U Ulici 204. vukovarske brigade u Vukovaru, uručeni su ključevi i potpisani ugovori o najmu za 10 državnih stanova Nacionalnog programa stambenog zbrinjavanja koji se provodi u skladu sa Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima za potrebe stambenog zbrinjavanja i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje na području jedinice lokalne samouprave. Aktivnih nekretnina (obiteljske kuće i stanovi) u vlasništvu Republike Hrvatske kojima raspolaže i upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na području Grada Vukovara je 2412 (124 kuće i 2288 stanova).

- Ove godine je ukupno 18 stanova dodijeljeno, a sada dodjeljujemo 10 stanova što pokazuje kako je veliki dio potrebitog kadra zbrinut. Mi smo u posljednje tri godine, zahvaljujući dobroj suradnji sa Središnjim državnim uredom za stambeno zbrinjavanje, podijelili ukupno 59 kadrovskih stanova. Sukladno našem Pravilniku, 50% tog fonda odlazi na prvu skupinu dakle MORH, MUP, a ove godine imamo i jednog vatrogasca što pokazuje kako je veliki dio kadra pokriven kao što su stomatolozi, doktori, profesori i sve one struke koje su Vukovaru potrebne - rekla je Ivana Mujkić, predsjednica Povjerenstva za donošenje odluka o odabiru korisnika kadrovskih stambenih jedinica na području Grada Vukovara.

Izgradnjom i obnovom stambenih zgrada te pojedinačnom obnovom i sanacijom stanova u razdoblju od 2016. do 2021. godine stambeno je zbrinuto davanjem u najam stanova vlasništvu Republike Hrvatske 810 korisnika prema listama prvenstva, 58 potrebitih djelatnosti u gradu Vukovaru, 14 žrtava nasilja u obitelji, te 4 izvanredno i hitno stambeno zbrinute obitelji.

- Do kraja godine ćemo završiti još 21 stan u Ulici Ive Tijardovića iz regionalnog programa te nastavljamo istim tempom i dalje. Mogu najaviti novi program koji se razvija kroz Središnji državni ured, a to je Program suzbijanja energetskog siromaštva. To su zgrade koje su u privatnom vlasništvu, višestambene zgrade, 413 njih na području cijele Republike Hrvatske, a tri su na području grada Vukovara i to govori kako je u Vukovaru puno toga obnovljeno više nego u ostalim dijelovima područja pod posebnoj državnoj skrbi – rekao je Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

U Zagrebu je danas krenuo biciklistički maraton pod nazivom "Biciklom za Vukovar" koji se održava već deset godina povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara - grada Heroja, nositelja projekta udruge "Za Vukovar" iz Zagreba.

Od 15. studenog 2021. do 15. travnja 2022. godine obavezna je zimska oprema na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj.

Pod zimskom opremom za vozila najveće dopuštene mase do 3,5 t podrazumijevaju se:

- četiri zimske gume (M+S) ili

- četiri ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače.

Obavezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika.

Policijska uprava osječko-baranjska priopćila je kako je u Osijeku 38-godišnji djelatnik tvrtke prilikom čišćenja pušnice pronašao vojni sanduk.

U sanduku se nalazila veća količina oružja i ekspoloziva: Ručni raketni bacač,  dvije ručne bombe M 100, 6 ručnih bombi M75, jedna ručna bomba M52 P3, jedna dimna kutija DK1, protupješačka antimagnetna mina PMA2, 30 komada streljiva call 7,9 mm.

Policajac za protuekspozijsku zaštitu zbrinuo je oružje i eksploziv na siguran način.

U subotu se u Hrvatskoj cijepilo 28.170 osoba od kojih je rekordnih 19.198 primilo prvu dozu, pa je broj osoba koje su od početka cijepljenja primile prvu dozu u Hrvatskoj dosegao 50,35 posto ukupne populacije, a odraslih 60,18 posto.

U subotu je, također, drugu dozu primilo 2.359 osoba a treću 6.613 osoba, priopćio je u nedjelju ujutro Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Ukupan broj osoba koje su primile prvu iznosi 2.043.475 što je 50,35 posto ukupne populacije, od čega je 2.022.551 odraslih čime udio cijepljenih odraslih iznosi 60,18 posto.

- Zahvaljujem svim našim sugrađanima koji su se odlučili cijepiti te i sve ostale pozivamo na cijepljenje. Sada možemo zaključiti da je više onih koji su se cijepili nego onih koje se još nisu odlučili na taj korak - poručio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Capak: Kronične bolesti razlog za prioritetno cijepljenje:

- Posebno pozivamo na cijepljenje sve one s kroničnim bolestima. Liječnike na punktovima građani često pitaju mogu li se cijepiti s obzirom na bolesti koje imaju te s obzirom na prethodne alergijske reakcije. Kronične bolesti su upravo razlog za prioritetno cijepljenje: ako imate kronične bolesni, tim više se trebate odmah cijepiti. Ako niste sigurni, ponesite svoju medicinsku dokumentaciju na cijepljenje - dodaje Capak.

- Vezano uz alergije, čak i teža prethodna alergijska reakcija na lijekove u velikoj većini slučajeva samo zahtijeva da se osoba nakon cijepljenja zadrži 15 minuta duže na mjestu cijepljenja pod nadzorom liječnika - kazao je.

- Alergije na hranu i pelud nisu važne kod cijepljenja i svi se mogu cijepiti. Zdravstvene prepreke (kontraindikacije) za cijepljenje zbog kojih se osoba nikako ne može cijepiti ima izrazito mali broj osoba, manje od dva posto populacije sudeći po zemljama u kojima je cijepljeno više od 98 posto populacije - istaknuo je Capak.

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu: 58,9 posto ukupnog stanovništva, odnosno 70,6 posto odraslog stanovništva, a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu 53,2 posto ukupnog stanovništva, odnosno 64,1 odraslog stanovništva.

Udio cijepljenih raste od nižih prema višim dobnim skupinama do dobi 70-74 godine, te je u dobi 70-74 godine najviši udio cijepljenih koji iznosi 87,65 posto za prvu dozu. U dobi 65 godina i više cijepljeno je 638.318 osoba ili 74,8 posto s jednom dozom i 594.036 osoba odnosno 69,6 posto s dvije doze.

Najmanje je cijepljenih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 42,1, prvom dozom i 37,9 s obje doze, zatim u Zadarskoj 42 i 38,9 posto, u Šibensko-kninskoj 42,4 i 39,3 posto, te u Splitsko-dalmatinskoj 42,5 i 38,2 posto.

Sustav pritužbi pacijenata u Hrvatskoj nije dobro organiziran jer ne postoje razvijeni koordinirani postupci za odgovore na pritužbe, a najviše pritužbi upućuje se zbog pristupa zdravstvenoj skrbi, pokazuje znanstvena studija o kršenju Europske povelje o pravima pacijenata, prenosi HINA.

Studija objavljena u časopisu BMC Medical Ethics, čiji su autori predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić, Marin Viđak i Ana Marušić sa Medicinskog fakulteta u Splitu, prvo je istraživanje u kojem su analizirane karakteristike pritužbi pacijenata podnesenih putem službenog sustava županijskim povjerenstvima za prava pacijenata te upućenih Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata.

Kako se navodi u studiji, zdravstveni sustav u Hrvatskoj pruža složen okvir za prijavu i postupanje s pritužbama pacijenata, uključujući službena tijela i nevladine organizacije, ali taj sustav nije učinkovit u preciznom bilježenju i odražavanju stvarnog stanja zaštite prava pacijenata. 

Potrebni su veća transparentnost i jasan proces podnošenja pritužbi kako bi se bolje razumjele potrebe pacijenata, razriješile tužbe, spriječile buduće pritužbe i povećali se kvaliteta i sigurnost zdravstvenog sustava.

- Najčešća pritužbe upućene Hrvatskoj udruzi za prava pacijenata bile su zbog prava na pristup zdravstvenoj skrbi (35,3 posto), prava na informaciju (29,9 posto) i prava na sigurnost (21,7 posto), dok je najmanje pritužbi bilo na pravo na pritužbu (1,9 posto), pravo na inovaciju (1,4 posto), pravo na naknadu štete (1,4 posto) i pravo na preventivne mjere (1 posto) - navodi se u studiji.

Pokazalo se da službena dokumentacija o pritužbama pacijenata nije informativna u vezi kršenja njihovih prava pa, iako postoji nekoliko načina na koje se pacijenti žale, službene informacije bile su dostupne samo za manje od polovice županija.

To pokazuje neefikasnost rada županijskih povjerenstava za prava pacijenata, koja su po zakonu dužna slati izvješća Ministarstvu zdravstva. Neka županijska povjerenstava nisu ni konstituirana, a ona koja djeluju nisu dovoljno efikasna.

Više od polovice pritužbi odnosilo se na bolnice, sveučilišne bolničke centre i liječnike specijaliste. Pacijenti češće razvijaju odnose povjerenja sa svojim liječnicima primarne zdravstvene zaštite, što smanjuje broj tužbi za nesavjesno liječenje.

Pristup zdravstvenoj skrbi uključuje pravo na preventivne mjere, pravo na pristup, pravo na slobodan izbor, pravo na poštivanje vremena pacijenata, pravo na inovaciju i pravo na personalizirano liječenje.

Najčešće su kršeni pravo na pristup i pravo na poštivanje vremena pacijenata, oni čine više od trećine svih pritužbi.

Pravo na informaciju drugo je najčešće prijavljeno kršenje, što može biti povezano s napretkom hrvatskog zdravstvenog sustava od paternalističkog prema partnerskom modelu. 

U studiji kažu da je bilo samo nekoliko slučajeva potencijalnih povreda prava na pristanak, što je najvjerojatnije posljedica strogih zakonskih pravila. 

Mnoga pitanja o zdravstvenom sustavu, kao i kršenje prava na informaciju, mogla bi ukazati na nisku zdravstvenu pismenost u Hrvatskoj, što je povezano s lošijim zdravstvenim ishodima.

- Različite informacije o zdravlju ili zdravstvenom sustavu trebale bi biti lako dostupne pacijentima s niskom razinom zdravstvene pismenosti. Općenito, zdravstvena pismenost hospitaliziranih bolesnika manje je nego adekvatna - navodi se u studiji.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 4.151 novih slučajeva zaraze virusom  SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 38.631.

Među njima je 2.219 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 277 pacijenata.  

Preminula je 41 osoba. 

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do  danas ukupno je zabilježeno 538.752 osoba zaraženih novim  koronavirusom, od kojih je 9.881 preminulo, ukupno se oporavilo  490.240 osoba od toga 5.474 u posljednja 24 sata.  

U samoizolaciji je trenutno 27.658 osoba.  

Do danas je ukupno testirano 3.271.631 osoba, od toga  11.162 u posljednja 24 sata.  

Zaključno s 13.11.2021 utrošeno je 3.845.713 doza cjepiva, a cijepljeno je  50,35% ukupnog stanovništva, odnosno 60,18% odraslog stanovništva.  Na dan 13.11.2021 utrošeno je 28.170 doza cjepiva, a od toga je  19.198 osoba cijepljeno prvom dozom.  Zaključno s 13.11.2021 2.043.475 osoba cijepljeno je barem jednom dozom,  a od njih je cijepljenje završeno za 1.857.649 osoba ( 1.717.475 osoba  cijepljeno s dvije doze te 140.174 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen),  što čini 54,91% odraslog stanovništva.