvidira vodstvo Republike Hrvatske - rekao je Plenković.
Plenković je napomenuo kako je u tom trenutku u zgradi Vlade, uz predsjednika Tuđmana, bio i tadašnji predsjednik Predsjedništva bivše SFRJ Stjepan Mesić te predsjednik Savezne vlade Ante Marković, koji su vodili razgovore o napetim zbivanjima u jeku velikosrpske agresije na Hrvatsku.
- Nažalost, tada je jedna osoba izgubila život, nekoliko ih je ranjeno, na sreću predsjednik Tuđman i ostali dužnosnici ostali su živi. Ovo su bili sudbonosni trenuci za slobodu Hrvatske, za sve ono što danas imamo i dan nakon toga, u noći sa 7. na 8. listopada, Hrvatski sabor donio je konačne odluke o neovisnosti - naglasio je premijer.
Najavio je sutrašnje obilježavanje Dana Hrvatskog sabora, naglasivši kako se prisjećaju tog trenutka s puno ponosa te s važnom porukom da se mlade generacije upute u sva ta ključna zbivanja kada je nastajala suvremena i moderna Hrvatska.
Između 60.000 i 100.000 ljudi u Hrvatskoj potencijalni su pacijenti za kirurško uklanjanje debljine, odnosno za barijatrijsku kirurgiju, a nakon zahvata njih gotovo 70 posto izliječi i dijabetes tipa 2, odnosno bolest ode u remisiju, rečeno je u utorak na okruglom stolu.
- Kirurško liječenje debljine povezano s dijabetesom tipa 2 dostupno je na teret obveznog zdravstvenog osiguranja. Uvjeren sam da zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti sve preduvjete za zaustavljanje trenda porasta debljine - poručio je ministar zdravstva Vili Beroš na okruglom stolu "Kirurško uklanjanje debljine - praćene dijabetesom tipa 2.
Beroš je poručio da je Ministarstvo zdravstva prepoznalo problem porasta debljine i u suradnji s HZJZ-om počelo provedbu nacionalnog programa "Živjeti zdravo".
Barijatrijska kirurgija, odnosno kirurško uklanjanje debljine, u Hrvatskoj je dostupno putem liječničke uputnice u KBC-u Osijek, KBC-u Rijeka, KB-u Dubrava te u varaždinskoj bolnici.
Kandidati za taj zahvat su pacijenti s Indeksom tjelesne mase 40, odnosno s Indeksom tjelesne mase 35 ako imaju i prateće bolesti.
U 2019. napravljeno je tek 26 takvih zahvata dok je, primjerice, u susjednoj Sloveniji u istoj godini učinjeno njih 304, istaknuto je.
U osječkoj bolnici debljinu je operirao prvom adolescentu u Hrvatskoj, petnaestogodišnjem gimnazijalcu, kirurg Zdenko Boras koji poručuje da je barijatrijska kirurgija iznimno sigurna jer su komplikacije manje od jedan posto, a pacijenti se uz fizioterapeuta na noge podižu već četiri sata nakon zahvata.
Kako je upravo dijabetes jedna od učestalih pratećih bolesti debljine, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Dario Rahelić upozorio je da debljina nije stanje nego ozbiljna bolest s visokim rizicima za kardiovaskularne bolesti, dijabetes, tlak i karcinome.
U Osječko-baranjskoj županiji zabilježeno je 59 novih slučajeva zaraze koronavirusom.
Od 476 uzoraka, testiranih u posljednja 24 sata, 59 je bilo pozitivno na koronavirus. Najviše novozaraženih, njih 26, je s osječkog područja, deset s područja Našica, dok je u ostalim mjestima potvrđen manji broj novooboljelih osoba.
U osječkom Kliničkom bolničkom centru i našičkoj Općoj županijskoj bolnici hospitalizirano je 45 osoba zbog ovoga virusa, od kojih je na respiratoru 11. U samoizolaciji je 790 osoba.